CH-YU-RAT-ZLOČINI-SUD-Organizacije/savezi-Kriminal-Ratovi-Sudovi ŠV 21. VIII. NZZ DEL PONTE: VALJA ISTRAŽITI I FINANCIJSKU STRANU RATNIH ZLOČINA ŠVICARSKANEUE ZUERCHER ZEITUNG21. VIII. 1999.Carla del Ponte: "Optimist sam i vjerujem da
prljavi novac više neće dolaziti u Švicarsku"List objavljuje interview urednika Reinharda Meiera, Beate Brenner i Martina Breitensteina s novom glavnom tužiteljicom Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine, počinjene na području bivše Jugoslaviji, sadašnjom saveznom švicarskom državnom tužiteljicom Carlom del Ponte.- Jeste li već utvrdili težišta svoje nove zadaće?= Još nisam, ali već sam razgovarala sa svojom prethodnicom Louise Arbour. Glavna će zadaća biti da me gospođa Arbour uputi u dossiere raznih kaznenih postupaka.- Najveći dio Vašeg rada bit će vjerojatno vezan za ratne zločine na području bivše Jugoslavije. Hoće li biti vremena i za istrage o genocidu u Ruandi?= Oba su kompleksa važna ali u Haagu prevladava bavljenje zbivanjima na Balkanu. No, glavni tajnik UN-a rekao mi je da je skupini stručnjaka povjerio zadaću provjere je li ta dva područja moguće potpuno organizacijski i sudski odijeliti.
ŠVICARSKA
NEUE ZUERCHER ZEITUNG
21. VIII. 1999.
Carla del Ponte: "Optimist sam i vjerujem da prljavi novac više neće
dolaziti u Švicarsku"
List objavljuje interview urednika Reinharda Meiera, Beate Brenner
i Martina Breitensteina s novom glavnom tužiteljicom Međunarodnog
kaznenog suda za ratne zločine, počinjene na području bivše
Jugoslaviji, sadašnjom saveznom švicarskom državnom tužiteljicom
Carlom del Ponte.
- Jeste li već utvrdili težišta svoje nove zadaće?
= Još nisam, ali već sam razgovarala sa svojom prethodnicom Louise
Arbour. Glavna će zadaća biti da me gospođa Arbour uputi u dossiere
raznih kaznenih postupaka.
- Najveći dio Vašeg rada bit će vjerojatno vezan za ratne zločine na
području bivše Jugoslavije. Hoće li biti vremena i za istrage o
genocidu u Ruandi?
= Oba su kompleksa važna ali u Haagu prevladava bavljenje
zbivanjima na Balkanu. No, glavni tajnik UN-a rekao mi je da je
skupini stručnjaka povjerio zadaću provjere je li ta dva područja
moguće potpuno organizacijski i sudski odijeliti.
- Vaša prethodnica, gospođa Arbour, podigla je optužnice protiv
nekoliko najistaknutijih figura bivše Jugoslavije - uključujući,
na kraju, i Slobodana Miloševića. Možete li si uistinu predočiti
uhićenje tih osoba u dogledno vrijeme?
= Kad su takvi postupci u tijeku te kad čak već postoji i optužnica,
prioritet je, naravno, pojava tih ljudi pred sudom. Radit ćemo na
tome.
- Švicarska nije članica UN-a. Usprkos tome, imenovani ste glavnom
tužiteljicom. No, Švicarska istodobno plaća financijski doprinos
za haaški sud.
= Posebno za taj sud Švicarska je dosada uplatila oko pola milijuna
franaka. Tome, naravno, valja dodati i ostale doprinose
Ujedinjenim narodima i podređenim im organizacijama.
- Neki smatraju sud UN-a nekom vrstom jezgre budućeg stalnog
međunarodnog kaznenog suda. Je li Vaš cilj približavanje
realizaciji tog projekta?
= Mislim da jest. Sadašnji UN-ov sud bavi se samo ratnim zločinima
počinjenim na području bivše Jugoslavije i u Ruandi. Pritom valja
napomenuti da bi sigurno bilo korisno imati stalni međunarodni
kazneni sud. Taj proces sigurno će potrajati još nekoliko godina.
