PARIZ, 18. kolovoza (Hina/AFP) - Francuski znanstvenici nedavno su dokazali da hipokampus, dio mozga poznat po ulozi u procesima pamćenja, služi kao mjesto za privremeno čuvanje najsvježijih sjećanja, prije nego budu pospremljena u
druge dijelove mozga, specijalizirane za čuvanje "starih" sjećanja, piše britanski časopis "Nature".
PARIZ, 18. kolovoza (Hina/AFP) - Francuski znanstvenici nedavno su
dokazali da hipokampus, dio mozga poznat po ulozi u procesima
pamćenja, služi kao mjesto za privremeno čuvanje najsvježijih
sjećanja, prije nego budu pospremljena u druge dijelove mozga,
specijalizirane za čuvanje "starih" sjećanja, piše britanski
časopis "Nature". #L#
Istraživanje je provedeno na zdravim miševima bez ikakvog
oštećivanja njihova mozga.
U istome broju američka ekipa Larrya Squirea sa sveučilišta u San
Diegu piše da je uloga hipokampusa u prepoznavanju prostora ili u
"pamćenju prostora" samo privremena te da poslije nekog vremena
hipokampus u tome više ne sudjeluje, a dokaz je slučaj 76-
godišnjega muškarca koji je patio od teške amnezije poslije ozljede
tog dijela mozga.
"I prije se znalo da hipokampus, nazvan tako zbog oblika, ima važnu
ulogu u procesu pamćenja (događaji i njihova međusobna
povezanost), osobito nakon ozljeda mozga kod čovjeka", izjavio je
Robert Jaffard, francuski znanstvenik. "No, bilo je svakakvih
nagađanja o privremenoj ulozi hipokampusa".
Jaffard i njegov kolega Bruno Bontempi iz neurološkoga
laboratorija sveučilišta Bordeaux-CNRS iznose dokaze o
kratkotrajnoj ulozi hipokampusa ako mozak nije ozlijeđen.
Ozljede hipokampusa izazivaju zaboravljanje najnovijih događaja,
dok oni stariji ostaju u pamćenju. Pacijenti koji ne mogu zapamtiti
najnovije događaje zaboravljaju i što se događalo prije ozljede.
Prema uvriježenoj pretpostavci, uloga toga dijela mozga postupno
se smanjuje sve dok posve ne nestane, a podaci pospremljeni u
memoriji sele se iz jednoga dijela mozga u drugi prije nego negdje
budu konačno pohranjeni.
Sad je i ta hipoteza potvrđena. Uz pomoć neinvazivne metode
snimanja aktivnosti mozga, francuski su znanstvenici dokazali,
pokusom s miševima čiji mozak nije oštećen, da se veze između
dijelova mozga koji sudjeluju u skladištenju podataka doista
polagano reorganiziraju.
Miševi su naučili pronalaziti hranu u labirintu, a znanstvenici su
zatim, uz pomoć šećera obilježenog ugljikom 14, nadzirali koji se
dijelovi njihova mozga aktiviraju 5, a koji 25 dana kasnije, u
trenutku kad miševi koriste podatke iz memorije.
Znanstvenici su opazili da se postupno smanjuje aktivnost
hipokampusa te da se s vremenom povećava aktivnost nekih drugih
dijelova moždane kore, osobito u čeonom režnju.
Američka je ekipa proučavala slučaj čovjeka čiji su hipokampus i
sljepoočni režanj nepovratno oštetile 1992. virusna zaraza i upala
moždane ovojnice.
Pacijent nije mogao prepoznati članove ekipe koji su ga posjetili
najmanje četrdeset puta, nije znao kojim putem mora ići do kuće u
koju je uselio 1993., ali je savršeno dobro znao sve ceste grada u
kojemu je živio u djetinjstvu, gotovo 50 godina poslije odlaska iz
njega.
(Hina) rug dgk