HR-PREGLED-DG-Politika DNEVNI GLASNIK - 23. SRPNJA SLAVONSKI BROD - Predsjednik hrvatske Vlade Zlatko Mateša u petak je svečano pustio u promet novoizgrađenu dionicu autoceste Zagreb-Lipovac, od Oprisavaca do Velike Kopanice, u dužini
od 17 kilometara. Taj međunarodni cestovni pravac u Brodsko-posavskoj županiji izradio je konzorcij "Zelena magistrala" odnosno sedam slavonskih građevinskih tvrtki. Dionica je izgrađena gotovo tri mjeseca prije roka, po cijeni od 307 milijuna kuna, što je za oko 100 milijuna kuna manje od ugovorenih 400,15 milijuna kuna kako je dogovoreno sa Hrvatskom upravom za ceste. Odajući priznaje slavonskim cestarima i županima četiriju slavonskih županija - Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske, premijer Mateša je podsjetio kako je po načinu gradnje riječ o projektu koji nije uobičajen u Hrvatskoj ali ni u Europi. Naime, to je prvi projekt realiziran javnim radovima, upošljavanjem domaće operative i u cijelosti financiran iz državnog proračuna. Predsjednik Vlade kazao je da će se "Zelenoj magistrali", prema odluci Hrvatske Vlade, zbog uspješnog posla povjeriti i nastavak izgradnje autoceste Zagreb-Lipovac do Županje, u dužini 26 kilometara, koja bi trebala biti završena do 2001.ZAGREB - Daljnja suradnja hrvatske Vlade i OESS-a, s posebnim
SLAVONSKI BROD - Predsjednik hrvatske Vlade Zlatko Mateša u petak
je svečano pustio u promet novoizgrađenu dionicu autoceste Zagreb-
Lipovac, od Oprisavaca do Velike Kopanice, u dužini od 17
kilometara. Taj međunarodni cestovni pravac u Brodsko-posavskoj
županiji izradio je konzorcij "Zelena magistrala" odnosno sedam
slavonskih građevinskih tvrtki. Dionica je izgrađena gotovo tri
mjeseca prije roka, po cijeni od 307 milijuna kuna, što je za oko 100
milijuna kuna manje od ugovorenih 400,15 milijuna kuna kako je
dogovoreno sa Hrvatskom upravom za ceste. Odajući priznaje
slavonskim cestarima i županima četiriju slavonskih županija -
Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, Vukovarsko-srijemske i
Osječko-baranjske, premijer Mateša je podsjetio kako je po načinu
gradnje riječ o projektu koji nije uobičajen u Hrvatskoj ali ni u
Europi. Naime, to je prvi projekt realiziran javnim radovima,
upošljavanjem domaće operative i u cijelosti financiran iz
državnog proračuna. Predsjednik Vlade kazao je da će se "Zelenoj
magistrali", prema odluci Hrvatske Vlade, zbog uspješnog posla
povjeriti i nastavak izgradnje autoceste Zagreb-Lipovac do
Županje, u dužini 26 kilometara, koja bi trebala biti završena do
2001.
ZAGREB - Daljnja suradnja hrvatske Vlade i OESS-a, s posebnim
naglaskom na praćenje događaja na terenu te predizborno razdoblje u
Hrvatskoj, bile su središnje teme razgovora koji su u petak u
Zagrebu održali potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica za
europske integracije Ljerka Mintas Hodak i novi šef misije OESS-a u
Hrvatskoj Bernard Poncet. Ministrica Mintas Hodak istaknula je
želju i spremnost za otvorenom suradnjom između Vlade i OESS-a u
uspostavljanju normalizacije odnosa u hrvatskom Podunavlju i u
poticanju demokratskih procesa. Napomenuvši da se hrvatska Vlada
zalaže za transparentnost u odnosima s OESS-om, kazala je da su na
sastanaku dogovoreni i modaliteti praćenja događaja na terenu te
suradnja u redovitim izvješćima koje ta organizacija daje o stanju
u Hrvatskoj. "Dogovoreno je da će se uzimati u obzir i stajališta i
činjenice koje ističe hrvatska Vlada, te da će se nastojati
balansirano izvještavati o onome što predstavlja pozitivne pomake,
ali i o propustima i problemima koji još postoje", istaknula je
Mintas Hodak.
