POSLOVNI PREGLED, BROJ 114

POSLOVNI PREGLED broj 114 17. - 23. srpnja 1999. SADRŽAJ: ? PRIHVAĆEN OPERATIVNI PLAN JESENSKE SJETVE 2 ? KREDITIRANJE KUPNJE JUNICA 2 ? GSV O GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM STANJU 2 ? VEĆ DIO LANJSKE DOBITI KRAŠA U ZADRŽANU DOBIT 2 ? KANDIT POVEĆAO PRODAJU NA DOMAĆEM TRŽIŠTU 3 ? LEDO I ZVIJEZDA DOBILI CERTIFIKAT ISO 9001 3 ? BADEL 1862 LANI OSTVARIO DOBIT OD 3,73 MILIJUNA KUNA 3 ? PODRAVSKI MLINOVI OTKUPILI TEK OTPRILIKE 1.000 TONA PŠENICE 3 ? UTEMELJENA TVRTKA ZA PROIZVODNJU MEGAMINA 4 ? INA POTPISALA MEMORANDUM RAZUMIJEVANJA S TVRTKOM "DEBIS IT SERVICES" 4 ? MOL OTVARA BENZINSKE CRPKE U HRVATSKOJ 4 ? HEP-OVA NENAPLAĆENA POTRAŽIVANJA DOSEGNULA 1,5 MILIJARDI KUNA 5 ? NEOBVEZUJUĆE PONUDE ZA PRIVATIZACIJU HT-A PREDAJU SE DO 23. SRPNJA 5 ? ANALIT TRAŽI STRATEŠKOG ULAGAČA 5 ? ELECTROLUX D.O.O. HRVATSKA POVEĆAO PRIHODE 5 ? MEDITERANSKA PLOVIDBA LANI POSLOVALA S GUBITKOM 6 ? U VUKOVARSKU LUKU UPLOVIO PRVI BROD OVE GODINE 6 ? GRADNJA EKOLOŠKE BRODICE U BRODOGRADILIŠTU PUNAT NA KRKU 6 ? OTVORENA PRISTANIŠNA ZGRADA U ZADARSKOJ ZRAČNOJ LUCI 6 ? MAĐARSKI MALEV USPOSTAVLJA ZRAČNU VEZU BUDIMPEŠTA-ZAGREB 6 ? VARTEKS PROŠLU GODINU ZAVRŠIO S DESET MILIJUNA KUNA DOBITI 7 ? PREDSTAVLJENA KOLEKCIJA LEVI'S ASORTIMANA 7 ? TVORNICA DERBY NA PRODAJU ZA MILIJUN DEM 7 ? "SOL MELIA" PREUZELA UPRAVLJANJE 27 HOTELA 7 ? SOLITUDO - GLAVNI POKRETAČ LASTOVSKOG TURIZMA ZATVOREN 7 ? U CAVTATU OTVOREN OBNOVLJEN HOTEL EPIDAURUS 8 ? U PRVIH ŠEST MJESECI CITROEN HRVATSKA PRODAO 1.383 VOZILA 8 ? POTPISAN UGOVOR O SURADNJI U IZVOZU IZMEĐU PROCHILEA I HGK 8 ? RIJEČKO GOSPODARSKO IZASLANSTVO O BORAVKU U KINI 8 ? VLADA I SINDIKATI POTPISALI SPORAZUM O NAMI 8 ? SUSRET TRGOVACA HOK-A 8 ? DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE SMANJEN 36,2 POSTO 9 ? MANJAK DRŽAVNOG PRORAČUNA U PET MJESECI 2,96 MILIJARDI KUNA 9 ? INOZEMNA ULAGANJA U PROŠLOJ GODINI 873 MILIJUNA USD 10 ? REALNI PAD BDP-A U PRVOM TROMJESEČJU 1,7 POSTO 10 ? HRVATSKI BDP PO STANOVNIKU 6.300 USD 10 ? LIPANJ POPRILIČNO MIRAN ZA KUNU 11 ? INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U LIPNJU VEĆA 1,1 POSTO 11 ? UGOSTITELJSKE USLUGE U LIPNJU SKUPLJE JEDAN POSTO 11 ? PUTNIČKE AGENCIJE LANI DOVELE U HRVATSKU 624. 716 TURISTA 11 ? PREMIJE ADRIA OSIGURANJA U PRVA TRI MJESECA PORASLE DEVET POSTO 12 ? ZAPOČELA S RADOM SREDIŠNJA DEPOZITARNA AGENCIJA 12 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 12 ? VIJESTI IZ SVIJETA 13 ? POSEBAN PRILOG: UVJETI KREDITIRANJA PRAVNIH OSOBA ZA SRPANJ 1999. 17 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA PRIHVAĆEN OPERATIVNI PLAN JESENSKE SJETVE Na zatvorenoj je sjednici Vlada RH ovoga tjedna, između ostaloga, prihvatila Operativni plan jesenske sjetve 1999. godine. Donijela je i Odluku o visini osnovice za obračun plaće korisnika državnog proračuna, na temelju Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 1999. godinu i planiranih sredstava u proračunu za 1999, radi provedbe olitike plaća korisnika državnog proračuna, a sukladno s Kolektivnim ugovorom o osnovici plaća, božićnice i dara za djecu u 1999. sklopljenim između Vlade i sindikata od 18. prosinca 1998. Vlada je donijela i Odluku o davanju državnog jamstva Cooperative Centrale Raiffeisen - Boerenleenbank B.A., Utrecht, Netherlands, po kreditu društvu IPK Osijek d.d., Osijek - za izgradnju mliječne farme. Na istoj sjednici, na prijedlog ekspertne skupine Vlada je odobrila nizu trgovačkih društava s teškoćama u poslovanju državna jamstva, interventnu pomoć, sredstva za sanaciju ili dala suglasnost za zaduženje. Tako će hrvatska Vlada ići s programom prema zaposlenicima "Croatia Linea", njih 280 na brodovima i 380 na kopnu. Cjelokupni iznos za te potrebe je 3,58 milijuna USD, s tim da je u prvoj fazi potrebno 1,6 milijuna USD. KREDITIRANJE KUPNJE JUNICA Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva osiguralo je, u okviru sredstava Fonda za razvitak poljoprivrede, za prognanike- povratnike poljoprivredne proizvođače Vukovarsko-srijemsku