DNEVNI GLASNIK - 2. SRPNJA

ZAGREB - Hrvatska je u petak pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu (ICJ) podnijela tužbu protiv SR Jugoslavije za genocid počinjen od 1991. do 1995. kako bi se raščistilo tko je na području bivše Jugoslavije bio agresor, a tko žrtva, kazali su na konferenciji za novinare u Zagrebu članovi hrvatske vlade. Cilj tužbe je "da se na kraju jasno razluči i da dobijemo jedan pravorijek o tome što se na ovim prostorima događalo - da je Hrvatska bila izložena agresiji", rekla je potpredsjednica vlade Ljerka Mintas-Hodak. Pravorijek suda, drži potpredsjednica vlade, razjasnit će ulogu Hrvatske i Domovinskog rata na ovim prostorima. Ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović kazao je da će Hrvatska prvi puta snažno ovim pravnim činom "demonstrirati ono što se cijelo vrijeme dokazuje, ali nikada na formalan način ovako kao sada, da je Hrvatska žrtva, da je bila napadnuta, da su u tom napadu izvršena besprimjerna zlodjela". Članovi hrvatske Vlade kazali su da je tužba podnesena jer su tek sada "sazrile sve okolonsti" za taj korak te su otklonili svaku vezu podnošenja tužbe u ovom trenutku sa vijestima o mogućem podizanju optužnica za "Oluju" protiv hrvatskih generala. Jedan od razloga zašto se ovim putem traži odšteta je i to što pregovori o sukcesiji, u okviru kojih je tražena ratna odšteta, nisu imali zadovoljavajućih rezultata, objasnila je Mintas-Hodak. Ona je ocijenila da će podizanje tužbe i pravorijek Suda pridonijeti i Paktu o stabilnosti, odnosno stabilizaciji regije i normalizaciji odnosa sa susjednom SRJ, "raščišćavanjem pitanja izjednačavanja krivnje na svim stranama". Hrvatska u tužbu protiv SRJ traži da se presudi da je ta zemlja počinila genocid u Hrvatskoj od 1991. do 1995., te da odredi odštetni iznos koji Beograd treba platiti. BEOGRAD - Službeni Beograd u petak još nije službeno reagirao na odluku hrvatske vlade o podnošenju tužbe protiv SRJ pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu zbog agresije. Vijest je u beogradskim medijima dobila mali publicitet. "Hrvatska se očigledno nada da je sada najbolji trenutak da svoju kooperativnost u agresiji NATO-a na Jugoslaviju što skuplje naplati", zaključuje agencija Tanjug. VELIKO TRGOVIŠĆE - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman sa suprugom Ankicom i članovima uže obitelji posjetio je u četvrtak obnovljenu rodnu kuću u Velikom Trgovišću. Obrativši se nazočnima, predsjednik Tuđman je ustvrdio kako smo "ostvarili čudo u koje ne samo da nije nitko vjerovao nego su ga htjeli spriječiti". "Međunarodne okolnosti su takve da su glavne silnice međunarodne politike željele sačuvati Jugoslaviju, a nisu željele Hrvatsku. Usprkos svemu mi smo je ostvarili, imamo teškoća, ali to su teškoće naše i vaše vlasti koje moramo uklanjati. Trebamo imati povjerenje u sebe i hrvatski narod u cjelini i budite uvjereni da će Hrvatska postati zemljom ne samo demokracije i slobode nego i blagostanja", rekao je predsjednik Tuđman u govoru okupljenim mještanima Velikog Trgovišća i okolice. Istaknuo je da će "ova kuća, koju Zaklada hrvatskoga državnog zavjeta namjerava pripremiti za proučavanje novije hrvatske povijesti, poslužiti razvoju ovog kraja i boljem poznavanju hrvatske povijesti". Predsjednikov savjetnik za lokalnu samoupravu i upravu Franjo Kajfeš kazao je da je Predsjednikova rodna kuća obnovljena autentično te da izgleda kao i 20-ih godina ovog stoljeća kad je i izgrađena. Kuća je obnavljana oko godinu dana, u radove je uloženo oko 200.000 njemačkih maraka, a opremljena je i izvornim namještajem tog doba. ZAGREB - Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Zastupničkom