HR-SANKCIJE VOA 26. VIII. LETICA O EVENTUALNIM SANKCIJAMA GLAS AMERIKE - VOA26. VIII. 1999.Moguće uvođenje sankcija bilo bi pogubno za demokratske procese u Hrvatskoj - razgovor sa Slavenom Leticom vodio je Željko Matić.- Profesore
Letica, koliko držite vjerojatnom mogućnost da Vijeće sigurnosti uvede sankcije protiv Hrvatske zbog odbijanja suradnje s haaškim sudom? = Prije svega, ne vjerujem da će doći do uvođenja sankcija zbog toga što će Hrvatska, kao i obično, na kraju pokazati želju za suradnjom. Preplašena mogućnošću uvođenja sankcija, ona će ublažiti retoriku i pristat će na suradnju. Tu se radi o dva elementa odbijanja suradnje. Kao što se zna, to je jedna apsurdna teza koju je prihvatila hrvatska Vlada - da operacije 'Oluja' i 'Bljesak' nisu bile vojne operacije nego redarstvene, odnosno, policijske. Takva odluka je intelektualno i politički skandalozna zbog toga jer se tom odlukom negira i sam karakter agresije na Hrvatsku. U tom smislu, mislim da je zdravo i pametno da se redefinira smisao tih dviju opreracija. I druga točka nesuradnje je izručenje Mladena Naletilića 'Tute', a ja bih rekao da je ovakva odluka haaškog suda izravna posljedica, recimo to tako, naivnih ili ne baš pametnih izjava ministra Šeparovića u poznatom susretu s Louise Arbour. Od
GLAS AMERIKE - VOA
26. VIII. 1999.
Moguće uvođenje sankcija bilo bi pogubno za demokratske procese u
Hrvatskoj - razgovor sa Slavenom Leticom vodio je Željko Matić.
- Profesore Letica, koliko držite vjerojatnom mogućnost da Vijeće
sigurnosti uvede sankcije protiv Hrvatske zbog odbijanja suradnje
s haaškim sudom?
= Prije svega, ne vjerujem da će doći do uvođenja sankcija zbog toga
što će Hrvatska, kao i obično, na kraju pokazati želju za suradnjom.
Preplašena mogućnošću uvođenja sankcija, ona će ublažiti retoriku
i pristat će na suradnju. Tu se radi o dva elementa odbijanja
suradnje. Kao što se zna, to je jedna apsurdna teza koju je
prihvatila hrvatska Vlada - da operacije 'Oluja' i 'Bljesak' nisu
bile vojne operacije nego redarstvene, odnosno, policijske. Takva
odluka je intelektualno i politički skandalozna zbog toga jer se
tom odlukom negira i sam karakter agresije na Hrvatsku. U tom
smislu, mislim da je zdravo i pametno da se redefinira smisao tih
dviju opreracija. I druga točka nesuradnje je izručenje Mladena
Naletilića 'Tute', a ja bih rekao da je ovakva odluka haaškog suda
izravna posljedica, recimo to tako, naivnih ili ne baš pametnih
izjava ministra Šeparovića u poznatom susretu s Louise Arbour. Od
tog trenutka, praktički, provocirana je ovakva odluka haaškog suda
jer se znalo da će Louise Arbour svoju karijeru u Haagu završiti
prijedlogom haaškom sudu da prijavi Hrvatsku Vijeću sigurnosti
zbog odbijanja suradnje.
- Što bi moguće uvođenje sankcija značilo za političke procese u
Hrvatskoj, s obzirom na to da se nalazimo pred parlamentarnim
izborima?
= Teško je špekulirati. Mislim da je ova odluka u skladu s
dugoročnom orijentacijom haaškog suda, da se vrši što veći
politički pritisak na aktualnu hrvatsku vlast i samog predsjednika
Tuđmana, a eventualno optuživanje predsjednika Tuđmana i uvođenje
sankcija na neki bi način obnovilo atmosferu izvanrednog stanja što
bi svakako oslabilo poziciju oporbe. Pretpostavljam da Zapad misli
da jednom takvom orijentacijom koristi razvoju demokracije u
Hrvatskoj. S druge strane, stranka na vlasti i sam predsjednik
Tuđman opet će stvoriti jedno ozračje izvanrednog stanja i, u tom
smislu, sadašnji izborni potencijal do 20-25 posto mogao bi podići
čak i do razine 35 posto. Ja bih kazao da je to loša vijest za
demokratske promjene u Hrvatskoj i u tom smislu, poznajući narav i
samog predsjednika Tuđmana i hrvatske vlade koja uvijek kaže
'nećemo nešto učiniti dok se ozbiljno ne zaprijeti', da će vrlo
brzo, možda već sutra ili danas, u očitovanju hrvatske Vlade biti
izražena spremnost na suradnju i da će se Mladen Naletilić 'Tuta'
naći u Haagu u idućih 15 dana.
(VOA)