SAVJET HNB-A O GOSPODARSKIM I FINANCIJSKIM KRETANJIMA

ZAGREB, 1. rujna (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke danas je, na sjednici održanoj pod predsjedanjem guvernera dr. Marka Škreba, razmatrao najnovija gospodarska i financijska kretanja, obaviješten je o napredovanju reforme platnog prometa, kao i o radu Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, te donio više odluka iz svoje nadležnosti.#L# S čvrstim i jednodušnim opredjeljenjem da očuvanje stabilnosti cijena i tečaja ostaje i nadalje prioritetni cilj središnje banke, članovi Savjeta HNB osobitu pozornost posvetili su onim pokazateljima koji bi mogli u nastupajućem razdoblju otežati ostvarivanje te zadaće, kaže se u priopćenju sa sjednice. Među njima osobito značenje ima podatak da je srpanj bio sedmi mjesec u ovoj godini u kojemu je zabilježen negativan saldo na računu državnog proračuna, dosegnuvši ukupni iznos od blizu 4 milijarde kuna. Uz to, kaže se dalje u priopćenju, treba imati u vidu i to da bi tijekom preostalog dijela godine trebalo uslijediti i postupno smanjivanje zaduženosti države kod središnje banke, s obzirom da ona po zakonskim propisima može kreditirati samo prolazni raskorak u dinamici državnih prihoda i rashoda. Stoga članovi Savjeta HNB, ma koliko i sami naglašavaju potrebu poreznog rasterećivanja, ne vide prostora za smanjivanje poreznih stopa bez većih promjena u raspodjeli društvenog proizvoda i strukturi ukupne društvene potrošnje. Pogotovo u razdoblju koje još nije obilježeno očekivanim oživljavanjem gospodarske aktivnosti. Industrijska proizvodnja bila je za prvih sedam mjeseci za 1,9 posto manja nego lani u usporedivom razdoblju. Izvoz je za prvih sedam mjeseci u dolarskom obračunu bio za 5,2 posto manji, a uvoz za 9,2 posto manji, tako da se vanjskotrgovinski deficit smanjuje, ali na nižoj razini razmjene. Podaci o turističkoj sezoni još nisu cjeloviti, no zna se da je ipak bila lošija od lanjske, a silazni trend nastavljen je i u trgovini na malo. Registrirana nezaposlenost tijekom prvih sedam ovogodišnjih mjeseci bila je u prosjeku na 9,3 posto višoj razini nego lani, krajem srpnja za 16,5 posto viša nego godinu dana ranije. Unatoč takvom okružju, rastu i masa isplaćenih plaća i prosječna primanja. Prosječna neto plaća isplaćena u srpnju iznosila je 3.076 kuna, što je nominalno za 14,1 posto, a realno za 9,5 posto više nego lani. Istovremeni porast bruto plaća iznosio je nominalno 11,1 posto, a realno 7,4 posto. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, srpanjske cijene na malo bile su za 1,1 posto više nego u prethodnom mjesecu, a godišnji porast iznosio je 5,1 posto. U tome je značajan utjecaj poskupljenja nafte i naftnih derivata. Tečajne oscilacije nisu bile velike, a izostao je očekivani sezonski pritisak jake devizne ponude. Ponuđene devize banke su uglavnom otkupile za sebe, tako da je na šest aukcija održanih u srpnju i kolovozu središnja banka kupila svega 19 milijuna dolara. Međunarodne pričuve kojima upravlja središnja banka iznose blizu 2,9 milijardi dolara, što je više nego lani. Prosječna kamatna stopa na novoodobrene kredite banaka u lipnju je znatno smanjena, tako da je kamatna stopa na kunske kredite na razini od 13,8 posto što je najniže od stjecanja monetarne samostalnosti, a smanjila se i prosječna razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa. Procjenjuje se da kretanje kamatnih stopa odražava u velikoj mjeri činjenicu da su neke problematične banke otpale s novčanog tržišta. Među ohrabrujućim pokazateljima je svakako i stanovit lipanjski porast devizne štednje u hrvatskim bankama, kaže se u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a. (Hina) pp mć