domu Sabora Vladimir Šeks istaknuo je u petak da bi se sljedećeg tjedna trebao sastati s koordinatorom oporbene šestorice Draženom Budišom kako bi raspravili sporne točke iz sporazuma od 25. svibnja o izbornom zakonodavstvu, te izmjenama i dopunama Zakona o HRT-u. Tom bi se prigodom trebali razmotriti prijedlozi oporbene šestorice u svezi izbornog i zakona o izbornim jedinicama te razjasniti moguće alternative izbornih instituta, rekao je Šeks na konferenciji za novinare. Potpredsjednik HDZ-a Ivić Pašalić čudnim je ocijenio potrebu nastavka pregovora o onome što je već potpisano i što je trebalo provesti. Ustvrdio je kako je unutar oporbene šestorke prisutan strah od konsenzusa oko izbornog zakonodavstva i rezultata parlamentarnih izbora, jer tada, kako je rekao, "neće moći optužiti izborni model za loše izborne rezultate". ZAGREB - Član Odbora za unutranju politiku i nacionalnu sigurnost Zastupničkog doma Sabora Jozo Radoš u petak je predložio predsjedniku Odbora Ivanu Milasu da sazove izvanrednu sjednicu na kojoj bi se saslušao načelnik analitike Hrvatske informativne službe (HIS) Mario Baljkas, te omogućio uvid u popis svih dokumenata koji su trebali biti predmet neuspjele primopredaje dužnosti na poslovima koje je Baljkas obavljao u HIS-u. Radoš u pismu, koje je poslao predsjedniku Odbora Milasu, podsjeća na Baljkasov jučerašnji dopis upućen Odboru, u kojem opisuje okolnosti neuspjele primopredaje dužnosti u vezi s poslovima koje je obavljao. Napominje kako je Baljkas zaključio kako je i "to jedan od pokušaja, a možda već i svršeni čin, da se uklone dokazi o nezakonitosti rada dijela obavještajnih službi". Radoš, član HSLS- a, napominje da su s tim prijedlogom suglasni i zastupnici i članovi Odbora za unutranju politiku i nacionalnu sigurnost Antun Vujić (SDP), Zlatko Tomčić (HSS) i Damir Kajin (IDS). ZAGREB - Hrvatska čista stranka prava (HČSP) drži da će Pakt o stabilnosti u jugoistočnoj Europi donijeti samo štetu hrvatskom narodu i državi, istaknuo je u petak na konferenciji za novinare predsjednik stranke Ivan Gabelica. On smatra da Pakt o stabilnosti Hrvatsku svrstava na "zapadni Balkan", sa zemljama s kojima nemamo ništa zajedničko. Zamjerio je hrvatskoj diplomaciji "da je popustila pritisku i da je stavljena pred gotov čin". HČSP je nezadovoljan i ulogom koordinatora Pakta, kojega imenuje Europska unija, a koji, po Gabeličinim riječima, predstavlja "svojevrsnog kontrolora Hrvatske". ZAGREB - Odluka hrvatske Vlade o podnošenju tužbe Međunarodnom sudu pravde protiv Srbije i Crne Gore zbog agresije na Hrvatsku jedini je mogući moralni političko-pravni potez koji se dugo čekao, priopćila je u petak Hrvatska kršćanska demokratska unija (HKDU). Takva je odluka povijesna prigoda za izbijanje "argumenata" djelu svjetskih moćnika koji su agresiju na Hrvatsku godinama pokušavali prikazati građanskim ratom i kriminalizirati Domovinski rat, ocijenio je HKDU. ZAGREB - Direktor i predsjednik Uprave Hrvatske radio televizije (HRT) Ivica Vrkić poslao je u četvrtak pismo predsjedniku hrvatske Vlade Zlatku Matešu i predsjedniku Hrvatskoga državnog sabora Vlatku Mateši, u povodu odluke Hrvatskoga državnog sabora, kojom se smanjuje dopuštena minutaža za promidžbene poruke na Hrvatskoj televiziji sa devet na četiri minute u jednome satu. Tom je odlukom, tvrdi u pismu Vrkić "dovedena u pitanje programska, financijska i poslovna stabilnost, pa i budućnost HRT-a kao javne institucije od nacionalnog interesa". Također navodi kako "prve računice pokazuju da se godišnji proračun HRT-a automatski smanjuje za 50 do 60 milijuna nmjemačkih maraka, što iznosi 80 posto sadašnjih