i Osječko-baranjsku županiju, sredstva za kreditiranje nabave 300 junica. Ovom se akcijom Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva aktivno uključilo u osiguranje što boljih uvjeta povratka i obnove tog područja. Treća ovogodišnja prodaja junica, čija je kupovina kreditirana sredstvima Ministarstva, održana je jučer u Ferdinandovcu. Na prodaju je ponuđeno 117 junica pedesetorici kupaca - povratnicima u Vukovarsko-srijemsku županiju, objavljeno je iz Ministarstva. U organizaciji Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Hrvatskog stočarsko selekcijskog centra i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, do sad su obavljene tri prodaje ( u Babinoj Gredi, Šljivoševcima i Ferdinandovcu), na kojima je 67-ici povratnika ukupno prodano 148 junica. Nastavak aktivnosti kreditiranja nabave junica za povratnike u Podunavlje nastavit će se tijekom rujna. Interes povratnika - poljoprivrednih proizvođača je velik, kažu u tom ministarstvu, a program je usmjeren na povećanje broja stoke na području Podunavlja na kojem je tijekom rata znatno uništen stočni fond. Kreditiranje nabavke junica obavlja se sukladno Pravilniku o uvjetima i načinima korištenja sredstava za kreditiranje razvitka i obnove poljoprivrede. Visina kredita je 9.500 kuna po junici, rok otplate je tri godinu u polugodišnjim anuitetima, uz tri godine počeka i kamatnu stopu od četiri posto godišnje. GSV O GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM STANJU Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) prihvatilo je na ovotjednoj sjednici, zatvorenoj za javnost, izvješće Vlade o gospodarskom i socijalnom stanju u zemlji kao "polaznoj osnovici identifikacije gospodarskog i socijalnog stanja". U priopćenju sa sjednice ne navode se pojedinosti o Vladinu izvješću. Ističe se da su se socijalni partneri tog tripartitnog tijela obvezali za iduću sjednicu, najavljenu za kraj kolovoza, dostaviti svoje pismene prijedloge za rješavanje gospodarsko-socijalnog stanja. Predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca dogovorili su da se svim županima uputi preporuka o formiranju tripartitnih tijela na razini županija na kojima će se raspravljati o gospodarsko- socijalnim problemima. Također je dogovoreno da su svi socijalni partneri do 15. rujna dužni predložiti svoje predstavnike za članove mirovnih vijeća po županijama. 2. TVRTKE VEĆ DIO LANJSKE DOBITI KRAŠA U ZADRŽANU DOBIT Dioničari zagrebačke prehrambene industrije Kraš na nedavno održanoj glavnoj skupštini odlučili su o rasporedu ostvarene dobiti u 1998. na način da od ukupno 16,09 milijuna kuna, 15,28 milijuna bude zadržana dobit, dok je ostatak raspoređen u zakonske rezerve. U izvještaju Uprave o prošlogodišnjem poslovanju tvrtke istaknuto je kako je nastavljen rast i razvoj Kraša ostvarivanjem temeljnih ciljeva dugoročnog Poslovnog plana i Plana restrukturiranja "Kraš 2000". Iako je tvrtka poslovala u znatno težim uvjetima u okruženju u odnosu prema prethodnoj godini (ruska kriza sa svojim negativnim utjecajem na tržišta srednje i istočne Europe, te dodatno pogoršanje stanja u domaćem gospodarstvu), ostvaren je ukupan prihod od 722 milijuna kuna. Rizičnost poslovanja na tržištu, porast troškova servisiranja kredita za razvoj i negativne tečajne razlike umanjile su dobit u odnosu na godinu ranije, kaže poslovdstvo. Ističu kako će prošla godina ostati zabilježena kao godina najvećih ulaganja u modernizaciju proizvodnje, ukupnog poslovanja i izmještanja cjelokupne proizvodnje na jednu lokaciju u Maksimirskoj ulici. Lani je investirano otprilike 200 milijuna kuna, pri čemu je po Planu restrukturiranja završena prva faza investicijskog ciklusa 1997/98, koja je financirana iz kreditnih sredstava i vlastitih izvora. Razvitak posljednjih godina, uz nastavak procesa restrukturiranja, te redefiniranu strategiju poslovanja sukladno promjenama u okruženju, dugoročno bi trebale dati pozitivne efekte na rezultate poslovanja i na vrijednost naših dionica, ističe poslovodstvo. Dodaju i kako će