ZAGREB, 10. kolovoza (Hina) - Svjetska banka (IBRD) prva je banka na ljestvici 50 najvećih razvojnih banaka u svijetu s ukupnom vlasničkom glavnicom od 26,5 milijardi američkih dolara (i aktivom od 205 milijardi USD). Slijedi ju
luksemburška Europska investicijska banka sa 22,6 milijardi dolara vlasničke glavnice (206 milijardi USD aktive), a na trećem je mjestu Inter-američka razvojna banka (SAD) sa 11 milijardi USD ukupne vlasničke glavnice (54,5 milijardi USD aktive), podaci su The Bankera, objavljeni u specijalnom izdanju Privrednog vjesnika "Banke - Hrvatska i svijet".
ZAGREB, 10. kolovoza (Hina) - Svjetska banka (IBRD) prva je banka na
ljestvici 50 najvećih razvojnih banaka u svijetu s ukupnom
vlasničkom glavnicom od 26,5 milijardi američkih dolara (i aktivom
od 205 milijardi USD). Slijedi ju luksemburška Europska
investicijska banka sa 22,6 milijardi dolara vlasničke glavnice
(206 milijardi USD aktive), a na trećem je mjestu Inter-američka
razvojna banka (SAD) sa 11 milijardi USD ukupne vlasničke glavnice
(54,5 milijardi USD aktive), podaci su The Bankera, objavljeni u
specijalnom izdanju Privrednog vjesnika "Banke - Hrvatska i
svijet". #L#
Negativne prognoze rasta u zemljama koje pokušavaju postati
razvijene nameću nove probleme bankama, lokalnim i međunarodnim,
koje su preuzele zadatak financiranja i promocije ekonomskog
napretka, ističe se u analizi.
Najnovije prognoze Svjetske banke ukazuju da će financijska kriza,
koja je počela u istočnoj Aziji i kasnije se proširila na Rusiju i
Latinsku Ameriku, vjerojatno imati dugotrajnije efekte nego što se
u početku vjerovalo.
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je na toj ljestvici
na sedmom mjestu (sa 5,7 milijardi USD vlasničke glavnice),
najmlađa od velikih multinacionalnih razvojnih banaka, bilježi
teške posljedice ruskoga sloma - čisti gubitak za 1998.
No, međunarodne razvojne banke vjerne su svojim dugoročnim
ciljevima: pomaganju onima koji su zaostali u razvitku i onima koji
su ga jedva počeli.
Uočljive su promjene u pristupu - međunarodne financijske
institucije sve više se angažiraju u uspostavljanju djelotvornijih
struktura u sve globalnijoj privredi, a prisutan je i trend
poticanja privatnih financija uz dotok službenih fondova. Privatni
dotok dugoročnih fondova u zemlje u razvoju lani je iznosio 227
milijardi dolara, dok je u 1997. iznosio rekordnih 299 milijardi.
To je još uvijek neusporedivo više od službenog financiranja u
iznosu 48 milijardi dolara.
Uloga multilateralnih institucija i dalje će se mijenjati. Neki
analitičari drže da je tradicionalni model financiranja golemih
projekata infrastrukture javnoga sektora odigrao važnu ulogu ali
se istrošio. Tako je, prema mišljenju analitičara, trenutačno
glavna promjena pomak prema privatnom sektoru kao razvojnom
pokretaču.
(Hina) alt ds