Do sada su statut, dogovoren prošle godine u Rimu, ratificirale
samo četiri države iako ga je potpisalo više od 80 država -
uključujući i Švicarsku.
- Jeste li imali osobnih kontakata s predstavnikom američke vlade
prije no što Vas je Vijeće sigurnosti UN-a konačno imenovalo
glavnom tužiteljicom suda?
= Da. Nešto prije no što sam otišla u posjet Kofiu Annanu,
Amerikanci su pitali mogu li se sastati s njima. Bilo je to u New
Yorku.
- Je li bilo takvih sastanaka i s predstavnicima drugih članica
Vijeća sigurnosti UN-a?
= Ne, samo su me Sjedinjene Države željele 'provjeriti'. Razgovor
je održan s predstavnicima State Departmenta.
- U okviru svoje sadašnje dužnosti već ste prikupili određeno
iskustvo na međunarodnoj razini. Posebno veliku pozornost privukla
je Vaša suradnja s ruskim državnim tužiteljem Skuratovim, kojeg je
predsjednik Jeljcin u međuvremenu suspendirao. Funkcionira li
suradnja s ruskim državnim tužiteljstvom i dalje usprkos tom
Jeljcinovom potezu?
= Da, surađujemo i dalje budući da gospodin Skuratov nije bio sam na
našim sastancima u Bernu ili Moskvi. Na tim je sastancima
sudjelovalo i četiri ili pet predstavnika njegova ureda. Naša se
suradnja do sada zapravo i nije promijenila. Čak smo nakon
suspenzije Skuratova dobili od istog tijela nove zahtjeve za
pravnom pomoći.
- Prije nekoliko tjedana dali ste nalog o zapljeni brojnih
dokumenata dvije tvrtke iz Lausanne, s kojima je bio povezan sporni
moskovski velepoduzetnik i Jeljcinov pouzdanik Berezovski.
= Točno. Ti su zaplijenjeni dokumenti ovdje. Jedna od soba
praktički je puna tih spisa koji su podvrgnuti provjeri.
- Pokrenuli ste i istragu protiv Jeljcinova suradnika Pavela
Borodina, koji upravlja nekretninama kremaljskih vlasti. U Moskvi
Vam je, između ostalog, i tadašnji ministar unutrašnjih poslova
Stepašin predbacivao da se tim istragama uplićete u rusku
unutrašnju politiku.
= S gospodinom Stepašinom sastala sam se dva puta - jednom u Bernu i
jednom u Moskvi.
- Jesu li takva predbacivanja predstavnika vlade opterećenje za
Vas?
= Ne, apsolutno ne. Dobila sam formalni zahtjev za pravnom pomoći u
vezi s kaznenim postupkom vezanim za mito, a pokrenutim u Moskvi. Mi
smo tu pravnu pomoći i pružili. Ne bih mogla obavljati tu zadaću kad
bih vodila računa o osobama, upletenim u te kaznene postupke.
Poznato nam je, naravno, da postoje određene veze s politikom, ali
to nas se ne tiče jer u protivnom više ne bismo mogli raditi svoj
posao.
- Gospodin Skuratov nije prije nekoliko tjedana mogao otputovati na
kongres u Lugano. Držite li da je zabrana odlaska iz zemlje povezana
s njegovom suradnjom s Vama?
= Rečeno je da njegova putovnica nije u redu. Smatram ipak da tu
postoji određena veza.
- Dakle, pretpostavljate da Jeljcinova vlada želi izolirati i
neutralizirati tog neugodnog tužitelja?
= Ostanimo na činjenicama. Suspendiran je iako skupština nije
prihvatila njegovo otpuštanje s dužnosti - dakle, on je formalno
još obavlja. No, suspendiran je.
- Izjavili ste da u Švicarskoj postoji 300 tvrtki koje nadzire ruska
mafija. Jednom ste prilikom spomenuli 40 milijardi dolara novca
koji pripada ruskoj mafiji i vjerojatno se preko računa slio u
Švicarsku.
