FR-LE MONDE 17.7.PROSVJEDI U VOJVODINI

FRANCUSKA LE MONDE 17. VII. 1999. Srbija: u Vojvodini sve češći prosvjedi protiv Slobodana Miloševića "Vojvodina, kao i pokrajina Kosovo s albanskom većinom, izgubila je samoupravu 1989., tj. svoje zastupnike na saveznoj razini, središnju banku, policiju, školstvo i pravosuđe... No kada je Ibrahim Rugova bojkotirao ustanove i odlučio se za pasivni otpor, domaći su čelnici odabrali 'konstruktivnu' oporbu i suradnju. No Vojvodina se još prije mjesec dana, kud puklo da puklo, bacila u borbu za odlazak Slobodana Miloševića. (...) Zašto takvi prosvjedi na području koje se smatra mirnim? Vojvodina, osnova pokreta, u stvari ide za dvostrukom zadaćom. Svakako, ona očekuje odlazak Slobodana Miloševića, što je uvjet za prijelaz prema demokraciji. 'Bez toga nema gospodarskog oporavka, niti priključivanja Europi, kaže Nenad Čanak, predsjednik Saveza socijaldemokrata Vojvodine. No za nas je to uvjet za uvođenje prave samouprave.' To je, zapravo, cilj većine demokratskih stranaka u Vojvodini. Borba je to u kojoj mogu računati na potporu velike većine puka. Naime one su oko sebe okupile 26 manjina (Mađari, Slovaci, Rumunji, Hrvati, Cigani, Rusini) koji žive u pokrajini. No njihove zamisli dijeli i većina Srba koji čine 60 posto puka. Dejan Janca, profesor međunarodnog prava na novosadskom sveučilištu jedan je od njih. 'Mi imamo vlastiti identitet, kaže. Imamo višeetničku i multikulturnu tradiciju stvorenu kroz povijest, a napose kroz razdoblje kada smo pripadali Austro-Ugarskom Carstvu. Za razliku od Kosova, naši se odnosi nisu nikada temeljili na prevlasti jednog naroda nad drugim. Možda sam Srbin, ali sam dijelom odgajan kao Nijemac, živim s Mađarima. Ukratko, ja sam ponajprije Vojvođanin.' Sklonost regionalizmu, pa čak i težnje prema neovisnosti kod nekih, koje se primjećuju već deset godina, uglavnom se tumače osjećajem da nas Beograd iskorištava. Dva milijuna stanovnika Vojvodine žive zapravo na pravom blagu: njihovoj zemlji. Pokrajina ima obradive zemlje kao Belgija, Nizozemska i Luksemburg zajedno. Ona proizvodi 30 posto pšenice, 40 posto kukuruza, dvije trećine šećerne trske i tri četvrtine suncokreta i soje cjelokupne proizvodnje u Srbiji. Godine 1996. dali smo 40 posto srpskog proračuna, a republika nam je vratila 0,8 posto', kaže g. Čanak. To više ne može ići tako.' U brizi za dosljednosti političkog govora, vojvođanske su se stranke ujedinile u Savez demokratskih stranaka, u kojemu su stranke iz Sandžaka, područja s muslimanskom većinom, Šumadije (srednji dio Srbije). Oni žele preurediti Srbiju u republiku koju će činiti šest samostalnih područja. U 'uravnoteženu, decentraliziranu i demokratsku' Srbiju. A g. Čanak planira: 'Čak bi i Kosovo tu moglo naći svoje mjesto'", iz Novog Sada izvješćuje Danilo Nikolić.