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjon Tuđman na
osnovi ustavnih i zakonskih ovlasti donio je odluku kojom se Dario
Vukić imenuje državnim tajnikom Ministarstva turizma, priopćeno je
u petak iz Ureda Predsjednika.
ZAGREB - Ministar pravosuđa dr. Zvonimir Šeparović, ujedno
predsjednik Savjeta za odnose s Međunarodnim sudom pravde i
Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, u petak je poslao pismo
predsjednici Haaškoga suda Gabrielli Kirk-McDonald, glavnoj
tužiteljici Louise Arbour i predsjedniku Vijeća sigurnosti UN-a
Hasmyu Agamu. U pismu se ističe da je Republika Hrvatska surađivala
i nastavit će suradnju s Haaškim sudom te da će izručiti Mladena
Naletilića Tutu i Vinka Martinovića Štelu kad završi kazneni
postupak koji se protiv njih vodi u Zagrebu, a u slučaju Vinka
Martinovića Štele to bi moglo biti uskoro. Ističe se da je Republika
Hrvatska spremna poslati Haaškomu sudu svu zatraženu
dokumentaciju, osim one koja se tiče zaštite državne sigurnosti
Republike Hrvatske. U pismu ministar Šeparoviće uz ostalo dodaje da
je Republika Hrvatska razočarana neuravnoteženom politikom
tužiteljstva pa zahtijeva da tužiteljstvo procesuira i osobe
odgovorne za ratne zločine i genocid počinjen u Hrvatskoj i BiH.
Republika Hrvatska, kako se napominje u pismu, s pravom očekuje da
Bošnjaci budu optuženi za ratne zločine počinjene u BiH protiv
hrvatskog naroda te predlaže da barem neki od Hrvata koji su se
dobrovoljno predali sudu budu pušteni da se brane sa slobode uz
jamstvo.
ZAGREB - Odnosom prema Međunarodnom sudu u Den Haagu i reagiranjem
nekih medija na CNN-ovu emisiju posvećenu suđenju bivšem
zapovjedniku ustaškog logora u Jasenovcu Dinku Šakiću, Hrvatska
"sama sebi zatvara jedva odškrinuta vrata europskih i svjetskih
integracija", istaknuto je u petak na konferenciji za novinare
Građanskog odbora za ljudska prava (GOLJP). U GOLJP-u ističu kako
najava glavne tužiteljice Haaškog suda Louise Arbour da će Vijeće
sigurnosti UN-a izvijestiti o nesuradnji Hrvatske, pokazuje da je
vlast "lagala" kada je govorila o uspješnoj suradnji. Tomislav
Jakić ocjenio je kako službena vlast "obmanjuje" javnost tvrdeći da
sud, tražeći dokumente o akciji "Oluja", dovodi u pitanje
legitimnost akcije i kriminalizira Domovinski rat. "Sud želi
istražiti osnovane sumnje o ratnim zločinima tijekom akcije, a ne
dovesti u pitanje njenu opravdanost", napomenuo je.
VUKOVAR - Pod predsjedanjem predsjednice Nacionalnog odbora za
program uspostave povjerenja Vesne Škare-Ožbolt u Vukovaru je u
petak održan radni sastanak o stambenoj problematici, obnovi i
povratku u hrvatsko Podunavlje. Proces je ocijenjen izvanredno
dobrim unatoč teškoćama o kojima su govorili pročelnici
regionalnih ureda u Vinkovcima i Osijeku Ante Drmić i Nada Arbanas.
