FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FRANCUSKA-LIBERATION OD 16.8.99.NUKLEARKE U NJEMAČKOJ

FR-DE-elektrane-Energetika-Prirodni izvori-Zapošljavanje FRANCUSKA-LIBERATION OD 16.8.99.NUKLEARKE U NJEMAČKOJ FRANCUSKALIBERATION16. VIII. 1999.Elektrana u Obrigheimu u Njemačkoj ne želi biti zatvorenaPosebna izvjestiteljica lista Lorraine Millot piše o namjeri njemačke crveno-zelene vlade da zatvori nuklearnu elektranu u Obrigheimu: "Ploča na ulaznim vratima sa željeznim šipkama privlači pogled prije negoli se on zadrži na crnkastim slovima kojima je zamrljana kupola centrale: 'Radni pokazatelji centrale u Obrigheimu od 29. X. 1968. do danas: više od 70 milijarda kilovatsati proizvedene struje i više od 70 milijuna tona ušteđenog CO2!' Zastavica postavljena u prigodi 30. obljetnice centrale dopunjuje ulaz: 'Trideset godina sigurne, čiste i pouzdane proizvodnje struje'. Odmah na ulazu jasno je da je nuklearka u Obrigheimu (jugozapadna Njemačka) na neprijateljskom tlu: u zemlji gdje je nova crveno-zelena vlada donijela odluku o skoroj smrti nuklearne energije.Od 19 nuklearnih elektrana koje rade u Njemačkoj, Obrigheim je najmanja, ali i najstarija, pa zato i najviše ugrožena. Započela je s radom 1968. i predstavlja simbol i povod za žestoke raspre između vlade i poduzeća za proizvodnju električne energije. Zeleni bi
FRANCUSKA LIBERATION 16. VIII. 1999. Elektrana u Obrigheimu u Njemačkoj ne želi biti zatvorena Posebna izvjestiteljica lista Lorraine Millot piše o namjeri njemačke crveno-zelene vlade da zatvori nuklearnu elektranu u Obrigheimu: "Ploča na ulaznim vratima sa željeznim šipkama privlači pogled prije negoli se on zadrži na crnkastim slovima kojima je zamrljana kupola centrale: 'Radni pokazatelji centrale u Obrigheimu od 29. X. 1968. do danas: više od 70 milijarda kilovatsati proizvedene struje i više od 70 milijuna tona ušteđenog CO2!' Zastavica postavljena u prigodi 30. obljetnice centrale dopunjuje ulaz: 'Trideset godina sigurne, čiste i pouzdane proizvodnje struje'. Odmah na ulazu jasno je da je nuklearka u Obrigheimu (jugozapadna Njemačka) na neprijateljskom tlu: u zemlji gdje je nova crveno-zelena vlada donijela odluku o skoroj smrti nuklearne energije. Od 19 nuklearnih elektrana koje rade u Njemačkoj, Obrigheim je najmanja, ali i najstarija, pa zato i najviše ugrožena. Započela je s radom 1968. i predstavlja simbol i povod za žestoke raspre između vlade i poduzeća za proizvodnju električne energije. Zeleni bi htjeli životni vijek svake nuklearke skratiti na manje od trideset godina i zahtijevaju zatvaranje barem jedne nuklearne centrale za vrijeme ovog mandata (do 2002.): 'reaktor iz Obrigheima mora u staro željezo'. Za 'Energie Baden-Wuertenberg', najvećeg dioničara, Obrigheim nema veliku važnost, ali ta tvrtka ipak ne popušta u nadi da će odgoditi proces napuštanja nuklearne energije. Ovo je posjet centrali koja je trebala raditi četrdeset godina i koja se bori da ne bude 'prinesena za žrtvu' Zelenima. (...) Najveću je pozornost prilikom posjeta privukao novi centar za prijelazno skladištenje: bazen koji je za sada prazan, ali će u jesen primiti prvo istrošeno gorivo iz centrale, jer istrošeno gorivo više neće slati u francusku tvornicu La Hague na pročišćavanje (nova njemačka vlada želi tako prekinuti s ponovnom obradom otpada). Čelnici Obrigheima misle da je prijetnja zatvaranjem to nepravednija što su oni jedina nuklearka u Njemačkoj koja ima takvo skladište, a vlada to želi proširiti na sve centrale kako bi se izbjegla faza pročišćavanja. U tom pitanju života i smrti nuklearke s oko 350 zaposlenih, djelatnici i uprava razmišljaju na isti način. Wolfgang Frey, direktor prodaje, govori kao zastupnik radnog osoblja: 'Kod nas stvaranje vrijednosti uglavnom počiva na radnoj snazi'. Elektrana na plin zapošljavala bi tek deseti dio našeg osoblja. Za te je elektrane najveći trošak kupovanje plina. Mi pružamo posao čitavom ovom području, izravno ili putem malih i srednjih poduzeća te obrtnika koji rade s nama.' Kao što često čine u nuklearnoj industriji, direktor nuklearke u Obrigheimu u svoju korist okreće dokaze svojih neprijatelja: 'Naša je nuklearka važna i u ekološkom smislu. Svake godine uštedimo gotovo tri milijuna tona izbačenog CO2 u usporedbi s termoelektranama.' (...) Za devet mjeseci, koliko traju pregovori između vlade i elektropoduzeća, ljudi iz Obrigheima navikli su na nagle promjene. Norbert Anders, 42-godišnji fizičar koji radi u upravnoj službi nuklearke, odustao je od gradnje kuće zbog velikog upitnika koji pritišće budućnost ove tvornice. Potražiti posao drugdje nije najveća briga, priznaje: 'U ovom času nijedno poduzeće više ne jamči doživotni posao. Najgore je što se tvornica koja dobro radi zatvara zbog posve političkih razloga. Nije normalno nametati krajnji rok koji će zavisiti od volje nuklearki! Ili centrala radi loše i treba je odmah zatvoriti, ili radi dobro i nema razloga za njezino zatvaranje.' Dok još nema odluke o napuštanju nuklearne energije, svaki je dan malena odgoda, nadaju se optimisti. 'Ipak bismo željeli znati, odgovara Norbert Anders. Teško je donositi osobne planove dok ne znamo hoće li se centrala zatvoriti: za dvije ili možda za pet godina, nije isto.' No, djelatnike Obrigheima očekuje još jedno nesigurno ljeto. Nastavak službenih pregovora o napuštanju nuklearne energije odgođeno je do jeseni. Do tada otpor u Obrigheimu ne prestaje."

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