SVIJET U 6 SATI

ZAGREB, 2. rujna (Hina) - NEW YORK - Problemi u suradnji Hrvatske s Haškim sudom uglavnom su pravno-proceduralni, pa ih je "uz dobru volju i razumjevanje relativno lako i brzo riješiti", stoji u pismu potpredsjednika hrvatske vlade i ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića koje je u srijedu u New Yorku predano predsjedavajućem Vijeća sigurnosti UN-a, nizozemskom veleposlaniku Peteru van Walsumu. "Povremena kritika nekih aspekata djelovanja Tribunala nije imala za svrhu ometanje njegova rada", poručuje ministar Granić. S obzirom na prigovor Hrvatske o nedležnosti ICTY-ja u vezi "Bljeska" i "Oluje", u pismu se predlaže da "o tom važnom pravnom pitanju odluči sudsko vijeće ICTY-ja". Postupak bi se mogao voditi kao i u slučaju spora oko subpoene, a "Hrvatska će, kao i do sada poštovati odluku Tribunala". NEW YORK - "Ključna poruka je da će Hrvatska poštivati sve svoje obveze u svezi suradnje s Haškim tribunalom", rekao je u srijedu za Hinu stalni hrvatski predstavnik pri UN u New Yorku Ivan Šimonović. Nakon što je predsjedavajućem Vijeća, nizozemskom veleposlaniku Peteru van Walsumu predao pismo hrvatskog ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića, Šimonović je ocijenio da "sporna pravna shvaćanja do kojih je došlo neće ugroziti suradnju i mogu se riješiti relativno brzo u izravnom dijalogu s Tribunalom". ZAGREB - Hrvatska bi trebala u potpunosti surađivati s ICTY-em; ona nema razloga ne priznati da su i s njezine strane počinjeni neki zločini, jer to nikako ne znači osudu cijelog naroda, rekao je u srijedu za Hinu glasnogovornik misije OESS-a u Zagrebu Peter Palmer. U telefonskom razgovoru za Hinu, Palmer je naglasio kako djelatnost ICTY-a načelno ne potpada pod mandat misije OESS-a, ali je na upit da prokomentira sukob Hrvatske i suda u Haagu rekao kako je OESS uvijek zagovarao potpunu suradnju s ICTY-em, što je također jedan od vidova njezinog približavanja euroatlantskim institucijama. DEN HAAG - Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije potvrdio je u srijedu da ne postoji tajna optužnica protiv hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. "Zamjenik tužiteljice kazao je hrvatskom izvjestitelju da protiv gospodina Tuđmana u ovom trenutku ne postoji tajna optužnica", kazao je glasnogovornik tužiteljstva Paul Risley na redovitoj tjednoj konferenciji za novinare u Haagu. Risley je tako potvrdio autentičnost riječi zamjenika tužiteljice Grahama Blewitta u interviewu za Večernji list. ZAGREB - Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman primio je u srijedu mađarskog ministra vanjskih poslova Janosa Martonyja, koji boravi u dvodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj, izrazivši tom prilikom uvjerenje da će i ovaj posjet, kao i skorašnji posjet mađarskog predsjednika Arpada Goencza Hrvatskoj, pridonijeti daljnjem produbljavanju prijateljskih odnosa dviju susjednih zemalja. Kako je priopćio Ured Predsjednika, tijekom razgovora istaknuta je potreba intenziviranja gospodarske suradnje, ostvarenja zajedničkih projekata kao i poboljšanja prometne povezanosti dviju zemalja kroz završetak autoceste od Rijeke do Budimpešte i izgradnju nizinske pruge, što je od velikog značenja ne samo za Hrvatsku i Mađarsku nego i za sve podunavske zemlje. ZAGREB - Odnosi Hrvatske i Mađarske su vrlo dobri i dalje se uspješno razvijaju, a glavno težište tih odnosa premješta se na snažan razvoj gospodarske suradnje, o čemu svjedoči i nastavak rada na sporazumu o slobodnoj trgovini, čije je potpisivanje predviđeno do kraja ove godine, ocijenili su nakon današnjih razgovora u Zagrebu hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić i njegov