GS: IZAZOVI PRED HRVATSKIM BANKARSTVOM

ZAGREB, 14. srpnja (Hina) - Pred hrvatskim bankarstvom stoji poslovna konsolidacija i smirivanje tekuće krize te modernizacija i reinženjering radi uključivanja u moderne svjetske procese, kazao je danas dr. Žarko Primorac iz PricewaterhouseCoopers na Okruglom stolu o Poukama i porukama najnovije rang-liste hrvatskih banaka, a u sklopu promocije posebnog izdanja Privrednog vjesnika Banke - Hrvatska i svijet. #L# U hrvatskom bankarskom sustavu, osim postupnog nestajanja sa scene najugroženijih banaka, malo se što promijenilo, kazao je Primorac. Redukcija broja banaka, svakako prevelikog za naše ograničeno tržište, počela se ostvarivati na najmanje poželjan način - stihijski i putem stečajeva. Tako je i iz rang-liste hrvatskih banaka za 1998. godinu, koja je objavljena u posebnom izdanju Privrednog vjesnika, u odnosu na godinu ranije kada ih je bilo 60 "nestalo" 11 banaka. Nad nekima od njih je otvoren ili se priprema stečajni postupak, a u neke je uveden stečajni upravitelj. Stoga, među strateškim odrednicama, Primorac predlaže okrupnjavanje bankarstva, čiji bi nositelji trebale biti velike hrvatske banke. Među prioritetima je i privatiziranje državnih banaka u koje trebaju ući inozemni strateški partneri a koji će svakako unijeti duh modernizacije i učinkovitosti. Nužno je i osuvremenjivanje emisijskog mehanizma i sustava monetarnog upravljanja te uvođenje novih financijskih proizvoda u ponudu domaćih banaka koje se još uvijek svode na kredit, garanciju, akreditiv, depozit i slično, naglasio je. Pred hrvatske banke Primorac je postavio i zahtjev za djelotvornijim upravljanjem troškovima i rizicima, uvođenjem modernih informacijskih tehnologija, ulaganjem u intelektualne potencijale te poboljšanjem kvalitete upravljanja. Mišljenja je također da se hrvatske banke ne trebaju bojati konkurencije inozemnih banaka jer upravo ona može izazvati pozitivne pritiske na domaće banke za unapređivanje i modernizaciju poslovanja. Pristalica okrupnjavanja banaka je i dr. Mate Babić sa Ekonomskog fakulteta koji zagovara samo nekoliko velikih banaka na hrvatskom tržištu. On, naime, smatra da se prema samom broju banaka u Hrvatskoj može zaključiti da u bankarskom sektoru ne vlada monopol, a po strukturi u ukupnoj aktivi - nema ni potpune konkurencije. Dvije najveće banke u Hrvatskoj, Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb, u ukupnoj aktivi sudjeluju, naime, sa nešto manje od 40 posto. Primjer privatizacije jedne od najvećih hrvatskih banaka Privredne banke Zagreb iznio je član Uprave te banke Davor Holjevac. Postupak privatizacije u PBZ-u trebao bi biti dovršen do kraja ove godine, kazao je, a ponude zainteresiranih za 66 postotni udjel očekuju se već krajem ovoga mjeseca. (Hina) alt ds