ZAGREB, 28. srpnja (Hina) - Deklaracija sarajevskog summita, koju će u petak usvojiti čelnici 28 zemalja sudionika Pakta o stabilnosti jugoistoka Europe, sadrži sažetak najvažnijih elemenata samoga Pakta, potvrđuje odlučnost sudionika
u njegovoj provedbi i daje početnu dinamiku operacionalizaciji Pakta, doznaje se u srijedu u diplomatskim krugovima u Zagrebu.
ZAGREB, 28. srpnja (Hina) - Deklaracija sarajevskog summita, koju
će u petak usvojiti čelnici 28 zemalja sudionika Pakta o
stabilnosti jugoistoka Europe, sadrži sažetak najvažnijih
elemenata samoga Pakta, potvrđuje odlučnost sudionika u njegovoj
provedbi i daje početnu dinamiku operacionalizaciji Pakta, doznaje
se u srijedu u diplomatskim krugovima u Zagrebu. #L#
Deklaracija će sadržavati 15 točaka, od kojih je 14 već u cijelosti
usuglašeno (na sastanku političkih direktora zemalja sudionica u
utorak u Bruxellesu), dok je još uvijek otvorenom ostala točka koja
se odnosi na sudioništvo SRJ u Paktu o stabilnosti.
Hrvatska je, tijekom izrade deklaracije, kao uostalom i tijekom
izrade Pakta, imala potpuno ravnopravnu ulogu s ostalim
sudionicima, a hrvatski diplomatski izvori posebno ističu
zadovoljstvo činjenicom što je na hrvatski prijedlog, i uz potporu
ostalih sudionika, u deklaraciju uvrštena točka koja potvrđuje
euroatlantsku dimenziju Pakta, spremnost zemalja EU da sudionicima
pomognu u uključivanju u euroatlantske integracije te slobodu
izbora svake zemlje u uključivanju u pojedine sigurnosne
aranžmane, kao i pojedine asocijacije. To znači da se nijednoj
zemlji ne može nametati ono što ona ne želi, kazao je izvor u
hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova.
Usuglašavanje teksta deklaracije u Bruxellesu trajalo je 15 sati,
do ranih jutarnjih sati u srijedu. Nedovršenom je jedino ostala
točka kojom bi se SR Jugoslaviji poručilo kada i pod kojim uvjetima
može postati sudionica Pakta. Prema diplomatskim izvorima,
preostale su neke razlike u gledanjima SAD, Rusije i Albanije na
formulaciju teksta oko tih pitanja. Prema Paktu o stabilnosti,
izvjesno je da Crna Gora može biti rani korisnik Pakta, no ne i
njezin sudionik.
Važnost deklaracije, koja predstavlja političko očitovanje
sudionika o procesu stabilizacije jugoistoka Europe i nije, kao
niti sam Pakt, međunarodno-pravno obvezujući dokument, sastoji se
i u donošenju dva konkretna operativna zaključka koji pokreću
dinamiku provedbe Pakta.
Koordinator Pakta njemački diplomat Bodo Hombach bi tijekom rujna
trebao, najvjerojatnije u Bruxellesu i na razini ministara
vanjskih poslova, sazvati prvi sastanak Regionalnog stola za
provedbu Pakta. Na tom bi se sastanku trebali odrediti
predsjedatelji tri radna stola predviđena Paktom (za pitanja
demokratizacije, gospodarskog razvoja i sigurnosti) da bi ti radni
stolovi mogli s radom početi u listopadu.
Hrvatsko je stajalište da bi predsjedanje radnim stolovima trebalo
biti rotirajućeg karaktera te da bi se rješavanje svih pitanja na
područjima koje obuhvaća Pakt trebalo rješavati kroz radne
stolove, a ni u kom slučaju kroz poticanje nekih drugih operativnih
okvira.
Hrvatska je također izborila da se u deklaraciju sarajevskog
summita unese da će radni stolovi djelovati na načelima
"jednakosti, transparentnosti i učinkovitosti".
Za provedbu Pakta predviđa se i regionalna donatorska
konferencija, no o mjestu, terminu i programu njezina održavanja
tek će se raspravljati na radnom stolu o gospodarskom razvoju.
Neslužbeno se doznaje da se za domaćina takve konferencije zanima
Italija.
Skup u Sarajevu trajat će dva dana, u četvrtak i petak. U četvrtak,
na sastanku kojemu će predsjedati finski predsjednik Marti
Ahtisaari budući da je EU nositelj čitavoga Pakta, okupit će se
predstavnici zemalja jugoistoka Europe koje sudjeluju u Paktu kako
bi iznijele svoja viđenja oko toga na koje bi se projekte operativno
provođenje Pakta trebalo prioritetno usmjeriti.
Drugoga dana okupit će se šefovi država i vlada zemalja sudionica
kako bi usvojili deklaraciju sarajevskog summita. Hrvatsku će na
sarajevskom skupu predstavljati predsjednik Franjo Tuđman,
premijer Zlatko Mateša i ministar vanjskih poslova Mate Granić.
Temeljni koncept Pakta o stabilnosti je zajedničko djelovanje
određenog broja zemalja i međunarodnih ustanova na poticanju
demokratizacije, gospodarskog prosperiteta i sigurnosti s ciljem
stabilizacije jugoistoka Europe kako bi se pojedine zemlje, prema
vlastitoj želji, mogle uključivati u euroatlantske ili ine
integracije. Pakt se ne potpisuje, pa nema karakter međunarodno-
pravnog ugovora, već donosi političke i moralne obveze. U njemu
sudjeluje 28 zemalja - 15 zemalja članica EU, SAD, Rusija, Japan,
Kanada, Slovenija, Mađarska, Hrvatska, Bosna i Hercegovina,
Makedonija, Albanija, Turska, Rumunjska i Bugarska - te niz
najvažnijih međunarodnih financijskih institucija (poput
Svjetske banke ili Europske banke za obnovu i razvoj) kako bi
olakšale njegovo provođenje i nekolicina zemalja promatrača među
kojima su, primjerice, Švicarska, Poljska i Slovačka.
(Hina) ii sd