poslovna politika u ovoj godini zbog zaoštrenih problema u gospodarstvu biti fokusirana na osiguranje financijske stabilnosti, servisiranje obveza po kreditima za razvoj, povećanje prihoda od prodaje na inozemnim tržištima, uvođenje novog informacijskog sustava. KANDIT POVEĆAO PRODAJU NA DOMAĆEM TRŽIŠTU Osječki proizvođač konditorskih proizvoda IPK Kandit u prvih je šest mjeseci ove godine na domaćem tržištu prodao 57 tona konditorskih proizvoda više nego u istom lanjskom razdoblju, čime je realizirano 47 posto ovogodišnjeg plana prodaje, objavljeno je iz Kandita. Istodobno prodaja na inozemnim tržištima, na koja Kandit izvozi gotovo polovicu svoje proizvodnje, smanjena je, posebice na tvrtkinom najvećem izvoznom - bosansko-hercegovačkom tržištu. Iako je prodaja na domaćem tržištu povećana u Kanditu kažu da je manja od plana, ponajviše zbog problema nelikvidnosti, koju u tvrkti pokušavaju riješiti selektiranjem kupaca, te neisporućivanjem roba neplatišama. Uz to, veliki uvoz konditorskih proizvoda u Hrvatsku, posebice iz zemalja Europske unije, odražava se na položaj i prodaju domaće konditorake industrije. Po podacima poslovne zajednice domaće konditorske industrije Kondin, u prvih je pet mjeseci u Hrvatsku uvezeno 4731 tonu konditorskih proizvoda vrijednih 20 milijuna USD, što je više od primjerice Kanditovog ovogodišnjeg plana proizvodnje. Izvoz Kandita u prvom je polugodištu bio deset posto manji od plana, a najveće pad prodaje zabilježen je na tržištu BiH, gdje je izvezeno 554 tona proizvoda. Razlog smanjenja prodaje na tom tržištu je uvođenje novih carinskih propisa od sredine svibnja, prema kojem prelevman za bombone iz Hrvatske iznosi 0,7 DEM za kilogram, a za čokoladu jednu marku, uz dodatnih deset posto carine. Osim u BiH, Kandit izvozi i u Sloveniju, Makedoniju, Češku, Slovačku, Mađarsku, a uskoro bi trebao krenuti i izvoz u Bugarsku. LEDO I ZVIJEZDA DOBILI CERTIFIKAT ISO 9001 Članice koncerna Agrokor, Tvornica ulja Zvijezda i proizvođač sladoleda i smrznute hrane Ledo, nedavno su od strane međunarodno priznatih certifikacijskih kuća, dobile certifikat ISO 9001. Na taj su se način te dvije Agrokorove članice pridružile malobrojnim domaćim prehrambenim tvrtkama koje imaju taj cerifikat. Sustav kvalitete ISO 9001 obuhvaća niz međunarodnih normi za uspostavljanje i održavanje kvalitete poslovanja. U okviru sustava, među ostalim, normiraju se i upravljanje kakvoćom proizvoda, istraživanje tržišta, razvoj proizvoda i proizvodnih procesa, te način proizvodnje, rukovođenja, prodaje i distribucije. U Agrokoru kažu kako će uvođenje sustava ISO 9001 koncernu osigurati stalno poboljšanje kvalitete proizvoda i poslovnih procesa uz smanjenje troškova, te povećanje profita. Paralelno s uvođenjem sustava ISO 9001 Zvijezda i Ledo pokrenuli su i postupak uvođenja sustava HACCP (Sustav analize opasnosti na kontrolnim kritičnim točkama) koji bi uskoro, također, trebao biti certificiran. Riječ je o međunarodno priznatom sustavu preventivne kontrole proizvodnje hrane u svrhu osiguranja njezine zdravstvene ispravnosti. BADEL 1862 LANI OSTVARIO DOBIT OD 3,73 MILIJUNA KUNA Poslovni rezultat proizvođača vina i alkoholnih pića Badela 1862 prošle je godine obilježen značajnim rastom dobiti iz redovnog poslovanja. Tvrtka je lani ostvarila ukupan prihod od 386,9 milijuna kuna (22,9 milijuna kuna manje nego u 1997.), dok je dobit iznosila 3,73 milijuna kuna ( 1,27 milijuna kuna više nego 1997.). Dioničari tvrtke, na nedavno održanoj glavnoj skupštini odlučili su 3,54 milijuna kuna iskoristiti za isplatu dividende, a ostatak je raspoređen u obvezne rezerve. Uz lanjsku dobit, dioničari su odlučili za dividendu isplatiti i iznos iz prethodnog razdoblja od 5,45 milijuna kuna. Dividenda će biti isplaćena na način da se 3,98 kuna po dionici isplati u novcu, a 7,97 kuna u trezorskim dionicama. Tijekom prošle godine gospodarski uvjeti u Hrvatskoj ozbiljno su se promijenili u odnosu na godinu ranije, kažu u Badelu 1862, a zabilježen je lagani pad prodaje vina i alkoholnih