US IHT 28.7 BILDT-REFORME NA BALKANU

SJEDINJENE DRŽAVE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 28. VII. 1999. Snažna reforma je ključ za Balkan "Svi zajedno propustili smo spriječiti rat u Hrvatskoj 1991. i u Bosni 1992. U 1995. propustili smo razviti dugoročnu i regionalnu politiku koja je mogla spriječiti buduće sukobe. Nesprječavanje rata i humanitarne katastrofe na Kosovu 1999. posljedice su tih prijašnjih propusta", piše Carl Bildt, posebni izaslanik glavnog tajnika UN za Balkan. "Sada postoji nada za novi početak. UN uspostavlja privremenu upravu na Kosovu. Nećemo nikad uspjeti ako ne uspijemo na čitavom području. Svi sukobi u području dio su obrasca s početka i svršetka ovoga stoljeća. Postoji nova odlučnost u međunarodnoj zajednici da očekivanja u području gleda kao na cjelinu, a ne samo na probleme njezinih dijelova. Izazov je u prijelazu od riječi na djela u idućem desetljeću. Bitno je prekinuti začarani krug razjedinjavanja u području i korak po korak izgrađivati put ujedinjavanja, što je donijelo mir većem dijelu ostale Europe, i sada počinje preoblikovati svijet. Europska unija ima veliku odgovornost da dovede ovaj dio Europe pod svoje okrilje. Do g. 2014., stotinu godina nakon razarajućeg I. svjetskog rata, trebalo bi biti moguće sve zemlje u području uključiti u proces europskog ujedinjavanja. Obitelj Ujedinjenih naroda imala je ključnu ulogu u ublažavanju patnja, pomoći ljudima u nevolji i nastojanju da se donesu političke odluke i dugoročna pravda za područje u ovom desetljeću užasa. Vojnici Ujedinjenih naroda čuvali su zračnu luku Sarajeva otvorenom za godina opsade i granatiranja. Djelatnici visokoga povjerenstva UN-a za izbjeglice pomogli su milijunima Muslimana, Srba, Hrvata, Albanaca i drugih, otjeranih iz svojih domova za vrijeme uzastopnih sukoba. Istražitelji Međunarodnoga suda za ratne zločine neće odustati od svoje potrage za istinom i pravdom. Sada djelovanje UN-a na području ulazi u novu etapu. Potreba da se cijelo područje shvati u cjelini za nas nije nova, ali sada moramo biti spremni sliku učiniti još jasnijom. Sa Srbijom, gdje je država previše jaka, Albanijom gdje je država preslaba i Makedonijom gdje je država odveć krhka, moramo još prijeći dugačak put. Reforma je ono što svi ovi narodi trebaju mnogo više od obnove. Razorena infrastruktura mora biti obnovljena, ali to će na kraju donijeti premalo promjena, ako nema vjetra trajnih političkih i gospodarskih reforma na čitavom području u idućem desetljeću. Srbija, novi "bolesnik Europe", u tome ima ključnu ulogu. Moramo biti spremni pomoći joj da se vrati u Europu. Spremnost Srba da prihvate reforme put je za dobivanje pomoći u izgradnji kao i za povratak u Europu. Potrebne su godine i godine obnove da bi se uklonili učinci rata - ali iznad svega trebamo desetljeće političkih i gospodarskih reforma."