FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

LABORATORIJSKI MIŠEVI NISU NAJBOLJI ZA ISTRAŽIVANJA

WASHINGTON, 22. kolovoza (Hina/Reuter) - Laboratorijski miševi, omiljeni među znanstvenicima kad je u pitanju ispitivanje kemikalija, lijekova i ostalog, možda i nisu za to najbolji, tvrde istraživači.
WASHINGTON, 22. kolovoza (Hina/Reuter) - Laboratorijski miševi, omiljeni među znanstvenicima kad je u pitanju ispitivanje kemikalija, lijekova i ostalog, možda i nisu za to najbolji, tvrde istraživači. #L# Uzgojeni miševi imaju velika legla, ali zato postaju otporni na neke kemikalije iz okoliša, rekao je Jimmy Spearow, stručnjak za reproduktivnu genetiku s kalifornijskoga Sveučilišta "Davis". Spearow je otkrio da je ponajprije riječ o estrogenima iz okoliša - kemikalijama koje se upotrebljavaju u mnogim proizvodima, od insekticida do plastike, a koje neki istraživači optužuju da utječu na životinjske i ljudske hormone. Sporno je utječu li te tvari, štetne za endokrine žlijezde, na ljudsku plodnost i zdravlje. "Naša istraživanja objašnjavaju zašto doze estrogenskih kemikalija, koje remete rad endokrinih žlijezda riba i divljih životinja, nisu poremetile razvoj reproduktivnih organa u istraživanjima provedenim na laboratorijskim životinjama", rekao je Spearow. U mnogim istraživanjima, dodao je, u kojima se štetnost kemikalija dokazuje na miševima, upotrijebljeni su miševi koji imaju velika legla. "A velika legla imaju jer su otporni na estrogene", tvrdi Spearow. U časopisu "Nature" Spearow i njegovi suradnici napisali su da su razlike genetske, a to znači da i ljudi vjerojatno individualno reagiraju na kemikalije. "Pokazat će se da različiti ljudi različito reagiraju", rekao je Spearow. To će, pak, utjecati na postavljanje standarda koji će određivati koja količina neke kemikalije može biti škodljiva. "Želimo li zaštititi samo najotpornije - ili sve, a među njima i najosjetljivije?" pitao je Spearow. Otkako su objavljena izvješća da su se pojavile životinje, ribe i krokodili s deformiranim spolnim organima, znanstvenici su sve zabrinutiji zbog kemikalija koje djeluju kao hormoni. Prošle je godine Centar za nadzor i sprječavanje bolesti otkrio da se udvostručio broj hipospadije, urođene mane na penisu, te da je oboljele djece od raka u SAD-u svake godine jedan posto više. Različita su i izvješća o smanjenju broja spermija kod pojedinaca, a sve je više izvješća o preuranjenom pubertetu djevojčica. Sve to mogu uzrokovati kemikalije iz okoliša, ili nešto drugo. Agencija za zaštitu okoliša osnovala je službu koja će proučiti tisuće kemikalija i pokušat će otkriti jesu li one krive za te pojave. Spearow i njegovi suradnici preporučuju Agenciji da prouči koje su životinje upotrijebljene u istraživanjima. Njegovi su suradnici ugradili estrogenske implantate u različite rodove mužjaka miša i otkrili vrlo različite reakcije. Neki su miševi imali vrlo male testise, a na drugima su se jedva primjećivale posljedice. Estrogen gotovo uopće nije djelovao na miševe koji se uzgajaju tako da imaju velika legla. Spearow upozorava da su potrebna dodatna istraživanja. "Predlažem da se prouče i drugi stadiji razvoja", rekao je. To uključuje i životinje izložene kemikalijama još u maternici. Osim toga, on želi otkriti i koji su geni u to uključeni te kako djeluju. "Nije u pitanju samo rad endokrinih žlijezda. Još mnogo toga s tim u svezi što treba istražiti", upozorio je Spearow. "A istraživanja sežu sve do određivanja individualne doze kontracepcijskoga sredstva, što bi moglo biti bitno. Rezultati bi mogli biti važni i za nadomjesnu estrogensku terapiju za žene te za liječenje raka prostate i dojke." (Hina) dgk dgk

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