SL 31. 7. DELO O ODNOSIMA S HRV.

SLOVENIJA DELO 31. VII. 1999. O odnosima s Hrvatskom "Idući izbori ne bi trebali donijeti samo promjene na tamošnjoj političkoj pozornici nego i poboljšanje odnosa sa Slovenijom. Takva su očekivanja anketiranih u telefonskom istraživanju javnoga mnijenja koje se usredotočilo na političke odnose među susjednim državama" - prenosi list. Po njihovu su uvjerenju odnosi slabi; tako se odlučio 431 od 735 upitanih. Protivnoga mišljenja bilo ih je 110; srednjima, ni dobrim ni slabim ocijenila su odnose Hrvatske i Slovenije 152 anketirana, a 42 su bila neodlučna. "Doduše, sudeći po rezultatima ankete ni naša diplomacija nije zaslužila dobre ocjene jer prevladava mišljenje da radi slabo i da je preblaga i popustljiva. Morala bi postupati posve drugačije, osobito pri pregovorima o morskoj granici i Piranskom zaljevu." U nastavku članka prenosi se mišljenje anketiranih o slovenskoj diplomaciji u odnosima s Hrvatskom, pri čemu 59,2 posto njih ocjenjuje da radi slabo, 19,3 dobro, 12,4 srednje, a neodlučnih je 9,1 posto. Diplomacija je preblaga i previše popušta, odgovorilo je čak 81,9 posto anketiranih, suprotnoga je mišljenja (odveć agresivna i zahtjevna) samo 26 posto ispitanih, prikladna je, misli 6,1 posto, a neodlučno je 8,4 posto ispitanih. Usporedba s istim pitanjem u anketi iz sredine ožujka pokazuje da se izrazito povećao udjel onih koji misle da je pristup slovenske diplomacije odveć blag, a ujedno smanjio udjel onih koji su postupanje slovenske diplomacije ocijenili prikladnim. Anketirani su ocjenjivali nekoliko međusobnih prijepora. Najviše nepopustljivosti zahtjeva se od slovenske diplomacije u pogledu Piranskog zaljeva (70,7 posto), zatim u vezi s vlasničkim položajem nuklearke Krško, a na trećem je mjestu povlačenje naše vojske sa Sv. Gere. Slijedi uređivanje vlasničkih odnosa glede nekretnina državljana obiju država, isplata ušteđevina hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci. Samo 7 posto anketiranih misli da bi Slovenija mogla u svemu popustiti, a 4,6 posto je neodlučno. U čemu bi Slovenija mogla biti popustljivija? Tu je na prvom mjestu isplata štednje hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci, na drugom povlačenje slovenske vojske sa Sv. Gere, pa slijedi uređivanje vlasničkih odnosa u vezi s nekretninama, pregovori o krškoj nuklearki, a na zadnjem mjestu granica u Piranskom zaljevu. Na pitanje bi li za Sloveniju bilo prihvatljivo uređenje granice u Piranskom zaljevu slično kao u primjeru Hrvatske i BiH (zamjena teritorija) nešto više je pozitivnih odgovora (47,3%) nego odbijanja (36,2%),a neodlučnih je 16,5 posto. Još više (59,3% ) anketiranih složilo bi se da Slovenija isplati dug hrvatskim štedišama Lj. banke u zamjenu za dobivanje Piranskoga zaljeva. 56,6 posto anketiranih zagrijalo se za to da Slovenija u pregovorima s Hrvatskom iskoristi mogućnost blokiranja primanja Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju prema 27,2 posto onih koji su protiv toga. 51,7 posto Slovenaca misli da će se vlast u Hrvatskoj nakon izbora promijeniti, a 29,7 posto misli drukčije. Još je veća većina (64,2%) uvjerena da bi se ako vladajući HDZ zamijeni oporba odnosi među državama poboljšali. Suprotno misli samo 17,7 posto ispitanih.