STATISTIKA

6. Statistika I DALJE ZAOSTAJANJE IZVOZA - Najnoviji podatci o kratanju hrvatske vanjsko-trgovinske razmjene pokazuju da se nastavlja zaostajanje izvoza. U prvom polugodištu ove godine robni je izvoz, izražen u američkim dolarima, iznosio 1.979 milijuna dolara, što je 9,1 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, podatci su Državnog zavoda za statistiku. Istodobno, uvozeno je roba za 3.698 milijuna dolara ili za 10,2 posto manje nego u istom vremenu lani. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u prvom ovogodišnjem polugodištu iznosi 1.719 milijuna dolara i manji je za 11,5 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U strukturi izvoza smanjuje se udio redovitog izvoza, sa 56,9 posto u prvih šest mjeseci lani na 52,8 posto u prvom ovogodišnjem polugodištu. Redoviti izvoz iznosio je nešto više od milijardu dolara i bio je 15,6 posto manji nego u prvih šest mjeseci lani. Istodobno, od izvoza nakon oplemanjivanja (odnosno aktivnih poslova dorade) ostvareno je 793 milijuna dolara, što je 6,2 posto više nego u prvom prošlogodišnjem polugodištu. Udio izvoza nakon oplemenjivanja u vrijednosti ukupnog izvoza povećan je sa 34,3 posto lani na 40,1 posto u ovoj godini. U zemlje Europske unije usmjereno je 51,5 posto ukupnog hrvatskog izvoza. U prvom je polugodištu najveše izvezeno u Italiju za 383 milijuna dolara, što je za 4,5 posto manje nego u prvih šest mjeseci lani. U Njemačku je izvezeno roba u vrijednosti od 343 milijuna dolara, ili za 7,5 posto manje. U Bosnu i Hercegovinu izvezeno je roba u vrijednosti od 272 milijuna dolara, što predstavlja smanjenje za 8 posto u odnosu na prvo prošlogodišnje polugodište, dok je izvoz u Sloveniju, u vrijednosti od 220 milijuna dolara manji 1 posto u odnosu na prvo polugodište lani. CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U SRPNJU 0,9 POSTO VIŠE - Cijene proizvođača industrijskih proizvoda u Hrvatskoj u srpnju su bile u prosjeku 0,9 posto više nego u prethodnom mjesecu, dok su u odnosu na srpanj 1998. povećane 2,7 posto. U odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, do srpnja ove godine te su cijene povećane 1,1 posto, izvijestio je Državni zavod za statistiku. Prema glavnim industrijskim grupacijama, cijene energije kao i netrajnih proizvoda za široku potrošnju u srpnju su u odnosu na lipanj bile 1,1 posto više, cijene kapitalnih proizvoda te intermedijalnih proizvoda osim energije 0,7 posto, a cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju 0,3 posto. Najveći porast cijena industrijskih proizvoda u srpnju u odnosu na lipanjske cijene zabilježen je u proizvodnji duhanskih proizvoda - 14,8 posto. Cijene su rasle i u vađenju sirove nafte i zemnog plina (3,1 posto), proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda (2,3 posto), proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme (1,9 posto) te vađenju ugljena i lignita; vađenje treseta (1,5 posto). Povećanje cijena zabilježeno je i u proizvodnji koksa i naftnih derivata (1,4 posto), proizvodnji strojeva i uređaja (1,2 posto), gume i plastike (0,8 posto), hrane i pića (0,6 posto), metala (0,5 posto) te u proizvodnji odjeće, doradi i bojenju krzna te u proizvodnji nemetalnih mineralnih proizvoda (0,1 posto). Cijene proizvođača industrijskih proizvoda smanjene su u srpnju u odnosu na prethodni mjesec u preradi kože, izradi galanterije i obuće za 3,3 posto, u proizvodnji medicinskih, preciznih, optičkih instrumenata, satova za 2,9 posto te u preradi drva i proizvoda od drva, osim namještaja za 0,5 posto dok se cijene ostalih odjeljaka industrijske proizvodnje u srpnju