MINISTAR ŠEPAROVIĆ O BIJELOJ KNJIZI I SURADNJI S HAAŠKIM SUDOM

ZAGREB, 2. rujna (Hina) - Vlada Republike Hrvatske danas je prihvatila izvješće o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu - Bijelu knjigu. Ovaj dokument, kako je nakon sjednice novinarima kazao ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović, dokazuje da je Hrvatska surađivala i da surađuje s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu.#L# Iz ove knjige, koja sadrži više od tisuću dokumenata i izvješća, te više od tri tisuće iskaza svjedoka, može se vidjeti da je Hrvatska i prije osnivanja Međunarodnog kaznenog suda uspješno surađivala s međunarodnom zajednicom, te od samog početka agresije na Hrvatsku dostavljala podatke UN-u, Međunarodnom Crvenom križu i ekspertnoj komisiji, rekao je Šeparović. Bijela knjiga, dodao je, pokazuje da je Haaški tribunal od Republike Hrvatske dobio sve moguće dokaze i tisuće svjedočkih iskaza, dokumenata i video zapisa. Ti dokumenti dokazuju da je na Hrvatsku izvršena agresija, da je u tom ratu ubijeno više od 15 tisuća ljudi, dok je 50 tisuća ranjeno i invalidizirano, istaknuo je, među ostalim, Šeparovć. Iako smo dokazali da je Hrvatska žrtva agresije u Haaškom sudu postoji optužnica samo za Ovčaru i protiv Mile Martića zbog granatiranja Zagreba 1995., kazao je Šeparović, dodavši kako nema optužnica protiv srpskih generala - Adžića, Kadijevića, Perišića, Tarbuka - te da nije pokrenuta ni cjelovita istraga za Vukovar. S druge strane, istaknuo je, Haaški je sud tražio od Hrvatske različite podatke o Hrvatima koji su navodno počinili kaznena djela. Ministar Šeparović podsjetio je da je Hrvatska u cilju suradnje s Haaškim sudom učinila ono što nije napravila niti jedna država nakon Drugog svjetskog rata - dopunila je svoj Ustav zakonom kojim dopušta izručenje svojih građana Međunarodnom kaznenom sudu. Tu je Hrvatska pristala odreći se dijela svog suvereniteta i tim zakonom otvorila je proceduru i način kako surađivati s tim sudom, dodao je. Stoga ne stoji teza da Hrvatska ne surađuje, a u posljednja dva prigovora predsjednice Haaškog suda pokazalo se da su oni doneseni prerano, te da se moglo postupiti drugačije, naglasio je Šeparović, napominjući da su u pitanju bila pravno proceduralna pitanja koja su se mogla riješiti te da za to postoje načini. Šeparović je kazao da je brzinom kojom je nastupila predsjednica Haaškog suda bila iznenađena i hrvatska Vlada, koja je jučer posredstvom ministarstva vanjskih poslova Vijeću sigurnosti UN-a uputila pismo u kojem je istaknuto da je Vlada iznenađena što Međunarodni kazneni sud nije uzeo u obzir prethodnu suradnju s tim sudom. Po njegovim riječima, hrvatska će Vlada tražiti od nezavisnog međunarodnog pravnog tijela da odluči o tome postoji li jurisdikcija Haaškog suda nad operacijama "Bljesak" i "Oluja". Ukoliko se ocijeni da te akcije ipak predstavljaju međunarodni oružani sukob, Šeparović je kazao da će Hrvatska i onda surađivati, ali uz klauzulu da neće odavati podatke od značaja za nacionalnu sigurnost. "No, naše je stajalište da te vojno-redarstvene akcije nisu međunarodni oružani sukob, nego oslobađanje okupiranog državnog teritorija, te nećemo dozvoliti njihovu kriminalizaciju. Istovremeno u tim su se akcijama dogodili individualni zločini. I o tome možemo pružiti dokaze Haaškom tribunalu, kao i podatke o brojnim postupcima koji se vode protiv počinitelja zločina", istaknuo je. Što se tiče prigovora glede izručenja Mladena Naletilića Tute, Šeparović je istaknuo kako je i on bio preuranjen. To pokazuje odluka Vijeća Županijskog suda u Zagrebu kojom se udovoljava zahtjevu za predaju Mladena Naletilića Haaškom sudu. Bijela knjiga tijekom sljedećeg tjedna bit će prevedena na engleski jezik, te će, uz Međunarodni kazneni sud u Haagu, biti odaslana Vijeću sigurnosti te svim važnim čimbenicima međunarodne zajednice. (Hina) am im