FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IT-28.VIII.-IL MANIFESTO- BOSNA I UHIĆENJA

IT-BA-YU-pravosuđe-ratni zločini-sporazumi IT-28.VIII.-IL MANIFESTO- BOSNA I UHIĆENJA ITALIJAIL MANIFESTO28. VIII. 1999.Izvanredna uhićenja"Kazat će se da je to bio zadnji udarac Louise Arbour, odlazeće tužiteljice Haaškoga suda, jako povezane s Bijelom kućom, no uhićenje načelnika glavnog stožera vojske bosanskih Srba, generala Momira Talića, uistinu će ostaviti traga u balkanskoj krizi, zajedno s ovotjednom odlukom o oduzimanju brčanskog koridora bosanskim Srbima.Naravno da su već odluka o bombardiranju mini-Jugoslavije i 78 dana humanitarnih zračnih napada razbili Daytonski sporazum, svečano potpisan u Sjedinjenim Državama u nazočnosti Billa Clintona i triju balkanskih predsjednika, odgovornih za katastrofu bivše Jugoslavije, Slobodana Miloševića, Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića. Rat protiv Miloševića zapravo je poništio ulogu koju je jugoslavenski presjednik imao, nevjerojatnoga jamca mirovnog procesa u Bosni, nakon što je počeo udaljavati čvrstorukaše Mladića i Karadžića, i upravljao usponom na mjesto premijera Milorada Dodika, koji je tada bio jako blizak Miloševiću, a kasnije se pridružio redovima ljudi bliskih bivšoj ekstremistici Biljani
ITALIJA IL MANIFESTO 28. VIII. 1999. Izvanredna uhićenja "Kazat će se da je to bio zadnji udarac Louise Arbour, odlazeće tužiteljice Haaškoga suda, jako povezane s Bijelom kućom, no uhićenje načelnika glavnog stožera vojske bosanskih Srba, generala Momira Talića, uistinu će ostaviti traga u balkanskoj krizi, zajedno s ovotjednom odlukom o oduzimanju brčanskog koridora bosanskim Srbima. Naravno da su već odluka o bombardiranju mini-Jugoslavije i 78 dana humanitarnih zračnih napada razbili Daytonski sporazum, svečano potpisan u Sjedinjenim Državama u nazočnosti Billa Clintona i triju balkanskih predsjednika, odgovornih za katastrofu bivše Jugoslavije, Slobodana Miloševića, Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića. Rat protiv Miloševića zapravo je poništio ulogu koju je jugoslavenski presjednik imao, nevjerojatnoga jamca mirovnog procesa u Bosni, nakon što je počeo udaljavati čvrstorukaše Mladića i Karadžića, i upravljao usponom na mjesto premijera Milorada Dodika, koji je tada bio jako blizak Miloševiću, a kasnije se pridružio redovima ljudi bliskih bivšoj ekstremistici Biljani Plavšić. Ovoga mjeseca, upravo iz srpske bosanske republike, jednog od dva entiteta na koji je Dayton podijelio teritorij (drugi je hrvatsko- muslimanska federacija koja propada i koja je u otvorenom unutarnjem sukobu), došli su otvoreni signali protiv Miloševićeva vodstva. Mnogo prije nego se po završetku rata izjasnila pravoslavna crkva, Milorad Dodik javno je zatražio ostavku Slobodana Miloševića, suprotstavljajući tako institucije bosanskih Srba Beogradu. To je bio otvoreno prozapadni znak koji bi zasluživao sasvim drukčije naknade od udaraca koji su došli posljednjeg tjedna.(...) Uhićenje generala Talića, optuženog da je pripremao plan istjerivanja Hrvata i muslimana u krajini i području Prijedora i Sanskog Mosta u Bosni, prekida odnose između vojske bosanskih Srba, ono malo što je od nje ostalo, i postrojba NATO-a koje zapravo okupiraju Bosnu. Uhićenje čudi i stoga što se dogodilo u OESS-ovoj kući, koji je organizirao seminar pozvavši generala. Nemoguće je ne zamisliti postojanje nekog dogovora, i to upravo s OESS-om koji bi trebao nadzirati izbore u Beogradu, a postavlja se i pitanje što će se uopće dogoditi hrvatskim generalima koji su istjeravši 300.000 Srba počinili etničko čišćenje u krajini? Što će se dogoditi bosansko-muslimanskim generalima koji su u Mrkonjić Gradu, blizu Sanskog Mosta, punili teritorij skupnim grobnicama srpskih civila? Što će se dogoditi sarajevskim generalima koji su bombardirali kolone srpskih izbjeglica iz krajine? Vrijedi odmah odgovoriti da se ne događa ništa, niti će se događati, unatoč najavama oštrih upozorenja i verbalnih prijava UN-a protiv Zagreba ili najavi da će se 'sada' optužiti i Tuđmana. No najozbiljnija činjenica ostaje odluka o stavljanju grada Brčkog, na obali rijeke Save, prirodne granice s Hrvatskom, pod 'međunarodnu' upravu, konačno ga oduzimajući bosanskim Srbima. To nije bilo očekivano, mjerodavno povjerenstvo više je puta odgađalo konačnu odluku. Brčko je oduvijek bilo ključna točka daytonske nagodbe, a njegovo odlaganje na stranu omogućilo je potpisivanje povijesnih sporazuma. To je teška stvar jer je uski brčanski koridor jedino što dopušta teritorijalno spajanje dva teritorija srpske Bosne, koja je već neumoljivo podijeljena na banjalučki dio i jugoistok s Palama, Bijelinom i Zvornikom. Teritorijalno jedinstvo srpsko-bosanskog entiteta palo je u vodu. Biljana Plavšić uzvikuje: 'Zbog ovih odluka, gotovo smo pred građanskim ratom'. Operacija Sjedinjenih Država, koje u Brčkom imaju vojnu bazu sa četiri tisuće marinaca, smjera na ponovno sjedinjenje zone oko Banje Luke, koja je pod, već velikim i očitim, gospodarskim utjecajem Hrvatske, što je i neki oblik nadoknade za formalni gubitak Hrvatske zajednice, etničke državice, koja u stvarnosti još postoji, u Bosni i Hercegovini(...)", piše Tomasso di Francesco.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