GS: KRIZA U GOSPODARSTVU I BANKARSTVU: NAJGORE IZA NAS?!

ZAGREB, 12. kolovoza (Hina) - Povećanje devizne štednje i depozitnog novca poduzeća, zabilježeno u posljednje vrijeme, rast deviznih rezervi, uz oporavak industrijske proizvodnje, neki su od indikatora za ocjene kako je, što se tiče makoroekonomskih okvira i krize u bankarstvu, "ono najgore iza nas", te kako će u nastavku godine devizna i monetarna ograničenja biti relativno manja. Takva uvjeravanja, da je najteži dio godine prošao, stižu od predstavnika Vlade i monetarnih vlasti, dok su, s druge strane, u javnosti prisutne i drugačije ocjene pojednih analitičara i ekonomista, od onih koji su u takvim pognozama mnogo suzdržaniji do drugih koji predviđaju nastavak i zaoštravanje negativnih kretanja.#L# U ovo predizborno vrijeme, podaci o zaustavljanju pada industrijske proizvodnje, ponovno stabiliziranje tečaja, uz već spomenute indikatore, ali i istodobni pad BDP-a, izvoza, tekućih proračunskih prihoda, izraženu nelikvidnost, visoke nezaposlenost, divergentni su pokazatelji na osnovu kojih se parcijalno izvlače bitno različite ocjene o stanju i trendovima u hrvatskoj gospodarstvu. Podaci službenih izvora govore, pak, sljedeće: bilježi se oporavak industrijske proizvodnje. U lipnju je tako zabilježen rast od 1,1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, čime je ublaženo zaostajanje ali je ukupno u prvom polugodištu industrijeka proizvodnja još uvijek 1,8 posto manja nego u istom vremenu lani. Nastavlja se, međutim, zaostajanje izvoza. U prvih pet mjeseci robni izvoz (ostvaren u vrijednosti od 1.666 milijuna dolara), manji je za 8,6 posto nego u istom razdoblju lani. Istodobno i uvoz je smanjen za 11,1 posto, na 2.979 milijuna dolara. Bruto domaći proizvod u prvom tromjesečju ove godine (koji je izražen u stalnim cijenama iz 1997. iznosio 29,3 milijarde kuna), bilježi realni pad za 1,7 posto. Nakon pada od 4,5 posto u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, to je drugi uzastopni pad tromjesečnog BDP-a. U gospodarstvu je vrlo izražen problem nelikvidnosti: krajem svibnja zbog 21,3 milijarde kuna nepodmirnih naloga u blokadi je bilo 28.459 pravnih osoba sa ukupno 178 tisuća zaposlenih. Zaposlenih u Hrvatskoj, po podacima iz svibnja, ima 1.343.493, od čega 1.030.773 u poslovnim subjektima. Prosječne neto plaće po zaposleniku isplaćena u svibnju iznosila je 2.936 kuna i bila je 2,2 posto nominalno viša nego u mjesecu prije. Potkraj lipnja u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 312.798 nezaposlenih, što je 0,7 posto manje nego u mjesecu prije, ali i 14,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Cijene na malo u prvih sedam mjeseci ove godine bile su za 3,8 posto veće nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci državni proračun ostvario je 18,5 milijardi kuna prihoda, što je 16,6 posto manje nego u istom vremenu lani, dok su rashodi porasli 5,8 posto premašivši 22 milijarde kuna. Ukupni manjak državnog proračuna u prvom polugodištu iznosi 3,6 milijarde kuna. Manjak proračuna financiran je povlačenjem zajmova od službenih kreditora (IBRD, EBRD, CEF), emisijom euroobveznica, domaćim zaduživanjima, te kratkoročnim pozajmnicama od Dresdner Banke (u svibnju i lipnju ukupno blizu 1,9 milijardi kuna) koje će biti otplaćene prihodima od privatizacije tijekom druge polovine godine. U Ministastvu financija do kraja godine očekuju bolje punjenje proračuna, a do konca godine očekuje se i povećanje kapitalnih prihoda prije svega od privatizacije Hrvatskih telekomunikacija. Na monetarnom planu, u lipnju su, drugi mjesec za redom, rasle pričuve Hrvatske narodne banke i na kraju druge dekade dosegle 2,6 milijardi dolara. Ukupni vanjski dug krajem svibnja iznosio je nešto manje od 8,6 milijardi dolara (točnije 8.572 milijuna USD). Nakon duže stagnacije u svibnju je porasla novčana masa, za 1,1 milijardu kuna, u čemu je najveći udio čini rast depozitnog novca poduzeća. Zaustavljen je pad devizne štednje, zabilježen u proljeće, a devizni depoziti (izraženi u kunama) u lipnju su povećani 1,2 posto. Uz povišenu likvidnost banaka u one povoljnije pokazatelje uklopilo se i kretanje kamatnih stopa. Pad kamatnih stopa na tržištu novca u travnju i svibnju odrazio se u lipnju na smanjenje aktivnih kamatnih stopa hrvatskih banaka. Lipanj je četvrti mjesec za redom u kojem se tečaj njemačke marke kreće unutar granica od 3,88 i 3,89 kuna. Ovako dugo razdoblje bez znatnih promjena nije zablježeno u zadnjih nekoliko godina. U bankarstvu, čija je kriza obilježila prošlu i početak ove godine, po ocjenama iz HNB-a, koja je poduzela i poduzima niz aktivnosti na konsolidaciji bankarstva, u skladu s ovlastima koje joj daje novi Zakon o bankama, proces turbolencija je pri kraju. O prošlogodišnjoj, pak, bankarskoj krizi govori i podatak da su ukupni gubici u bankama-gubitašima lani dobrano premašili iznos dobitaka u 'pozitivnim' bankama. Na razini banaka u 1998. ostvaren je gubitak u iznosu od 1,9 milijardi kuna. Gubitke u ukupnom iznosu od 2,87 milijardi kuna zabilježilo je 15 banaka, dok su 43 banka ostvarile dobit u ukupnom iznosu od 987 milijuna kuna. Zbivanja u bankarstvu rezultirala su da je otvoren (ili se priprema) stečajni postupak nad osam banaka (stečajni je postupak otvoren za Vukovarsku, Ilirija banku, Županjsku, Neretvansko- gospodarsku, Glumina, Komercijalnu banka, Gradsku banku, dok je za Trgovačko-turističku banku dat prijelog za pokretanje stečaja). U tri je uveden privremeni upravitelj (Hrvatska gospodarska, Agro- obrtnička i Promdei banka). Sanacija se provodi u Dubrovačkoj banci, a Croatia banka, u kojoj također djeluje privremeni upravitelj, najavljena je kao kandidat za sanaciju. (Hina) ds