DEN HAAG, 30. srpnja (Hina) - Pozivom obrane na oslobađajuću presudu za bivšeg zapovjednika Operativne zone središnja Bosna Tihomira Blaškića nakon više od dvije godine završilo je njegovo suđenje pred Međunarodnim sudom za zločine
počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu.
DEN HAAG, 30. srpnja (Hina) - Pozivom obrane na oslobađajuću
presudu za bivšeg zapovjednika Operativne zone središnja Bosna
Tihomira Blaškića nakon više od dvije godine završilo je njegovo
suđenje pred Međunarodnim sudom za zločine počinjene na području
bivše Jugoslavije u Haagu. #L#
"Nemojte mu suditi kao simbolu, nego čovjeku... HVO nije zločinačka
organizacija, zločine su počinili ljudi koji imaju svoja imena i
prezimena", rekao je u petak poslijepodne branitelj Anto Nobilo.
"Donesite pravednu odluku, oslobodite generala Blaškića", poručio
je njegov branitelj. Blaškić je, kazao je Nobilo, kao "častan
čovjek i častan general... spremno stao ispred vas da odgovara za
ono što je učinio ili propustio, ali ne i za ono što nije napravio
već su počinili drugi".
Predsjednik sudskog vijeća Claude Jorda najavio je da će nakon
nekoliko dana odmora, tri suca prionuti na posao i "što je moguće
prije" donijeti odluku.
Tihomir Blaškić dočekao je kraj svog suđenja onako kako je proveo
proteklih 25 mjeseci - mirno sjedeći i bilježeći raspravu. U
prepunoj galeriji, s koje javnost i novinari prate suđenja, sjedila
je, kao i mnogo dana prije toga, njegova supruga. Blaškić je optužen
za zločine počinjene od svibnja 1992. do siječnja 1994. u
Lašvanskoj dolini. Tereti ga se za zločin protiv čovječnosti,
povrede ratnog prava i običaja i povrede ženevskih konvencija.
Tužitelji su ovog tjedna zatražili doživotnu kaznu zatvora.
Posljednje poslijepodne obrana je posvetila karakteru sukoba u
Srednjoj Bosni o kojem ovisi hoće li suci razmatrati Blaškićevu
odgovornost za povrede ženevskih konvencija.
Nobilo je odbacio i tvrdnje tužitelja da je na sastanku Tuđman-
Milošević dogovorena podjela Bosne. Razlog susreta bio je želja
hrvatskog predsjednika da spriječi rat u Hrvatskoj, kazao je
Nobilo, a da do sporazuma nije došlo govore razaranja Vukovara ili
Dubrovnika do kojih je došlo kasnije.
Obrana ne spori da je predsjednik Tuđman u više navrata javno i
privatno zagovarao podjelu Bosne, no, osobna stajališta, čak i
predsjednika su jedno, a real-politika male zemlje formirana na
unutarnjepolitičkim i vansjkopolitičkim okolnostima nešto sasvim
drugo.
Hrvatska je priznala BiH i sveukupni odnosi se nisu prekidali ni u
jednom trenutku, akti Sabora priznavali su integritet susjedne
države, potpisani su ugovori o prijateljstvu, dostavljana vojna
pomoć, nabrajao je Nobilo.
Obrana je tvrdnju da Hrvatska vojska nad HVO-om nije imala 'opću
kontrolu' pa se u BiH, odnosno srednjoj Bosni, stoga, ne radi o
međunarodnom sukobu potkrijepila nizom činjenica.
HVO nije bio preoblikovana jedinica HV-a već legitimna snaga u BiH,
kao što je slučaj sa vojskom Republike Srpske i JNA, pripadnici HVO-
a nisu primali plaću iz Hrvatske, HV nije bilo u srednjoj Bosni,
funkcija časnika HV-a bila je stručna pomoć, nizao je Nobilo.
BiH i Hrvatska bile saveznice, a diplomatski odnosi nisu ni u jednom
trenutku narušeni, pa se na bosanske Muslimane ne može
primjenjivati kategorija zaštićenih osoba.
Uz to, kazao je Nobilo ne može se kao argument koristiti sukob
Hrvatske vojske i JNA kao argument za dokazivanje međunarodog
karaktera jednog potpuno drugog sukoba, onog hrvatsko-
muslimanskog.
(Hina) ps rb