mađarski kolega Janos Martony, koji boravi u dvodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj. Nakon sastanka ministar Granić je rekao da su bilateralni odnosi i stanje u regiji bile glavne teme razgovora, a najznačanijom je ocijenio hrvatsko-mađarsku suradnju unutar Pakta o stabilnosti. BUDIMPEŠTA - Mađarska se u utorak ogradila od komentiranja navodne odgode posjeta mađarskog predsjednika Arpada Goencza Hrvatskoj, o čemu su spekulirali hrvatski mediji, uglavnom se ograničavajući na izjave da posjet nije ni bio službeno najavljen za određeni datum. Glasnogovornik mađarskog predsjednika Arpada Goencza Farago Andras rekao je za Hinu da službeni posjet mađarskog predsjednika Hrvatskoj nije bio službeno najavljen za određeni termin, te da shodno tome "odgodu" posjeta ne može ni komentirati. LJUBLJANA - Hrvatski premijer Zlatko Mateša mogao bi službeno posjetiti Sloveniju u roku sljedeća dva tjedna, tvrde slovenski diplomatski izvori. Ministar vanjskih poslova Boris Frlec izjavio je u srijedu na konferenciji za novinare prilikom zatvaranja tradicionalnog godišnjeg sastanka šefova diplomatskih misija u inozemstvu da bi susret Mateša - Drnovšek, koji je bio odgođen prije dva mjeseca, mogao riješiti zaključivanje "već dorečenih" međudržavnih sporazuma "unatoč predizbornoj atmosferi u Hrvatskoj". ZAGREB - Diskriminacija prema Srbima prilikom prisilnog iseljavanja iz kuća Hrvata, a bez osiguranja zamjenskog smještaja, kao i pri dodjeli pomoći za obnovu, i dalje je prisutna u Podunavlju, rekao je u srijedu glasnogovornik misije OESS-a u Hrvatskoj Peter Palmer. Na redovnoj konferenciji za novinare misija OESS-a i UNHCR-a u Zagrebu, Palmer je izjavio da još nisu uklonjeni poznati problemi sa stambenim komisijama u Podunavlju, osobito u svezi s osiguranjem alternativnog smještaja prilikom povrata imovine vlasnicima, najčešće Hrvatima. SARAJEVO - Oslobodilačka vojska Kosova (OVK) morat će poštovati preuzete obveze i do 19. rujna predati oružje, izjavio je u srijedu u Sarajevu američki veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Richard Holbrooke. U izjavi novinarima datoj tijekom boravka u glavnom gradu BiH gdje je doputovao nakon boravka na Kosovu, Holbrooke je kazao kako su mu svi sugovornici s kojima se sastao u Prištini, uključujući i generala OVK-a Agima Cekua, kazali kako će poštovati dogovor o predaji oružja te da se o tome razrađuju potankosti u kontaktima s generalom Michaelom Jacksonom, zapovjednikom KFOR- a. PRIŠTINA - Glasnogovornik KFOR-a kanadski bojnik Roland Lavoie izjavio je na današnjoj konferenciji za novinare u Prištini da je na Kosovu od 12. lipnja kad su stigle međunarodne mirovne snage KFOR-a do 28 kolovoza zabilježeno 285 ubojstva, 965 krađa i 912 spaljivanja kuća. Najviše ubojstava, spaljivanja i krađa je bilo na području koje nadzire višenacionalna brigada pod zapovjedanjem britanskih snaga. Na ovom području je evidentirano 146 ubojstva, 450 spaljivanja privatne svojine i 509 krađa. ŽENEVA - Oko 200.000 Srba i Roma pobjeglo je s Kosova od kraja sukoba u lipnju, prema procjenama jugoslavenskog Crvenog križa i općinskih vlasti Srbije i Crne Gore, koje je u srijedu objavilo Visoko povjerenstvo UN za izbjeglice (UNHCR). Među njima, oko 173.000 otišlo je u Srbiju i 23.500 u Crnu Goru. S Kosova je otišlo i 3.257 izbjeglica iz Hrvatske i BiH. PRIŠTINA - Umjereni čelnik kosovskih Albanaca Ibrahim Rugova izjavio je u srijedu kako stanje na Kosovu otežava činjenica da se veliki broj Albanaca još nalazi u srpskim zatvorima, priopćio je Kosovski Informativni Centar. Rugova je u razgovoru sa Susanom Agneli iz Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe pozvao međunarodnu zajednicu da učini