izravnih troškova godišnje proizvodnje. U takvim okolnostima HRT ne može ostvariti Zakonom točno određenu programsku funkciju - informativnu, kulturnu, znanstvenu i ostale funkcije određene Zakonom i odlukama Vijeća HRT-a", stoji u pismu Mateši i Pavletiću. Vrkić također upozorava da je time "izravno ugroženo i informiranje hrvatskih građana u svijetu putem satelita, na što nas, također obvezuje Zakon o HRT-u". ZAGREB - Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske odbio je zahtjeve Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da odustane od povećanja osnovice plaće u prosincu od 12 posto. Isto bi, ističe se u petak objavljenom priopćenju toga sindikata, trebala učiniti i hrvatska Vlada, kao potpisnica Kolektivnog ugovora za 1999. sa sindikatima javnog sektora. Ako bi sindikati pristali na zahtjev MMF-a da odustanu od povećanja osnovice u javnom sektoru, hrvatska Vlada bi mogla računati na novi 18-mjesečni stand by aranžman od 200 milijuna dolara. Jer, po mišljenju MMF-a, povećanje osnovive plaće u javnom sektoru od 12 posto povuklo bi i rast plaća u drugim sektorima, nastala bi inflacija i promjena tečaja kune. SARAJEVO - Predsjednik Federacije BiH Ivo Andrić Lužanski izjavio je u petak kako su neprihvatljive izmjene zakona o federalnoj radio-televiziji što ih je, preglasavanjem na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma federalnog parlamenta, pokušala nametnuti bošnjačka strana. Na konferenciji za novinstvo Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH održanoj u Sarajevu, Lužanski je rekao da te isforsirane preinake neće dobiti potporu hrvatskih zastupnika u Domu naroda federalnog parlamenta. SARAJEVO - Hrvatska televizija (HTV) od 1. srpnja prekinut će emitirati tri popularne američke serije preko zemaljskih predajnika smještenih na teritoriju BiH, priopćeno je u četvrtak u Sarajevu iz Neovisnog povjerenstva za medije u BiH (IMC). U priopćenju se navodi kako je poslovodstvo Hrvatske radio- televizije (HRT) pristalo ispuniti zahtjev IMC-a od 10. lipnja kada je zatraženo da HTV prekine emitirati u BiH serije "Dosjei X", "Newyorški policajci" i "Hitna pomoć". Predstavnici IMC-a o ovome su postigli dogovor prije dva dana na sastanku s generalnim direktorom HRT Ivicom Vrkićem. BEOGRAD - Oporbene političke stranke, nevladine udruge i sindikati i u petak traže ostavke predsjednika SRJ Slobodana Miloševića te ostavke savezne i srbijanske vlade. Jugoslavenska akcija (JA), skupina od 52 nevladine organizacije i sindikata "Nezavisnost" priopćila je danas da od Savezne skupštine traži raspravu o tome je predsjednik SRJ Slobodan Milošević prekršio Ustav. JA naime drži da je Milošević bez ustavnih ovlasti pregovarao s predstavnicima međunarodne zajednice o statusu Kosova i da je u unutarnjim odnosima narušio ravnopravnost republika, članica federacije. Smjenu predsjednika Miloševića i drugih dužnosnika traži i predsjednik Socijaldemokracije Vuk Obradović te koalicija "Vojvodina". PRIŠTINA - Snage KFOR-a uhitile su pet naoružanih pripadnika jugoslavenske vojske, koji su ušli na teritorij Kosova, a nakon toga je od jugoslavenskih vlasti zatraženo objašnjenje izgreda, priopćio je u petak u Prištini glasnogovornik KFOR-a. Pripadnici KFOR-a uhitili su i osam pripadnika OVK koji su i nakon Sporazuma o demilitarizaciji na javnim mjestima bili u odorama OVK. Zatvoreno je šest naroužanih srpskih civila kod Orahovca, a snage KFOR-a uhitile su u posljednja 24 sata 28 civila, zbog počinjenih krađa. Glasnogovornik UNHCR Ron Redmond izjavio je kako se na Kosovo do danas vratilo ukupno 523.900 protjeranih Kosovara, ali je ostalo izvan Kosova još 233.100. (Hina) td