ZAGREB, 26. kolovoza (Hina)ZAGREB - Povodom prijave za nesuradnju koju je predsjednica Međunarodnog kaznenog suda Gabrielle Kirk McDonald u srijedu podnijela protiv Hrvatske Vijeću sigurnosti UN hrvatska Vlada u je na svojoj sjednici
u četvrtak prihvatila zaključke u kojima, među ostalim, ocijenila da "prigovor o nesuradnji Republike Hrvatske s MKS nije zasnovan na činjenicama", zatim da je za "Mladena Naletilića u tijeku postupak utvrđivanja postoje li uvjeti za izručenje". U priopćenju Vlade RH ponovo se iznosi mišljenje da Haaški sud nije nadležan za vojno-redarstvene operacije Bljesak i Oluja. Također se najavljuje objavljivanje Bijele knjige o suradnji sa sudom, već do kraja mjeseca. Vijeće sigurnosti, nakon pisma McDonaldove, ima nekoliko mogućnosti od najblaže - usmene izjave za javnost predsjednika Vijeća, preko predsjedničke izjave, koja se donosi konsenzusom, do rezolucije kojom se izriču obvezujuće mjere, primjerice sankcije.Ovo je prvi puta da je Hrvatska prijavljena Vijeću zbog nesuradnje. U slučaju SRJ to se dosad dogodilo pet puta, posljednji puta u ožujku ove godine. U slučaju nesuradnje Beograda Vijeće se očitovalo predsjedničkim izjavama, dok je dio prijava iz Haaga ostavio do danas bez odgovora.
ZAGREB, 26. kolovoza (Hina)
ZAGREB - Povodom prijave za nesuradnju koju je predsjednica
Međunarodnog kaznenog suda Gabrielle Kirk McDonald u srijedu
podnijela protiv Hrvatske Vijeću sigurnosti UN hrvatska Vlada u je
na svojoj sjednici u četvrtak prihvatila zaključke u kojima, među
ostalim, ocijenila da "prigovor o nesuradnji Republike Hrvatske s
MKS nije zasnovan na činjenicama", zatim da je za "Mladena
Naletilića u tijeku postupak utvrđivanja postoje li uvjeti za
izručenje". U priopćenju Vlade RH ponovo se iznosi mišljenje da
Haaški sud nije nadležan za vojno-redarstvene operacije Bljesak i
Oluja. Također se najavljuje objavljivanje Bijele knjige o
suradnji sa sudom, već do kraja mjeseca.
Vijeće sigurnosti, nakon pisma McDonaldove, ima nekoliko
mogućnosti od najblaže - usmene izjave za javnost predsjednika
Vijeća, preko predsjedničke izjave, koja se donosi konsenzusom, do
rezolucije kojom se izriču obvezujuće mjere, primjerice sankcije.
Ovo je prvi puta da je Hrvatska prijavljena Vijeću zbog nesuradnje.
U slučaju SRJ to se dosad dogodilo pet puta, posljednji puta u
ožujku ove godine. U slučaju nesuradnje Beograda Vijeće se
očitovalo predsjedničkim izjavama, dok je dio prijava iz Haaga
ostavio do danas bez odgovora.
ZAGREB - Hrvatska vlada odbacila je u četvrtak optužbe
supredsjedatelja ministarskog vijeća BiH Harisa Silajdžića koji
smatra da bi hrvatski predsjednik trebao odgovarati pred haškim
sudom za rat Bošnjaka i Hrvata i zatražila da, kao uvjet nastavka
suradnje s njim, povuče svoje riječi. "Vlada Republike Hrvatske
duboko je zaprepaštena nedavnim izjavama Harisa Silajdžića,
supredsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, iznesenim u
Jutarnjem listu od 25. kolovoza 1999., koje su u potpunoj
suprotnosti sa stvarnim činjenicama o cjelokupnoj dosadašnjoj
suradnji RH i BiH, te o ulozi RH u pomoći BiH da se obrani od
velikosrpske agresije, oslobodi okupacije te stabilizira kao
država", navodi se u priopćenju vlade.