U dio Vukovarsko-srijemske županije vratilo se 38 posto a u Baranju
i razorene dijelove Osijeka 55 posto povratnika.DUBROVNIK -
Hrvatska stranka prava (HSP) izrazila je nezadovoljstvo blagim
stajalištima hrvatske diplomacije glede produžetka mandata UN-a na
Prevlaci, jer je Prevlaka ostala u istoj, Hrvatskoj
neprihvatljivoj poziciji. Pozivanje Vijeća sigurnosti UN-a da se
Hrvatska i Jugoslavija dogovore o Prevlaci samo je potvrda da se to
pitanje neće ni brzo ni lako riješiti, rekao je predsjednik HSP-a
Anto Đapić u petak na konferenciji za novinare u Dubrovniku.
Govoreći o Paktu o stabilnosti jugoistočne Europe, Đapić je
isatknuo kako HSP drži da je njegovo potpisivanje katastrofa za
Hrvatsku te da je isti kao plan Z-4.
ZAGREB - Pravo je vrijeme da Hrvatska promjenom svoje vanjske
politike postane subjekt koji će "određivati pravila igre na ovim
područjima", istaknuo je Ivan Keglević, predsjednik Hrvatske
kršćanske demokratske stranke (HKDS) u petak na konferenciji za
tisak. Ocijenio je da će potpisivanje Pakta o stabilnosti otvoriti
Hrvatskoj put u Europu. Po njegovim riječima najvažnija bi promjena
trebala biti u prodornijem pristupu kad je riječ o povratku
izbjeglica u BiH, a naročito o povratku Hrvata u Republiku Srpsku.
ZAGREB - Odluka Svjetske banke o uskraćivanju jamstava za gradnju
autoceste Zagreb-Goričan temeljila se na procjeni te institucije o
ekonomskoj neopravdanosti projekta, kao i općoj ocjeni o neodrživo
visokim ulaganjima u cestogradnju uz istodobno nezadovoljavajuće
niska izdvajanja za održavanje prometnica u Hrvatskoj, kazao je u
petak predstavnik Svjetske banke. "Nije bilo nijednog političkog
razloga u toj odluci", rekao je na konferenciji za novinare u
Zagrebu voditelj ureda Svjetske banke za Hrvatsku Šandor Šipoš,
pojašnjavajući da je Hrvatskoj prvi puta odbijen zahtjev za takvim
jamstvom još u travnju ove godine. Hrvatski mediji u petak su,
pozivajući se na neimenovane izvore, objavili da razlog takve
odluke leži u lošoj gospodarskoj sitauaciji u Hrvatskoj,
prevelikoj javnoj potrošnji i nepotpisivanju ugovora sa MMF-om.
ZAGREB - Operativni plan ovogodišnje jesenske sjetve napravljen je
neuobičajeno rano u odnosu na ranije godine kako bi se
poljoprivrednici, proizvođači sjemena, zaštitnih sredstava i
mineralnog gnojiva na vrijeme pripremili, a sjetva obavila na
kvalitetniji način, kazao je pomoćnik ministra poljoprivrede i
šumarstva Vlado Bičanić u petak na konferenciji za novinare. Ujedno
je izvješteno da je žetva pšenice gotovo završena, a sa svih do sada
požnjevenih površina dobiveno je 482.000 tona krušnog žita.
Govoreći o operativnim planom jesenske sjetve, Bičanić je istaknuo
da se njime predviđa zasijati 292.460 hektara ili 30 posto više nego
prošle godine. Od tih površina kroz sustav poticaja po hektaru
proizvodne površine poticat će se proizvodnja na 267.500 hektara,
od čega najviše pšenice na 220.000 hektara.
SLATINA - Radnici "Duhana", kooperanti i građani Slatine blokirali
su u petak Podravsku magistralu u središtu Slatine izražavajući
nezadovoljstvo jer još između "Duhana", Vlade, Zagrebačke banke,
Hrvatskog fonda za privatizaciju, Tvornice duhana Rovinj i
virovitičke "Viržinije" nije postignuto rješenje problema
slatinskog "Duhana". Magistrala je bila blokirana od 8 do 9,30
sati, a policija je u tom razdoblju promet preusmjeravala sporednim
ulicama. S prosvjednog je skupa Vladi upućen zahtjev da u roku od 10
dana trajno riješi problem slatinskog "Duhana" tako da zadovolji
interese radnika, proizvođača duhana i slatinske regije.