pića na domaćem tržištu. U izvozu (otprilike 30 milijuna DEM na tržištima 26 zemalja), ostvaren je neznatan vrijednosni rast, a količinski zaostatak. Nakon ukidanja gospodarskog sporazuma o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Federacije BiH, tvrtkini proizvodi na tom su tržištu od sredine svibnja ove godine poskupjeli za 70 do 110 posto. Kako bi sačuvali tržišnu poziciju na tržištu BiH i spriječili pad prodaje ( procjena je više od 50 posto), poslovodstvo tvrtke izradilo je projekt licencne proizvodnje za tržište BiH u novom pogonu u Čitluku. U toj zajedničkoj investiciji Badel 1862 sudjeluje s 40 posto, a Badel Bobita iz Čitluka sa 60 posto kapitala. Radi se investiciji vrijednoj osam milijuna DEM, a završetak ulaganja očekuje se do kraja godine kada bi trebala i krenuti licencna proizvodnja. U Badelu 1862 kažu kako otvaranje pogona u Čitluku neće uzrokovati otpuštanje radnika u matičnoj zagrebačkoj tvrtki. PODRAVSKI MLINOVI OTKUPILI TEK OTPRILIKE 1.000 TONA PŠENICE Koprivnička tvrtka Podravski mlinovi, iz sastava prehrambene industrije Podravka, od prošlog četvrtka, kada je započela s otkupom pšenice, do početka ovoga tjedna otkupila je tek približno 1.000 tona pšenice. Do sada otkupljena pšenica pretežito se odnosi na onu otkupljenu od poljoprivrednika koji su s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva imali ugovorenu proizvodnju. Ugovorena proizvodnja otkupljuje se po cijeni od 95 lipa za kilogram kako je dogovoren između Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i Hrvatskog seljačkog saveza, a u Podravskim mlinovima napominju kako će, ako se cijena na tržištu poveća, razlika biti isplaćena svakom tko je predao pšenicu u ugovorenoj proizvodnji. Oni koji nemaju ugovorenu proizvodnju mogu pšenicu dati u polog ili na uskladištenje, a ona će, prema potrebama tvrtke, biti otkupljivana prema tržišnim cijenama. Za sada nema velikog interesa za prodaju, polog i uskladištenje, kažu u Podravskim Mlinovima, dijelom zbog lošeg vremena zbog kojeg se žetva prekida, a dijelom i zato što seljaci odvoze pšenicu tamo gdje odmah mogu dobiti novac. Podravski Mlinovi obvezali su se isplatu obaviti u tri obroka i to do 30. rujna ove godine. UTEMELJENA TVRTKA ZA PROIZVODNJU MEGAMINA Zagrebačka tvrtka Tribotech i osječka Ljekarna ovoga su tjedna u Osijeku potpisali društveni ugovor o osnivanju društva s ograničenom odgovornosti za proizvodnju mineralnih pripravaka "Tribomin" d.o.o. Riječ je o izvedbi projekta proizvodnje mineralnog pripravka Megamina, a u novoosonovanom društvu s glavnicom od 300.000 kuna 74,67 posto udjela imat će tvrtka Tribotech, a 25,33 posto Ljekarna. Tako Osječko-baranjska županija može utjecati na donošenje strateških odluka, za koje je potrebna tročetvrtinska većina. Do 10. rujna treba potpisati novi ugovor o pravima i obvezama Tribotecha glede strateških pitanja djelovanja novoga društva i proizvodnje pripravka. Megamin će se proizvoditi u Odjelu farmacije osječke Teine, otvorenje pogona najavljeno je za 29. srpnja, kad počinje pokusna proizvodnja, a kad isteknu godišnji odmori, i prava proizvodnja, kažu u Tribotechu. U prvo vrijeme u novom će pogonu biti zaposleno petnaestak radnika. INA POTPISALA MEMORANDUM RAZUMIJEVANJA S TVRTKOM "DEBIS IT SERVICES" Hrvatska naftna tvrtka INA-Industrija nafte i tvrtka "debis IT Services", kompanija u sklopu grupacije DaimlerChrysler Services (debis) AG, potpisali su ovoga tjedna Memorandum razumijevanja čime privode kraju aktivnosti za osnivanje zajedničke kompanije. Svrha je osnivanja nove kompanije, sa suvlasničkim udjelom 50:50 posto, pružanje konkurentnih informatičkih usluga na hrvatskom tržištu, uz mogući plasman na okolna tržišta. Generalni direktor INE Davor Štern najavio je da će ugovor o osnivanju biti potpisan sredinom rujna, a nedugo nakon toga tvrtka bi trebala početi radom. Štern kao razloge njena osnivanja navodi Ininu potrebu za razvitkom informatičke tehnologije, te nezadovoljstvo načinom na koji se to trenutno odvija. Na 400 benzinskih