FR-YU-ŽRTVE RFI 5. IX. TISAK FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI5. IX. 1999.Iz tiskaO Kosovu u francuskim tjednicima možemo pročitati dva napisa. 'Kosovo, drugi zločin' potpisuje Laurent Joffrin u listu 'Le Nouvel Observateur'. On
komentira tekst Vetona Surroija koji je prije nekoliko dana objavljen u 'Le Mondeu', u kojem Suroi naglašava da ne može skriti osjećaj srama pred činjenicom da Albanci s Kosova čine isto što su donedavno činili njima. Status žrtve nikome ne daje pravo da se pretvori u krvnika, piše 'Le Nouvel Observateur'. Joffrin piše da se treba upitati nije li opravdana intervencija NATO-a u Jugoslaviji neuspjela u onome što je bilo najvažnije, a to je uspostavljanje mira za građane Kosova. Tjednik pozdravlja gestu Vetona Suroija koji, prije nego što će optužiti, prvo priznaje pogrješke na svojoj strani i naglašava koliko se rijetko nešto slično moglo vidjeti u posljednjih deset godina, osim časnih iznimaka. Autor članka pita se gdje je Ismail Kadare, koji je uvijek bio tu kad je trebalo hvaliti Albance. Da bi se riješili problemi na Kosovu, potrebno je mnogo više energije i suvislih akcija, zaključuje autor članka i dodaje da ćemo inače imati Europu koja zna bombardirati, ali ne zna graditi.
FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI
5. IX. 1999.
Iz tiska
O Kosovu u francuskim tjednicima možemo pročitati dva napisa.
'Kosovo, drugi zločin' potpisuje Laurent Joffrin u listu 'Le Nouvel
Observateur'. On komentira tekst Vetona Surroija koji je prije
nekoliko dana objavljen u 'Le Mondeu', u kojem Suroi naglašava da ne
može skriti osjećaj srama pred činjenicom da Albanci s Kosova čine
isto što su donedavno činili njima. Status žrtve nikome ne daje
pravo da se pretvori u krvnika, piše 'Le Nouvel Observateur'.
Joffrin piše da se treba upitati nije li opravdana intervencija
NATO-a u Jugoslaviji neuspjela u onome što je bilo najvažnije, a to
je uspostavljanje mira za građane Kosova. Tjednik pozdravlja gestu
Vetona Suroija koji, prije nego što će optužiti, prvo priznaje
pogrješke na svojoj strani i naglašava koliko se rijetko nešto
slično moglo vidjeti u posljednjih deset godina, osim časnih
iznimaka. Autor članka pita se gdje je Ismail Kadare, koji je uvijek
bio tu kad je trebalo hvaliti Albance. Da bi se riješili problemi na
Kosovu, potrebno je mnogo više energije i suvislih akcija,
zaključuje autor članka i dodaje da ćemo inače imati Europu koja zna
bombardirati, ali ne zna graditi.
'Le Courrier International' danas prenosi izuzetno zanimljiv tekst
iz londonskog 'The Prospecta' u kojemu pet britanskih i američkih
intelektualaca donosi zaključke o ratu na Kosovu, kako piše list,
zbog budućnosti međunarodne zajednice. Na pitanje je li riječ o
posljednjem ratu XX. stoljeća ili prvom ratu u XXI. stoljeću,
profesor ekonomske i društvene povijesti Eric Hobsbawn odgovara da
je riječ o prvome ratu XXI. stoljeća, o prvome ratu koji se vodi bez
svjetskoga državnog sustava, s obzirom da prvi put od XVIII.
stoljeća velike regije svijeta nisu više dijelovi međunarodnoga
sustava. To je i prvi rat vođen arsenalom izuzetne tehnologije koji
je pokazao i ograničenja te iste tehnologije.
Edward Lutack, znanstvenik u Centru za strateške i međunarodne
studije u Washingtonu, tvrdi da je riječ o prvom postherojskom
ratu, o ratu informacija, u kojemu su mediji služili kao oružje.
Poznati britanski novinar Timothy Gordon Ash kaže da je riječ o
diplomatskom ulogu koji se loše završio. Ash dodaje da će se tek
vidjeti posljedice rata na Zapadu, jer u trenutku kad se započinje
rat, treba biti siguran da se on može i završiti. Na pitanje koji je
bio cilj intervencije u Jugoslaviji, Hobsbawn kaže da je Srbija
bombardirana kako bi se sačuvao kredibilitet NATO-a, ali da to nije
uspjelo. Prema njemu, riječ je o najvećem neuspjehu od ruske
invazije na Finsku 1939. Gordon Ash tvrdi da je temeljno pitanje
koje si Zapad treba postaviti pitanje je li kadar drugima ponuditi
način da prijeđu iz stadija promjene u stadij liberalnih država i
suradnje, a da se to ne događa u krvi. (...)
(RFI)