sve u njezinoj moći radi oslobađanja albanskih zatvorenika i radi rasvjetljavanja sudbine nestalih. Agneli je izrazila zabrinutost Povjerenstva za sudbinu Albanaca koji se nalaze u srpskim zatvorima i za nestale osobe. Istaknula je kako će njezina organizacija učiniti maksimalan napor radi oslobađanja zatvorenih i pronalaženje nestalih. WASHINGTON - Balkan je na zemljopisnom rubu Europe, ali je istodobno u njezinu strateškom središtu i presudno će utjecati na budućnost kontinenta, ocijenio je zapovjednik NATO-a general Welsey Clark. Zapovjednik vojnih snaga NATO-a misli da je neophodno gospodarski i politički stabilizirati cijelo područje jugoistočne Europe jer samo vojni uspjesi i nazočnost međunarodnih snaga ne mogu osigurati trajni mir. BEJRUT - Libanonski Hezbolah u četvrtak je ispalilo 25 raketa Kačuša na područje sjevernog Izraela u znak odmazde zbog ubojstva civila u južnom Libanonu, izjavila je služba sigurnosti dodajući kako broj žrtava napada još nije utvrđen. Hezbolah je u ponedjeljak zaprijetio da će bombardirati sjever Izraela čim jedan civil bude ranjen u južnom Libanonu. Izrael je u srijedu napao selo u južnom dijelu Libanona pri čemu su dva civila poginula, a petero ih je ranjeno. Odmah nakon napada, izraelski ratni zrakoplovi napali su predgrađe mjesta Haris te nadlijetali središnji sektor južnog Libanona. U napadu nije bilo žrtava. JERUZALEM - Palestinski predsjednik Jaser Arafat skratio je svoj posjet Nizozemskoj u srijedu i otputovao je u Egipat gdje bi moglo doći do potpisivanja mirovnog sporazuma s izraelskim premijerom Ehudom Barakom. Izraelski i palestinski pregovarači trebali bi nastaviti večeras pregovore u Jeruzalemu kako bi završili revizije sporazuma iz Wyea, koji je zamrznut u prosincu. Oni se nadaju da će prevladati razlike na vrijeme kako bi se u četvrtak poslije podne održala ceremonija potpisivanja mirovnog sporazuma u Aleksandriji u nazočnosti američke državne tajnice Madeleine Albright i egipatskog predsjednika Hosnia Mubaraka. RABAT - Američka državna tajnica Madeleine Albright, koja po prvi put putuje na Bliski istok otkako je došlo do promjene vlade u Izraelu, izjavila je u srijedu da je to "druga šansa" za postizanje trajnog mira. Izrael i Palestinci su blizu postizanja sporazuma o sljedećoj fazi izraelskog povlačenja sa Zapadne obale koji bi mogao biti potpisan u četvrtak u Egiptu tijekom posjeta Madeleine Albright. Izrael i Sirija izjavljuju da žele nastaviti razgovore nakon trogodišnjeg prekida. Američka državna tajnica otputovat će u četvrtak u Egipat, a zatim u Izrael. BOGOTA - Više od 50 gerilaca poginulo je u napadu na grad Hato Corozal u istočnoj Kolumbiji u najžešćem sukobu otkad je započela pobunjenička ofenziva u lipnju, priopćile su u srijedu kolumbijske vlasti. Vojnici su ubili 47 pobunjenika koji su bježali kamionima iz grada, kaže se u priopćenju vojske i dodaje da bi broj ubijenih pobunjenika mogao biti veći od 50. Napad FARC-a na Hato Corozal je pokrenut kako bi se dala potpora štrajku 1,5 milijuna radnika i tisuća seljaka i pripadnika narodnih socijalnih organizacija koji je započeo u utorak u znak prosvjeda protiv vladinih oštrih mjera štednje. BAGDAD - Irak je priopćio da su zapadni borbeni zrakoplovi napali u srijedu ciljeve na sjeveru zemlje prije nego što ih je protuzračna obrana prisilila da se vrate u svoje baze u Turskoj. "Neprijateljski zrakoplovi nadlijetali su pokrajine Duhok, Arbil i Ninevah i napali su naše vojne i civilne ciljeve u regiji Mosul", izjavio je vojni glasnogovornik, a prenjela je službena Iračka novinska agencija. "Naše hrabre obrambene snage su ih presrele i prisilile da napuste naš zračni prostor i vrate se u đavolje baze u