ZAGREB - Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine
ogradilo se u četvrtak, u svom odgovoru na prosvjednu notu
hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, u ime Vijeća ministara
BiH, od izjave supredsjedatelja Vijeća ministara BiH Harisa
Silajdžića da je predsjednik Tuđman odgovoran za sukob Bošnjaka i
Hrvata u BiH. "U svom odgovoru Ministarstvo vanjskih poslova BiH,
temeljem rasprave o spomenutom vođene prilikom održavanja sjednice
Vijeća ministara, navodi da su iznesena stajališta izraz osobnog
mišljenja gospodina Harisa Silajdžića i da ne predstavljaju stav
Vijeća ministara Bosne i Hercegovine", stoji u priopćenju
hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova.
ANKARA - Predsjednik Republike Turske Suleyman Demirel primio je u
četvrtak u Ankari hrvatskog veleposlanika Ivicu Tomića, koji mu je
prenio izraze sućuti i ponudu hvatskog predsjednika za pružanjem
dodatne pomoći u uklanjanju posljedica katastrofalnog potresa koji
je pogodio tu zemlju. Hrvatska nudi dolazak epidemiološkog tima
liječnika i najavljuje dopremu dodatne količine šatora potrebnih
za zbrinjavanje stanovništva na područjima zahvaćenim potresom.
Razgovaralo se i o mogućnosti angažiranja Instituta građevinarstva
Hrvatske, budući da ta stručna i znanstvena institucija s iskustvom
u saniranju ratnih šteta nastalih u Domovinskom ratu, također može
pomoći u uklanjanju i saniranju posljedica potresa.
NAPULJ - NATO je u četvrtak objavio završetak operacije traženja
bombi u Jadranskom moru, tijekom koje su pronađene i uništene 93
bombe koje su saveznički zrakoplovi ispustili po povratku iz akcija
nad SR Jugoslavijom. Jedanaest minolovaca i brodova logističke
podrške iz devet zemalja sudjelovalo je u toj oparciji koja je
trajala 73 dana na devet zona, na površini većoj od 1.000 nautičkih
milja, preciziralo je u priopćenju zapovjedništvo južnog krila
NATO-a u Napulju.
PRAG - Predsjednik vojnog odbora NATO-a admiral Guido Venturoni
izjavio je u četvrtak da će Savez na Kosovo, u sastav KFOR-a,
poslati još 9.000 vojnika, te da postoji mogućnost da se broj
vojnika u BiH smanji za trećinu. Venturoni je tijekom posjeta
Češkoj izjavio da je NATO odlučio povećati broj vojnika na Kosovu s
46 na 55 tisuća. "Očekujemo doprinos zemalja NATO-a, ali i
partnerskih zemalja", rekao je Venturoni.
BEOGRAD - Jugoslavenski državni vrh na čelu s predsjednikom
Slobodanom Miloševićem optužio je u četvrtak SAD za "masakr" 15
Srba u mjestu Ugljare , na istoku Kosova. U priopćenju s današnjeg
sastanka predsjednika Miloševića i najviših državnih dužnosnika
američka administracija se optužuje da na Kosovu "razvija
industriju smrti", što kako se navodi, treba znati američka i
svjetska javnost. Odgovornost za "masakr" Srba pripisuje se
američkoj administraciji zbog toga što su ubijeni Srbi bili oteti u
zoni odgovornosti američkih pripadnika iz sastava međunarodnih
snaga.
ORAHOVAC (Kosovo) - U kosovskom mjestu Orahovac u četvrtak su
nastavljeni pregovori između predstavnika Albanaca i KFOR-a o
deblokadi prilaznih cesta, koji su ponovno okončani bez konkretnih
rezultata. Istodobno, nekoliko tisuća Albanaca iz Orahovca i danas
su, četvrti dan zaredom, prosvjedovali protiv odluke o
rapoređivanje ruskih trupa u Orahovcu nakon što su u ponedjeljak u
znak prosvjeda blokirali sve prilazne ceste. Danas su se po prvi
put, uz posredovanje KFOR-a, sastali i razgovorali o ovom problemu
predstavnici Albanaca i Srba iz Orahovca. Prema riječima Agima
Haskua, predstavnika Koodinacijskog Odbora za prosvjede Albanaca,
Srbi su predložili da se ruske snage rasporede u dijelu grada u
kojem se nalaze Srbi, a da se u drugi dio grada u kojem žive Albanci
rasporede njemačke i nizozemske mirovne snage KFOR-a. Jedan od
zapovjednika nizozemskih snaga izjavio je kako je takav prijedlog
neostvariv.