= Taj navod o broju tvrtki potječe od 'Saveznih središnjica
kriminalističke policije', koje su se posebno bavile tim pitanjem.
Moj izvor za brojku od 40 milijardi dolara jest procjena jedne
švicarske radne skupine o novcu s Istoka, sastavljena 1995. Po toj
skupini, proteklih je godina s Istoka na Zapad stigao dvojbeni
'kapital u bijegu' u razmjerima od 40 do 50 milijardi američkih
dolara i taj se proces navodno nastavlja u okviru od oko 12
milijardi američkih dolara godišnje.
- Smatrate li da su Vaše aktivnosti na dužnosti savezne tužiteljice
imale zastrašujući učinak na sumnjive elemente, odvrativši ih od
ulaganja novca u Švicarsku?
= Usrdno se nadam da je tako. Optimist sam i vjerujem da se taj
prljavi novac više neće slijevati u Švicarsku. Usluge naših banaka
tako su dobre da se u našu zemlju slijeva dovoljno čistog kapitala.
(...)
- Dosada ste se uglavnom bavili deliktima koji se ne uvlače pod
kožu. Sada ulazite u daleko strašniju dimenziju. Osjećate li se
dovoljno snažnom? Sada ćete se suočiti s masovnim ubojicama.
= To je sasvim drukčiji svijet, ali mi nije nepoznat. Kad sam bila
državna tužiteljica u Luganu, morala sam razjasniti brojna kaznena
djela ubojstva. Doduše, posrijedi nisu baš bila masovna ubojstva,
ali kontakt s brutalnošću, s nasilnim zločinima bio je
svakodnevan.
- U buduće ćete se suočavati samo s nasilnim zločinima?
= Ne samo s njima. Ne zaboravite financijske aspekte. Postoji i
financijska strana gonjenja ratnih zločinaca.
- Koliko će daleko ići Vaše ovlasti na tom području?
= Istražit ćemo pokazatelje. Utvrdit ćemo jesu li ratni zločinci
sklonili na stranu kakav novac, koji ćemo potom pronaći i
zaplijeniti.
- Kakav je Vaš odnos prema bankama? Podupiru li banke Vaš
aktivistički način istraživanja poslova, vezanih za pranje novca?
Štetite li Švicarskoj kao sjedištu banaka?
= Što znači 'aktivistički način'? Istražujemo kada postoje
konkretni momenti sumnje - ne iz pukog uživanja ili znatiželje. Moj
odnos prema bankama? To biste trebali pitati banke. Mogu reći
sljedeće: uvijek sam jako dobro surađivala s bankama. One
prijavljuju sumnjive operacije kod instancije za prijavu pranja
novca. Suradnja banaka odlična je.
- Zato što su uvidjele da je to i u njihovu interesu?
= Pretpostavljam. Moje iskustvo u svakodnevnom radu jako je
pozitivno. Naravno da sam već čitala ili čula da neke banke tvrde
kako ću naškoditi Švicarskoj kao bankovnom sjedištu. No, meni nisu
rekle ništa slično.
- Jeste li sami pokrenuli inicijativu za kandidaturu za Haag?
= Inicijativa je potekla od EDA-e (Eidgenoessisches Departement
fuer auswaertige Angelegenheiten - švicarsko Savezno ministarstvo
vanjskih poslova - op. prev.).
- I Vi ste se sami kandidirali?
= Ne. Nazvali su me iz EDA i upitali: jeste li zainteresirani?
Odgovorila sam potvrdno, ali sam također napomenula da prethodno
valja ispitati dolazi li u obzir kandidatura iz države koja nije
članica UN-a. Potom se odjednom počelo govoriti da sam
kandidatkinja. Bila sam začuđena.
- Niste to očekivali?
= Ne. Nisam očekivala da će se stvari odvijati tako brzo. Rado bih
ostala na dužnosti savezne tužiteljice još dvije godine, ali se
istodobno jako radujem novom, uzbudljivom izazovu!