PARIZ, 19. kolovoza (Hina/AFP) - Ponašanje mužjaka, manje ili više društveno ili monogamno, može ovisiti i o jednom jedinom genu, kao što je to kod prerijskih miševa, piše britanski časopis "Nature".
PARIZ, 19. kolovoza (Hina/AFP) - Ponašanje mužjaka, manje ili više
društveno ili monogamno, može ovisiti i o jednom jedinom genu, kao
što je to kod prerijskih miševa, piše britanski časopis "Nature".
#L#
Skupina znanstvenika pod vodstvom dr. Toma Insela i dr. Larrya
Younga sa sveučilišta "Emory" iz Atlante uzgojila je miševe s
promijenjenim genetskim svojstvima dodajući im gen prerijskoga
miša (Microtus ochrogaster), glodavca poznatoga po vjernosti i
druželjubivosti. Obični miševi, inače mnogo manje društveni i
monogamni, s novim su genom prihvatili i ponašanje prerijskoga
miša.
Američki su znanstvenici dugo proučavali vazopresin, hormon koji
se prirodnim putem stvara kod većine sisavaca, pa i kod ljudi.
Znanstvenici su već dokazali da taj hormon utječe na društveno
ponašanje (komuniciranje, agresija, razmnožavanje) mužjaka
prerijskih miševa. Kad im je u organizam unijet vazopresin, i
obični miševi češće su počeli posjećivati istu ženku.
Taj hormon olakšava stvaranje veza u društvu ili veze između
mužjaka i ženke, ali i roditeljsku brigu kod prerijskoga miša, dok
kod njemu srodnih vrsta (Microtus montanus i Microtus
pennsylvanicus) nema nikakvog utjecaja pa su oni poligamni.
Uz pomoć proučavanja molekularne strukture gena za receptore
vazopresina, znanstvenici su otkrili i objasnili da šumski i
prerijski miševi (monogamni, a žive u zajednicama), imaju jedan
dugi dio DNK koji aktivira taj gen, dok toga dijela DNK nema kod
miševa sklonih samotnjačkom životu i poligamiji.
Kako bi provjerili koji su stvarni učinci te genetske razlike,
znanstvenici su u genotip običnih miševa unijeli gen receptora koji
postoji kod prerijskih miševa. Obični miševi uskoro su u mozgu
razvili isti model hormonalnih receptora kakav postoji i kod
prerijskih miševa, a počeli su se i jednako ponašati.
Dr. Insela misli da bi se uskoro moglo otkriti i to da su se tijekom
evolocije dogodile mnoge mutacije toga gena koje su omogućile
monogamno ponašanje u određenim socio-ekološkim okolnostima.
Riječ je o "prvom pretvaranju nedruštvenoga miša u životinju koja
živi u većim zajednicama uz pomoć genetskih promjena posebnoga
receptora u mozgu miševa".
Ista skupina znanstvenika sad proučavati slične probleme kod
čovjeka. Vrlo se malo zna o anatomskim, kemijskim i fiziološkim
čimbenicima kad je riječ o stvaranju društvenih veza. Otkića na tom
području mogla bi biti bitna za liječenje izolacije i odvajanja od
svijeta (autizam, shizofrenija, čak i Alzheimerova bolest).
(Hina) rug dgk