postaja INA ima sedam nekompatibilnih rješenja, a godišnje na novu tehnologiju troši više od 20 milijuna DEM, kazao je Štern. Kako je istaknuto, nova bi tvrtka u prvoj godini rada zaposlila 150 do 200 ljudi. Posao u zajedničkoj tvrtki, ističe Štern, izborit će i određeni broj ljudi iz INE, u kojoj na poslovima informatike radi otprilike 320 ljudi. Dio koji to ne uspije ostat će u INI koja mora imati jezgro informatike, ali dio je ljudi, kako kaže Štern, "neupotrebljiv". Ističe da neće biti otpuštanja, "ali će dio ljudi biti zbrinut kad za to dođe vrijeme". Štern pritom kaže kako postoje dvije vrste zaposlenika - oni koji su objektivni višak i o kojima će se voditi računa, te drugi koji su se "svojim neradom pokazali kao višak" i koji ne trebaju očekivati nikakve kompenzacije. Predsjednik Uprave "debis IT Services" Karl Heinz Achinger novi joint venture projekt označava idealnom prilikom da se otvori informatičko tržište u regiji. Izbor INE za partnera objašnjava njenim značajem na hrvatskom tržištu, njenom veličinom i potrebama za informatičkim uslugama. Kompanija "debis IT Services" jedna je od vodećih europskih kuća za pružanje informatičkih usluga koja je prošle godine ostvarila prihod od 4,4 milijarde DEM, a krajem ove godine imat će više od 17.000 zaposlenika. MOL OTVARA BENZINSKE CRPKE U HRVATSKOJ Mađarska naftna kompanija MOL planira u Hrvatskoj do kraja 2001. godine otvoriti tri do pet vlastitih benzinskih crpki. Prva od njih, koja se gradi u Sesvetama kraj Zagreba, trebala bi započeti s radom u listopadu ove godine, kažu u tvrtki MOL Agram, koja je u vlasništvu te mađarske kompanije. To je u okviru strateškog plana MOL-a da u susjednim zemljama Mađarske - Rumunjskoj, Ukrajini, Slovačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj, do kraja 2001. otvori između 100 i 150 benzinskih crpki. U toj kompaniji očekuju da će do tada u Mađarskoj biti više od 400 benzinskih crpki s MOL-ovim znakom. Do kraja prošle godine MOL je poslovao na ukupno 413 benzinskih crpki - 363 u Mađarskoj, te 50 u susjednim zemljama, od kojih dvije u Sloveniji, dok u Hrvatskoj na području Osijeka s MOL-ovim znakom u franšizi djeluje jedna benzinska crpka. Ulaganje u jednu suvremenu benzinsku crpku, ne računajući administrativne i troškove zemljišta, iznosi između 1,3 i 1,8 milijuna USD, ovisno o njezinoj veličini, opremi, te ostalim uvjetima, tako da će se i ulaganja MOL- a u Hrvatskoj kretati u tim okvirima, ističu u MOL Agramu. Kompanija MOL tijekom prošle godine ostvario dobit od 54,2 milijarde mađarskih forinti (422 milijuna DEM), što je 77 posto više nego godinu prije. Na razvojne je programe ta kompanija lani utrošila 120,7 milijardi forinti, što je povećanje od 40 posto u odnosu na 1997. godinu, a rezultat je to rastućih investicija i širenja mreže benzinskih crpki. Grupa MOL jedna je od vodećih nafnih kompanija u srednjoj i istočnoj Europi i najveća kompanija u Mađarskoj po ukupnom prihodu koji je prošle godine iznosio 634 milijarde forinti. HEP-OVA NENAPLAĆENA POTRAŽIVANJA DOSEGNULA 1,5 MILIJARDI KUNA Hrvatske elektroprivrede (HEP) prošlu je godinu poslovala s dobiti od 35,7 milijuna kuna, a potrošnja je u 1998. bila 4,3 posto viša nego 1997. Veliki problem HEP-u i u ovoj su godini visoka nenaplaćena potraživanja, koja trenutno dosižu 1,5 milijardi kuna. Stoga će i nadalje aktivnosti HEP-a biti usmjerene na pojačanu naplatu, ističu u toj tvrtki. Nakon što se nešto poboljšao rezultat naplate krajem prošle godine, situacija se u ovoj pogoršala, kaže Uprava HEP-a. Tako su potraživanja s kraja prošle godine do sada povećana za dodatnih 200 milijuna kuna, a povećalo se i razdoblje naplate sa 72 dana koncem 1998. na 76 dana. Najveći dužnici, kažu, i nadalje su zdravstvo, školstvo i vojska. Predsjednik Uprave HEP-a izvijestio je da je ovih dana agencija Standard & Poor's ponovno, treću godinu za redom, potvrdila investicijski kreditni rejting HEP-a (BBB-). Poslovodstvo također najavljuje da bi u kolovozu mogla biti puštena u probni rad Termoelektrana Plomin