MOSKVA - Rusija je u četvrtak kritizirala uhićenje vojnog čelnika
bosanskih Srba Momira Talića, priopćivši da međunarodna zajednica
ne bi trebala poduzimati akcije koje mogu destabilizirati Bosnu i
Hercegovinu. "Prije svakog pojedinačnog uhićenja osumnjičenika za
ratne zločine, prvo bi se moralo uzeti u obzir kako bi se to uhićenje
moglo odraziti na situaciju u BiH i provedbu mirovnog sporazuma",
stoji u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.
Talić je uhićen u srijedu u Beču, gdje je trebao sudjelovati u radu
seminara posvećenog vojnim aspektima provedbe mirovnog sporazuma u
BiH.
DEN HAAG - Šef glavnog stožera vojske bosanskih Srba, general Momir
Talić, trebao bi se po prvi put pojaviti pred Međunarodnim sudom za
ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) 31. kolovoza kada bi
trebao priznati ili odbaciti krivnju, saznaje se u četvrtak iz
sjedišta Suda. "Taj datum će službeno biti potvrđen tek početkom
idućeg tjedna", priopćila je služba za odnose s javnošću haaškog
suda koji je protiv Talića podigao optužnicu zbog zločina protiv
čovječnosti. U optužnici koju je podigla glavna tužiteljica Suda
Louise Arbour stoji da je Momir Talić 1992. bio jedan od glavnih
pokretača deportacije više od 100.000 bosanskih Muslimana i Hrvata
iz područja koje se nalazilo pod nadzorom Srba na sjeveru BiH.
PRIŠTINA - Međunarodne mirovne snage KFOR u četvrtak su u Prištini
objavile da se još ne može potvrditi nacionalna pripadnost 15
žrtava pronađenih u masovnoj grobnici između sela Ugljare i Pograđa
kod Gnjilana, jer nisu imali nikakve indentifikacijske dokumente.
Službene beogradske vlasti tvrde da se radi o pripadnicima srpske
nacionalnosti koji su stradali u američkoj zoni odgovornosti.
Informativni centar KFOR-a u priopćenju navodi da se ne može kazati
kada su žrtve ubijene, ali se sumnja da su se ubojstva dogodila
nakon dolaska NATO snaga na Kosovu.
BEOGRAD - Većina građana SR Jugoslavije smatra da bi predsjednik
Slobodan Milošević trebao podnijeti ostavku, sudeći po rezultatima
istraživanja koje je u svom najnovijem broju objavio beogradski
tjednik "NIN". Na pitanje "Da li Slobodan Milošević treba podnijeti
ostavku zbog situacije u kojoj se našla Srbija?", potvrdno je
odgovorilo 57 posto anketiranih građana. Protiv ostavke Miloševića
bilo je 31 posto anketiranih, dok njih 12 posto nije znalo
odgovoriti.
MOGADIŠ - Nekoliko tisuća etiopskih vojnika ušlo je u jugozapadnu
Somaliju, opkolivši pri tom niz gradova i sela, priopćili su u
četvrtak očevici. Ovaj upad etiopskih vojnika donosi svježi dokaz o
novoj kriznoj točki eritrejsko-etiopskog rata za granice, koji bi
mogao dodatno destabilizirati Somaliju, zemlju koja već osam
godina nema središnju vladu. Etiopski vojnici sa više od 100 vojnih
vozila i ostale opreme ušli su u posljednjih nekoliko dana u
somalijske gradove Bulo Hawo, Dolow i Luq u regiji Gedo.
(Hina) dh dh