OKUČANI - U Okučanima je u petak potpisan ugovor o suradnji između
općine Okučani, Međunarodnog odbora za pomoć (IRC) i Srpskoga
demokratskog foruma, IRC-ova partnera u provedbi ugovora. Ugovorom
se okučanska općina obvezuje da će podupirati provedbu IRC-ova
"Projekta oživljavanja zajednice" (POZ), a IRC će financirati
popravak obiteljskih kuća, obnovu društvenih zgrada, osigurati
humanitarne zajmove za 60 obitelji i izravnu raspodjelu
neprehrambenih paketa za kućanstvo za 50 obitelji povratnika te
dodjelu novca za prekvalificiranje povratnika i registraciju
pojedinih obrta. U to će IRC uložiti ukupno 212.000 dolara.
ZAGREB - Koncertom etno glazbe s austrijsko-izraelskim izvođačem
"Timna Baurer & Elias Meri Esemble" u četvrtak je u Zagrebu počela
33. Međunarodna smotra folklora. Tijekom dana održana je stručna
rasprava "Krajem tisućljeća" i radionica o Suvremenoj izradi
narodnih nošnji u Slavoniji i Srijemu. Tijekom četverodnevnih
kulturnih zbivanja na Međunarodnoj smotri folklora nastupit će 27
domaćih izvođača, dva kulturna društva iz BiH, te petoro izvođača
iz inozemstva. Posebna pozornost ove godine bit će posvećena
folkloru Slavonije, Srijema i Baranje, rečeno je prilikom rasprave
"Krajem tisućljeća", a o iznimnom bogatstvu te tradicijske kulture
svjedočit će uz folklorne nastupe i dvije izložbe, revija nošnji,
rukotvorska radionica i koncert crkvenog pučkog pjevanja.
SARAJEVO - Prigodom susreta Predsjedništva BiH s veleposlanicima
europske "trojke", koji su prenijeli poruku Europske unije (EU) ,
predsjedatelj Predsjedništva BiH Ante Jelavić iznio je nakanu
Predsjedništva BiH da summit Pakta o stabilnosti u jugoistočnoj
Europi, koji će se održati u Sarajevu krajem srpnja, ne bude samo
simboličan događaj, nego da Predsjedništvo BiH aktivno iskoristi
tu prigodu izlazeći s nekim novim poticajima, priopćeno je u petak
iz Ureda predsjedatelja bosanskohercegovačkog Predsjedništva.
Veleposlanici europske "trojke" izrazili su, prema priopćenju,
zadovoljstvo aktivnostima što ih u posljednje vrijeme provodi
Predsjedništvo BiH te želju da i druge zajedničke institucije BiH i
entiteske vlasti slijede taj primjer. Tijela EU su zadovoljna
poticajima za smanjenjem vojnih efektiva, uspostavom Tajništva
Stalnog povjerenstva za vojna pitanja, transparentnošću
financiranja te uspješnim privođenjem kraju posla u vezi s
utvrđivanjem granica između BiH i Republike Hrvatske. Ukoliko bi se
još usvojio i stalni Izborni zakon, stvorili bi se uvjeti za prijam
BiH u Vijeće Europe do konca ove ili početka sljedeće godine, navodi
se u priopćenju.
PRIZREN - Njemački kancelar Gerhard Schroeder, koji se u petak
nalazi u posjetu Kosovu, razgovarao je u Prizrenu s upraviteljom
civilne misije UN-a na Kosovu Bernardom Kouchnerom o tijeku
uspostavljanja civilne vlasti na Kosovu te sa zapovjednikom KFOR-a
britanskim generalom Michaelom Jacksonom o zadaćama koje u toj
pokrajini obavljaju međunarodne mirovne snage. Schroeder se potom
sastao s predstavnicima kosovskih Albanaca te kosovskih Srba.
SPORT
LAŠKO - Hrvatska kadetska košarkarska reprezentacija zauzela je
deveto mjesto na Europskom prvenstvu u Sloveniji. U susretu za 9.
mjesto Hrvatska je svladala Poljsku sa 82:64 (43:26).
(Hina) td