II. (snage 200 MW). Očekuje da bi sredinom listopada u rad mogao biti pušten i 400 kilovoltni dalekovod Hrvatska-Mađarska, dobro teku i poslovi na obnovi TE-TO Zagreb (200 MW), a potpisan je i ugovor s američkom tvrtka Enron o izgradnji plinske termoelektrane Jertovec (240 MW). NEOBVEZUJUĆE PONUDE ZA PRIVATIZACIJU HT-A PREDAJU SE DO 23. SRPNJA Potencijalni strateški ulagatelji u Hrvatske telekomunikacije - Deutsche Telekom, švedska Telia zajedno s norveškim Telenorom (jer je u postupku udruživanje dviju tvrtki) te Austria Telekom, svoje neobvezujuće ponude trebali bi predati do 23. srpnja, izjavio je glasnogovornik hrvatske Vlade za privatizaciju HT-a Damir Ostović. Krajnji rok za predaju ponuda je 30. rujna, a kod takvih je ulaganja uobičajena isplata u gotovini. Interes za sudjelovanje u privatizaciji pokazali su Deutsche Telekom, švedska Telia, Austria Telekom i grčki OTE koji je u samom početku odustao. Da bi zaštitila strateške nacionalne interese, država će u procesu privatizacije zadržati 30 posto dionica HT-a, čime se osigurava kontrolni paket dionica čija će se dividenda usmjeravati u mirovinski fond. Dok će se sedam posto dionica po povoljnim uvjetima ponuditi djelatnicima i ranijim zaposlenicima u HT-u i Hrvatskoj pošti (HP), sedam posto besplatno podijeliti hrvatskim braniteljima te 20 posto dionica ponuditi na javnoj ponudi, strateškom će ulagatelju biti ponuđeno najmanje 25 posto plus jedna dionica. Po podacima savjetnika hrvatske Vlade za privatizaciju HT-a, tvrtke Dresdener Kleinwort Benson, vrijednost četvrtine dionica hrvatskog telekoma iznosi između 600 i milijardu USD. Od kompanija zainteresiranih za kupnju Hrvatskih telekomunikiacija čija je prošlogodišnja neto dobit, prema nerevidiranim podacima, iznosila 371 milijun kuna, najveća je Deutsche Telekom (DT). S ukupnim prihodom od više od 30 milijardi DEM, DT je najveća telekomunikacijska kompanija u Europi i treća u svijetu. DT trenutačno posluje u više od 65 zemlja Europe, Amerike i Azije, a najveće međunarodne investicije DT-a su u ruskom Mobile Telesystemsu i češkom RadioMobilu gdje drži nešto više od 40 posto dionica tih mobilnih mreža te u mađarskoj fiksnoj mreži i švicarskom Multilinku. DT je i vodeća tvrtka u pružanju Internet usluga u Europi. Tijekom prošle godine broj mobilnih priključaka u mrežama DT-a porastao je za 53 posto, na šest milijuna pretplatnika. Potencijalni strateški ulagatelj u HT je i švedska Telia, vodeća telekomunikacijska tvrtka u nordijskoj i baltičkoj regiji s rastućom mobilnom mrežom od dva milijuna korisnika, Internet servisom, etabliranom fiksnom mrežom za više od šest milijuna pretplatnika, a vlasnici su i najvećeg švedskog kabelskog TV operatera. Prošlogodišnji prihod Telie procijenjen je na šest milijardi USD. Očekuje se da će na daljnji razvoj kompanije utjecati spajanje s norveškim Telenorom koje bi trebalo biti finalizirano do kraja 2000. Telia je, uz ostala tržišta, nazočna i na telekomunikacijskim tržištima više zemalja srednje i istočne Europe. Treći ponuđač je Telekom Austria, jedan od tri ogranka tvrtke Post und Telekom Austria, uz poštu i poštanski transport. Prihod ove kompanije u prošloj je godini iznosio tri milijarde USD. ANALIT TRAŽI STRATEŠKOG ULAGAČA Kako bi osječki proizvođač i prerađivač plastike Analit pokrenuo proizvodnju i pronašao strateškoga ulagača, osječko-baranjski župan Branimir Glavaš ovih je dana razgovarao s Wernerom Kemmerichom, vlasnikom njemačke tvrtke "Jokey plastik" iz Wipperfuertha. Riječ je o jednom od najjačih njemačkih proizvođača plastičnih masa i plastične galanterije koji je prošle godine ostvario 340 milijuna DEM prometa te proširio proizvodnju na Tursku, Poljsku i Češku. Nakon razgledanja pogona Analita i razgovora s članovima Uprave i Nadzornog odbora, Werner Kemmerich je ocijenio da je riječ o postrojenjima "koja se uklapaju u sliku njegove razvojne poslovne politike". ELECTROLUX D.O.O. HRVATSKA POVEĆAO PRIHODE Electrolux d.o.o. Hrvatska, tvrtka iz grupacije Electrolux, vedećeg svjetskog