NEW YORK, 1. rujna (Hina) - Problemi u suradnji Hrvatske s Haškim sudom uglavnom su pravno-proceduralni, pa ih je "uz dobru volju i razumjevanje relativno lako i brzo riješiti", stoji u pismu potpredsjednika hrvatske vlade i ministra
vanjskih poslova dr. Mate Granića koje je u srijedu u New Yorku predano predsjedavajućem Vijeća sigurnosti UN-a, nizozemskom veleposlaniku Peteru van Walsumu.
NEW YORK, 1. rujna (Hina) - Problemi u suradnji Hrvatske s Haškim
sudom uglavnom su pravno-proceduralni, pa ih je "uz dobru volju i
razumjevanje relativno lako i brzo riješiti", stoji u pismu
potpredsjednika hrvatske vlade i ministra vanjskih poslova dr.
Mate Granića koje je u srijedu u New Yorku predano predsjedavajućem
Vijeća sigurnosti UN-a, nizozemskom veleposlaniku Peteru van
Walsumu.#L#
Ministar Granić navodi da je Hrvatska dosad uspješno surađivala s
ICTY-jem, a to namjerava i ubuduće. Stoga je iznenađena što
predsjednica Suda Gabrielle Kirk McDonnald u svom prigovoru Vijeću
to nije uzela u obzir.
U pismu koje je predao stalni hrvatski predstavnik pri UN u New
Yorku Ivan Šimonović navode se primjeri dosadašnje suradnje
uključujući, kako se kaže, "najosjetljivije, posredovanje pri
dobrovoljnoj predaji i izručenju optuženika".
"Povremena kritika nekih aspekata djelovanja Tribunala nije imala
za svrhu ometanje njegova rada", poručuje ministar Granić. Raniji
spor Hrvatske sa Sudom oko subpoene državama i državnim
dužnosnicima pokazao je da hrvatska vlada "poštuje Tribunal i
međunarodno pravo"., Za potvrdu svojih stajališta uspješno se
izborila pravnim argumentima u postupku pored Sudom.
Glede sadašnjeg prigovora ICTY-ja u vezi s izručenjem Mladena
Naletilića Tute, Granić u pismu objašnjava da se željelo završiti
započeti kazneni postupak u Hrvatskoj. Međutim, "u skladu s
Ustavnim zakonom o suradnji s ICTY-jem i Statutom Suda, Hrvatska je
spremna u propisanom postupku (...) odobriti izručenje", stoji u
pismu uz napomenu da je postupak nastavljen 1. rujna pred
zagrebačkim Županijskim sudom.
Spor o nadležnosti Haškog suda za kaznena djela u vezi akcija
"Bljesak" i "Oluja" dijelom je rezultat hrvatske osjetljivosti da
se te dvije akcije povezuju uz kaznena djela, jer su njima poslije
niza godina oslobođena okupirana hrvatska područja.
"Hrvatska, međutim, prihvaća da je na marginama takvih potpuno
legitimnih operacija moglo doći do počinjenja kaznenih djela od
strane neodgovornih pojedinaca", stoji u pismu. Granić podsjeća da
su neki počinitelji takvih djela već odgovarali pred hrvatskim
sudovima.
S obzirom na prigovor Hrvatske o nedležnosti ICTY-ja u vezi
"Bljeska" i "Oluje", u pismu se predlaže da "o tom važnom pravnom
pitanju odluči sudsko vijeće ICTY-ja". Postupak bi se mogao voditi
kao i u slučaju spora oko subpoene, a "Hrvatska će, kao i do sada
poštovati odluku Tribunala".
Ministar Granić u pismu zaključuje da će Hrvatska poštovati i
savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde, ako Vijeće
sigurnosti odluči zatražiti takvo mišljenje.
U Granićevu pismu Vijeću sigurnosti UN-a najavljuje se
objavljivanje "Bijele knjige" i pismo predsjednici ICTY-ja
Gabrielli Kirk McDonnald o tome kako prevladati sadašnji spor.
(Hina) fp rb