TUŽITELJSTVO TRAŽI DOŽIVOTNU KAZNU ZA BLAŠKIĆA - ŠIRA VERZIJA

DEN HAAG, 28. srpnja (Hina) - Haško tužiteljstvo zatražilo je u srijedu od sudskog vijeća da osudi generala Tihomira Blaškića na kaznu doživotnog zatvora za zločine počinjene u hrvatsko- muslimanskom ratu u Lašvanskoj dolini tijekom 1993. #L# "Ono što je ostavio iza sebe je smrt i razaranje, a sve radi postizanja političkog cilja bosanskih Hrvata za jednonacionalnom državom. Cijena je bila previsoka", kazao je u završnoj riječi tužitelj Gregory Kehoe. Blaškić je imao mnogo prilika da učini nešto na sprječavanju zločina, njihovim istragama i kažnjavanju počinitelja, ali ih je sve propustio, kazao je Kehoe. "Zašto?... zato što je bio uključen u plan političkog vodstva bosanskih Hrvata da ukloni i izbriše muslimansko stanovništvo iz srednje Bosne. To je bio njegov posao i učinio ga je dobro". Suđenje generalu Tihomiru Blaškiću pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, nakon dvije godine i mjesec dana, ovog tjedna broji svoje posljednje dane. Tužiteljstvo je Blaškića optužilo za zločine protiv čovječnosti, povrede ratnog prava i običaja i povrede ženevskih konvencija tijekom hrvatsko-muslimanskog rata u srednjoj Bosni od svibnja 1992. do siječnja 1994. Tužitelji ga terete za planiranje, izvođenje i sudjelovanje u zločinima, kao i za propuste, kao zapovjednika, u sprječavanju zločina, provođenju istraga o počinjenim zločinima i kažnjavanju počinitelja. "S prolaskom vremena njihov se predmet raspadao pod teretom dokaza koji su se u međuvremenu uvodili", kazao je na početku završne riječi u srijedu poslijepodne Blaškićev branitelj Rusell Hayman. Preostala dva dana Blaškićevi branitelji Anto Nobilo i Hayman sumirat će argumente za oslobađanje njihova klijenta. U zaokruženoj slici koju je tužiteljstvo u protekla tri dana ponudilo sudskom vijeću u središtu je bio plan hrvatskog predsjednika o pripajanju dijelova BiH u kojem je Blaškić bio instrument koji je trebao 'očistiti' Srednju Bosnu od Muslimana, kako bi se takav etnički čist prostor potom pripojio Hrvatskoj. Hrvatska je, svojim izravnim političkim i vojnim miješanjem, ali i neizravnim preko 'agenata', odnosno HVO-a, bila "okupacijska sila", a njezino uključenje osiguralo je međunarodni karakter sukoba. Put ostvarenja tih 'opasnih ambicija', kazao je tužiteljski tim, ostao je posut zločinima po Lašvanskoj dolini, zločinima koje je Blaškić planirao, znao za njih, ali ih nije pokušao niti spriječiti, a ni kazniti počinitelje. Nižući opise i slike napada na civilne ciljeve, paljenja sela, zarobljavanja civila, korištenja kao živi štit, slanja zatočenika na kopanje rovova, tužitelji su protekla dva dana doveli u pitanje kredibilitet Blaškićeva višemjesečnog svjedočenja, u kojem je on tvrdio da za mnoge događaje nije znao, poručivši sucima da bi istina suočila Blaškića s posljedicama zločina njegovih potčinjenih. "Njegovo svjedočenje naprosto nije istinito", ponavljali su tužitelji. Iako je Blaškić tvrdio u svom svjedočenju da nije imao punu kontrolu i disciplinske ovlasti nad svojim snagama, dokazi i iskazi svjedoka pokazali su suprotno, kazali su tužitelji. Njegove naredbe da razrješava zapovjednike i disciplinski kažnjava pokazuju da je Blaškić imao vlast i koristio ju i tim je rječitija činjenica da nikad nije nijednog podređenog gonio za teške povrede humanitarnog prava. Time je, kaže tužiteljstvo, Blaškić "zapravo poticao svoje snage na kriminalna djela". Sudsko vijeće, u kojem su suci Claude Jorda, Mohamed Shahabuddeen i Almiro Rodrigues, donijet će odluku o Blaškićevoj nevinosti ili krivnji, nakon što ponovno prouči iskaze više od stotinu pedeset svjedoka i tisuće stranica dokaznih materijala uvedenih u postupak od 24. lipnja 1997., kada je počeo proces protiv bivšeg zapovjednika Operativne zone središnja Bosna. Blaškić (38) dobrovoljno se predao Međunarodnom kaznenom sudu 1. travnja 1996. (Hina) ps rb