proizvođača bijele tehnike, u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila 63 milijuna kuna prometa, što je u odnosu na isto razdoblje lani 48 posto više. U ovoj godini tvrtka namjerava povećati prodaju i prihode koji su lani iznosili 93 milijuna kuna za otprilike 25 posto. Electrolux na hrvatskom tržištu posluje više od tri godine, i usprkos tomu što je riječ o kratkom razdoblju, uzlazni trend u poslovanju je vidljiv. Ta tvrtka objedinjava robne marke Electrolux, AEG i Zanussi, a u Hrvatskoj osim kućanskih aparata prodaju i aparate za profesionalnu uporabu. Preko Electroluxa u Hrvatskoj opskrbljuje se i BiH, gdje Electrolux ima svoje predstavništvo, a jedan dio posla radi se i za Sloveniju. Ideja švedskog koncerna je da upravo Electroluxov centar u Hrvatskoj postane mini-regionalni centar za što su već stvorene sve pretpostavke. Potkraj prošle godine Electrolux je otvorio 600 četvornih metara velik izložbeni, edukacijski i servisni centar. Namjena mu je, između ostaloga, organiziranje posebnih događaja - od kuhanja u sklopu Food Care projekta, koji je planiran za ovu godinu, do raznih demonstracija. Electrolux d.o.o. Hrvatska ima poslovnu suradnju i sa nekim tvrtkama, primjerice koprivničkim prehrambenim koncernom Podravka d.d., koja se zasniva na zajedničkoj promociji ekskluzivnih i pojedinačnih marki Podravke i Electroluxa. Temeljem takvih iskustava, u Electroluxu vide mogućnosti suradnje i na drugim područjima, primjerice zdravstva. Tako trenutačno traje kampanja "Čisti dom" kojim se predstavljaju Electroluxovi usisivači i pročišćivači zraka. Osim toga, Electrolux je ušao i u kampanju sa tzv. hladnim programom, a pod nazivom "Deset razloga za kupnju Zanussi hladnjaka". Također, iz Electroluxa su najavili da će već od jeseni svi njihovi hladnjaci sadržavati ekološki neškodljive plinove te imati izloženu naljepnicu po kojoj će svaki potrošač znati koliko njegov aparat troši struje ili vode. U Electroluxu d.o.o. Hrvatska trenutačno radi 27 zaposlenika, a za sljedeću godinu planiraju daljnje povećanje, jer, kako ističe Slunjski, rast broja zaposlenika usko je povezan uz rast prodajnih aktivnosti. MEDITERANSKA PLOVIDBA LANI POSLOVALA S GUBITKOM Korčulanski brodar Mediteranska plovidba d.d., čiji brodovi prevoze hlađene terete, prošlogodišnju je poslovnu godinu završio s gubitkom od 18 milijuna kuna. Iako je Mediteranska plovidba lani ostvarila prihod od otprilike 94 milijuna kuna, za troškove poslovanja trebala je izdvojiti 112,4 milijuna kuna. Za pokriće gubitaka iz zakonskih rezervi izdvojeno je 1,9 milijuna kuna, a iz zadržanog dobitka 3,3 milijuna kuna, dok je nepokriveni gubitak u visini 13 milijuna kuna prebačen na teret budućih razdoblja. Zbog krize koja vlada na hrvatskom brodarskom tržištu, ova je godina posebice teška za sve brodare. No, poslovodstvo Mediteranske plovidbe očekuje "bolja vremena", pa drže da će krajem ove godine uslijediti oporavak tržišta. S ciljem još boljeg poslovanja Mediteranske plovidbe u njezinoj će se floti uskoro naći i dva nova frigo broda, koja se grade u Splitu. U VUKOVARSKU LUKU UPLOVIO PRVI BROD OVE GODINE U vukovarsku riječnu luku u srijedu je uplovio prvi brod u ovoj godini. Naime, zbog NATO-ovih zračnih napada na SR Jugoslaviju promet Dunavom bio je obustavljen zbog sigurnosnih razloga, a gubitak luke procjenjuje se na više od pet milijuna kuna. Otkazani su mnogi poslovi, među kojima je najveći trebao biti prijevoz 300.000 tona ukrajinskog koksa za BiH. Po riječima Uprave, teškoće u riječnome prometu na vukovarskom području stvara luka Bezdan (na Dunavu, ulaz iz SRJ u Hrvatsku) jer jugoslavenska policija i carina nepotrebno zadržavaju brodove s urednim ispravama. Tako je i ovaj brod ostao četiri dana u toj luci što je povećalo gubitke na vremenu. U vukovarskoj luci ističu kako je za kolovoz najavljen istovar otprilike 6.000 tona različita tereta. GRADNJA EKOLOŠKE BRODICE U BRODOGRADILIŠTU PUNAT NA KRKU Početkom ovoga tjedna u Zagrebu su predstavnici Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša