NJ 28. VIII. SZ: ULOGA JELJCINOVE KĆERKE

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 28. VIII. 1999. Siva eminencija iza kremaljskih kulisa "Tatjana Djačenko već dugo nije viđena u javnosti; ne pojavljuje se ni u medijima. Nitko u Moskvi ne može zapravo točno reći gdje se trenutno nalazi. No, dio ruskih medija i čitava unutarnjopolitička oporba nimalo ne sumnjaju da je mlađa od dvije kćeri predsjednika Borisa Jeljcina velika siva eminencija u Kremlju, koja odlučuje o imenovanju i smjeni premijera i kuje planove o prebacivanju milijuna, pa i milijarda zapadne financijske pomoći na privatne bankovne račune na Zapadu. Doduše, nitko zasad nije predočio odgovarajuće dokaze. Ipak, poznavatelji zakulisnih igara i spletaka u Kremlju ocjenjuju da je sasvim vjerojatno da matematičarka igra ključnu ulogu. No, podjednako je moguće da je zapravo žrtva medijske intrige, koja bi trebala diskreditirati njezina bolesnog oca na čelu države. Izvjesno je samo da djeluje kao osobna savjetnica šefa Kremlja, da često određuje tko ga može posjetiti a tko ne. Bivši Jeljcinov tjelesni čuvar i šef kremaljske straže, časnik KGB-a Aleksander Koršakov, zapisao je u svojim memoarima da Jeljcinova kći također odlučuje koje će informacije biti predočene njezinu ocu. Doduše, Koršakov, koji je iz Kremlja otišao nakon svađe, ne odlikuje se posebnom vjerodostojnošću budući da je prikupljanje 'kompromata' (kompromitirajućih materijala) bilo njegova specijalnost. Krug poznanika sugerira ponešto o ulozi Jeljcinove kćeri - obuhvaća financijskog magnata Borisa Bezezovskog, koji voli biti u središtu pozornosti; naftnog magnata Romana Abramovića, koji zazire od medija; energetskog menadžera i bivšeg potpredsjednika ruske vlade Anatolija Čubajsa, koji je prije tri godine kao šef kremaljskog stožera odlučujuće pridonio Jeljcinovu reizboru na predsjedničku dužnost. Čubajsa zapadni mediji često obilježavaju nemaštovitom etiketom 'radikalnog reformatora'. No, on nema puno veze s demokratizacijom - štoviše, kao šef agencije za privatizaciju dodijelio je državne koncerne i poduzeća članovima bivše partijske nomenklature i pojedinim skorojevićima poput Berezovskog, bivšeg matematičara - iste profesije kao i Tatjana Djačenko. Nadalje, 'kremaljska obitelj' obuhvaća i Aleksandera Vlošina, utjecajnog šefa predsjedničke uprave ali i vlasnika brojnih nekretnina. Kremlju su izravno podređeni i obavještajna služba i carina koja donosi prihode u visini nekoliko milijarda. Djelatnosti tih institucija upućuju pak na pretpostavke o močvari u Kremlju - sukladno poznatoj ruskoj uzrečici 'riba smrdi od glave'. Mediji koji zauzimaju neprijateljski stav prema Jeljcinu predbacili su prošle godine Tatjani Djačenko kupovinu dvorca kod Muenchena. No, dokazi, podastrti u medijima, nisu prošli provjeru. U svakom slučaju, položaji najbližih članova obitelji dokazuju da njezina obitelj izvlači korist od položaja njezina oca: suprug Aleksej ima velik udio u nekoliko metalurških koncerna a njezin šogor Jurij Okulov glavni je direktor zrakoplovne tvrtke Aeroflot. Protiv kremaljske obitelji govori i podatak da je Jeljcin otpustio glavnog državnog tužitelja Jurija Skuratova neposredno nakon što je ovaj pokrenuo istrage protiv Okulova a kasnije i protiv Berezovskog zbog makinacija u Aeroflotu. Doduše, ni Skuratov ne zrači pretjeranom vjerodostojnošću baš kao ni najvažniji Jeljcinovi protivnici", napominje Thomas Urban na kraju članka.