u odnosu na lipanj nisu mijenjale. PRIHODI I PRIMICI DRŽAVNOG PRORAČUNA U PRVIH ŠEST MJESECI 23,8 MILIJARDI KUNA - Ukupni prihodi i primici financiranja Državnog proračuna u prvih šest mjeseci 1999. ostvareni su u iznosu od 23,8 milijardi kuna, što je 45,02 posto godišnjeg plana, odnosno 3,72 posto su viši u odnosu na prvo polugodište lani. U tome ukupni prihodi proračuna čine 18,48 milijarde kuna, što je 17,4 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, i 37,68 posto od ovogodišnjeg plana. Istodobno su primici financiranja proračuna (kratkoročna i dugoročna tuzemna i inozemna zaduživanja) u šest mjeseci 1999. višestruko veći nego u istom razdoblju lani i iznosili su 5,32 milijarde kuna. Ukupni rashodi (uključujući i otplate glavnice duga) iznosili su nešto više 23,8 milijarde kuna. To su podatci iz Izvješća o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 1999., koje je hrvatska Vlada početkom kolovoza uputila Hrvatskom državnom saboru. U ukupno ostvarenim prihodima, porezni prihodi sudjeluju sa 72,83 posto, neporezni prihodi sa 4,19 posto, kapitalni prihodi sa 0,61 posto te primici financiranja sa 22,37 posto. Prihodi od poreza iznosili su 17,3 milijarde kuna što je 41,22 posto godišnjeg plana i 11,81 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Najveći dio poreznih prihoda, 51,48 posto ili 8,9 milijardi kuna, je od PDV-a. Posebnim porezima prikupljeno je 2,7 milijardi kuna (15,68 posto), a porezom na dohodak nešto više od dvije milijarde kuna (11,96 posto). Prihod od poreza na dobit iznosio je 1,3 milijarde kuna (7,52 posto), dok su prihodi od carina i carinske pristojbe sudjelovali u ukupno ostvarenim poreznim prihodima s 11,63 posto, nešto više od dvije milijarde kuna. Iz usporedbe ostvarenih poreznih prihoda u prvom pologodištu 1998. vidljivo je da su porezni prihodi u prvih šest mjeseci ove godine 1,51 posto manji. Tako je prihod ostvaren od PDV-a 5,72 posto manji, poreza na dohodak 5,43 posto, a poreza na dobit 2,47 posto. Neporezni prihodi su bili 21 posto manji i iznosili su 998 milijuna kuna. Od kapitalnih prihoda u proračun se bilježi 144 milijuna kuna, što je čak 90,2 posto manje nego u prvom polugodištu 1998. i tek 3,27 posto plana za 1999. Razlog smanjenju tih prihoda u Ministrstvu financija tumače time da se najveći dio kapitalnih prihoda za ovu godinu očekuje u posljednjem tromjesečju, dok je u prošloj godini taj prihod ostvaren u drugom tromjesečju. Primici financiranja u šest mjeseci 1999. iznosili su 5,32 milijarde kuna, čime je godišnji plan premašen za 39 posto, odnosno zaduženje je za 1,49 milijardi kuna veće od planiranog. Brojke iz tabela opsežnog izvješća o izvršenju državnog proračuna u prvom ovogodišnjem polugodištu pokazuju da su najveći porasti ostvareni kod kratkoročnog tuzemnog i inozemnog zaduživanja koje iznosi 3,1 milijardu kuna (dok je planom za 1999. bilo predviđeno 32,4 milijuna kuna). Pri tome se inozemno zaduživanje proračuna kod Dresdner Bank iz Frankfurta, u ukupnom iznosu od 1,88 milijardi kuna, dogodilo u svibnju i lipnju. Kratkoročno zaduženje proračuna kod Hrvatske narodne banke iznosi 1,3 milijarde kuna. Kako je Ministarstvo financija objavilo u lipanjskom Mjesečnom statističkom prikazu, kratkoročna pozajmica od Dresdner banke bit će otplaćena prihodima od privatizacije tijekom druge polovice godine. Dugoročno tuzemno i inozemno zaduživanje proračuna iznosi 2,2 milijarde kuna, što je 57,8 posto ovogodišnjeg plana. Pritom se više od 2 milijarde kuna odnosi na emisiju euroobveznica, dok je 180 milijuna kuna primitaka od inozemnih kreditora (Svjetske banke, EBRD-a, CEF-a).