ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Početak implementacije reforme koja će u financiranje mirovina uključiti kapitalizirane komponente - tzv. 2. i 3. stup mirovinskog sustava - očekuje se sredinom iduće godine. Potencijalni aktivni sudionici
u reformi već ranije trebaju započeti pripreme nužne za kvalitetno sudjelovanje u reformi, istaknuto je na današnjem workshop-u "Mirovinska reforma u RH" koji su organizirali Zagrebačka banka d.d. i muenchenski Allianz AG osiguranje.
ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Početak implementacije reforme koja će
u financiranje mirovina uključiti kapitalizirane komponente - tzv.
2. i 3. stup mirovinskog sustava - očekuje se sredinom iduće godine.
Potencijalni aktivni sudionici u reformi već ranije trebaju
započeti pripreme nužne za kvalitetno sudjelovanje u reformi,
istaknuto je na današnjem workshop-u "Mirovinska reforma u RH" koji
su organizirali Zagrebačka banka d.d. i muenchenski Allianz AG
osiguranje. #L#
Kako je prilikom otvaranja rasprave istaknuo predsjednik Uprave
Zagrebačke banke d.d. Franjo Luković, mirovinska reforma od
dugoročnog je značaja za funkcioniranje hrvatske ekonomije.
S ozirom na aktualno stanje u mirovinskom sustavu, u Hrvatskoj se
rodila prirodna potreba za uvođenjem tri stupa mirovinskog
sustava. U drugom stupu mirovinskog sustava, koji je obavezan za
sve zaposlene ispod 40 godina života te dobrovoljan za sve između 40
i 50 godina, odvajanje zaposlenih za svoje buduće mirovine smanjuje
se sa 21,5 posto (koliko iznosi u trenutačnom 1. stupu tzv.
međugeneracijske solidarnosti) na 16,5 posto. Razlika od pet posto
odlazit će na osobne račune u mirovinskom fondu koje budući
umirovljenici sami odaberu.
Tranzicijski trošak u prvim godinama reforme iz sustava
generacijske solidarnosti iznosit će između 675 i 700 milijuna
njemačkih maraka. No, budući da dvije trećine mirovinski fondovi
moraju uplaćivati u državne obveznice, taj trošak će se zbog tog
ulaganja smanjiti na između 200 do 250 milijuna maraka što onda
predstavlja stvarni tranzicijski trošak, kazao je Luković.
U svakom slučaju, pomak prema takvom sustavu potaknut će štednju i
privatizacijske procese te inozemna i domaća ulaganja, smatra on.
Prema procjenama iz Zagrebačke banke, do kraja 2010. godine u 2.
stupu mirovinskog sustava svi fondovi imat će otprilike 60
milijardi kuna imovine.
Na današnjem workshopu članica Povjerenstva za mirovinsku reformu
Snježana Plevko istaknula je da je nužan uvjet za funkcioniranje
mirovinske reforme i uspostava Središnjeg registra osiguranika te
Agencije nadležne za nadzor mirovinskih fondova.
No, prije svega, potrebno je donijeti zakon o mirovinskim
osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju
individualne kapitalizirane štednje, koji je na Saboru RH prošao
prvo čitanje, a drugo je zakazano za rujan, kazala je Plevko.
Cilj je današnjeg workshopa razmotriti neke rizike i uvjete nužne
za kredibilnu i dugoročno održivu reformu. Neke od tema workshopa
su iskustva implementacije reforme u drugim zemljama, ulaganja
mirovinskih fondova, Zakon o anuitetima, depozitna banka i
marketing mirovinskih fondova.
(Hina) alt ds