Turskoj", rekao je. ANKARA - Prema najnovijim službenim podacima, broj mrtvih u katastrofalnom potresu u Turskoj bio je 14.559 u 17.00 sati po GMT-u u srijedu, javila je Anadolija. Anadolija je prenijela izvješće glavnog kriznog centra u kojem se navodi da je više od 24.000 ljudi na liječenju zbog ozljeda koje su pretrpili u potresu jačine 7,4 po Richterovoj ljestvici. Više od pola mrtvih, 7.916, stradalo je u pokrajini Kocaeli u blizini epicentra potresa koji je pogodio Tursku 17. kolovoza. UJEDINJENI NARODI - Komisija za sankcije Vijeća sigurnosti UN-a odobrila je u srijedu iračku donaciju nafte u vrijednosti 10 milijuna američkih dolara za pomoć žrtvama potresa u Turskoj, izjavili su dužnosnici. No, sankcije, koje su Iraku nametnute 1990. nakon invazije na Kuvajt, ostaju i dalje na snazi, dodali su. Turska bi dobivenu naftu trebala prodati, a zarađeni novac uputiti turskom Crvenom križu za pomoć žrtvama potresa koji je 17. kolovoza pogodio Tursku i u kojem je, prema posljednjim podacima, poginulo približno 14.500 osoba. WASHINGTON - Sjedinjene Države neće podržati nove kredite Rusiji sve dok se ne razjasni je li dosad dodijeljeni novac korišten za ono čemu je bio namijenjen ili je završio na privatnim računima moćnika ili kriminalaca. Američki ministar financija Lawrence Summers rekao je u srijedu da FBI "zasad nema dokaza" o nezakonitostima u raspolaganju kreditima MMF-a. Dodao je, međutim, da "SAD neće podržati uplatu daljnjih tranši bez odgovarajućih jamstava i računovodstvenog nadzora da će novac biti pravilno korišten". MUENCHEN - Njemački sud započeo je u srijedu sudski proces protiv bosanskog Srbina Đuradia Kušljića (44) optuženog za ubojstva Muslimana u vrijeme dok je bio šef policije u BiH 1992. godine. "Optuženi se tereti za sudjelovanje u planiranom istrebljenju muslimanskog stanovništva u BiH, kada je kao lokalni šef policije naredio protjerivanje i djelom i ubijanje Muslimana u Vrbanjcima i Dabovcima". Kušljić je izjavio da se ne osijeća krivim po optužnici. Presuda se očekuje u studenom. ZAGREB - Djelatnici australske humanitarne organizacije "CARE Australia", Steve Pratt i Peter Wallace doputovali su u srijedu navečer u Zagreb nakon što su pet mjeseci proveli u zatvoru u Beogradu pod optužbom za špijunažu. Kako je novinarima kazao djelatnik "CARE"-a Charles Tapp, Pratt i Wallace u zatvoru nisu bili mučeni i redovito su dobivali hranu. Pratt i Wallace će u četvrtak iz Zagreba otputovati u London, a nakon toga u Australiju. AUBURN (SAD) - Američki predsjednik Bill Clinton poručio je čelnicima kongoanskih pobunjenika, potpisnika sporazuma o prekidu vatre kojim bi se trebao okončati jednogodišnji građanski rat u DR Kongo, da požure s njegovim provođenjem. Clinton je ujedno ponudio pomoć SAD-a u provođenju mirovnog sporazuma, potpisanog u utorak u Lusaki. Dogovoreni prekid vatre započeo je u srijedu, a sljedeći korak sporazuma je osnivanje zajedničkog vojnog povjerenstva na čelu sa alžirskim generalom Rašidom Lallaijem te tromjesečni politički dijalog nakon kojeg bi trebali uslijediti slobodni izbori. LONDON - Turski ministar vanjskih poslova Ismail Cem izjavio je u četvrtak da bi Turska mogla još samo jednom zatražiti da bude službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji prije nego što odustane od tih pokušaja. Cem je u intervjuu Financial Timesu kazao da će se pitanje službene turske kandidature riješiti u prosincu na Samitu EU-a u Helsinkiju. "Pokušaji ulaska u EU već su nas izmorili, a uz to štete ugledu Turske i ponižavajući su", rekao je Cem i dodao da bi Turska, bude li odbijena u Helsinkiju, mogla samo još jednom zatražiti prijem u članstvo u EU prije no što odustane od toga. (Hina) kg