te krčkog brodogradilišta "Punat" potpisali ugovor o gradnji ekološke brodice za čišćenje tekućeg i krutog otpada sa vodene površine, te gašenje požara i druge posebne namjene, vrijedan 356.320 eura (otprilike 2,7 milijuna kuna). Rok isporuke brodice je približno šest mjeseci, dok se porinuće kobilice u brodogradilištu "Punat" na Krku očekuje za dva mjeseca. Brodica Eco-13 namjenski je projektirano plovilo dužine 13,1 i širine 4,4 metra, a u potpunosti će biti izgrađena od aluminija. Njena je radna brzina 24 čvora, maksimalna brzina 28 čvorova, a tehničke su osobine prilagođene za plovidbu i uporabu u specifičnim uvjetima kratkobregovitih valova na Jadranu. Brodica će imati pet članova posade, isplovljavati će iz Luke Ploče, a bit će opremljena za prikupljanje tekućeg i krutog onečišćenja, sustavom za čišćenje uporabom kemijskih disperzanata, plutajućim branama, spremnikom za skupljanje zauljenih voda te protupožarnim vodenim topom dometa 50 metara. Na natječaj za izgradnju ekološke brodice, koju financira Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, kandidirali su se, uz jedno talijansko brodogradilište, još dva domaća brodogradilišta - Kraljevica i BSO iz Splita. Ponuda brodogradilišta "Punat" bila je, kako su istaknuli iz Državne uprave, najpovoljnija po rokovima isporuke, cijeni, te ostalim uvjetima iz njihovog projekta u kojem je sudjelovao Brodarski institut iz Zagreba. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, lani nije iskoristila odobrenih tri milijuna kuna iz Državnog proračuna za nabavku jedne brodice tog tipa zbog nepovoljnih ponuda na prošlogodišnjem natječaju. Isti je iznos iz Proračuna odobren i ove godine, te će se ovim ugovorom to i realizirati, kažu u Državnoj upravi. Želja im je već iduće godine natjecati se za sredstva iz Proračuna koja bi bila dostatna za izgradnju još dvije takve brodice, a uz postojeće, potrebno im je još 15 do 20 brodica tog tipa, čime bi mogli pokriti cijeli hrvatski akvatorij. OTVORENA PRISTANIŠNA ZGRADA U ZADARSKOJ ZRAČNOJ LUCI Ovih je dana u promet puštena obnovljena pristanišna zgrada zračne luke Zadar u Zemuniku pokraj Zadra. Kako je rečeno prigodom otvorenja, zadarska je zračna luka nakon višegodišnje obnove jedan od najluksuznijih objekata takve vrste ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi i svijetu. Projekt obnove stajao je više od 20 milijuna DEM. MAĐARSKI MALEV USPOSTAVLJA ZRAČNU VEZU BUDIMPEŠTA-ZAGREB Mađarska zrakoplovna tvrtka Malev ovih je dana bjavila uspostavu zračne veze Budimpešta-Zagreb. Zrakoplov tvrtke Malev letjet će tri puta tjedno i to utorkom, petkom i nedjeljom u 23,05 sati iz Budimpešte u Zagreb (24,00), te ponedjeljkom, srijedom i subotom u 5,50 sati iz Zagreba u Budimpeštu (6,40). VARTEKS PROŠLU GODINU ZAVRŠIO S DESET MILIJUNA KUNA DOBITI Varaždinska tekstilna industrija Varteks u prošloj je godini ostvarila bruto dobit u visini od 10,3 milijuna kuna. Poslovne su aktivnosti u odnosu na 1997. rasle te su prihodi lani iznosili 583 milijuna kuna, za razliku od godinu ranije kada su bili 518 milijuna kuna. Jednako tako rasli su i poslovni rashodi, koji su u 1998. iznosili 573 milijuna kuna, dok su u godini prije bili 516 milijuna kuna. Tvrtka je prošle godine izvoznim poslovima ostvarila 77,8 milijuna DEM. Iako je po opsegu Varteksov izvoz u najvećoj mjeri bio usmjeren na područje Njemačke, a najkvalitetniji izvozni aranžman i nadalje je plasman u Veliku Britaniju. Od ukupnog izvoza, čak 80 posto odnosi se na plasmane u Britaniju, Njemačku, Italiju te BiH. Planovi za ovu godinu usmjereni su ponajprije u daljnju modernizaciju postrojenja i opreme, reinženjering poslovnih procesa, kao i kvalitetan informatizacijski zahvat. Unatoč doradnim poslovima, pravac kojim je krenuo Varteks, istaknuli su u tvrtki, razvoj je robnih marki, što je složen i dugotrajan proces koji treba biti poduprt kvalitetnim marketinškim nastupom. Sve to dio je unatrag nekoliko godina pokrenutog investicijskog ciklusa "teškog" više od 47 milijuna DEM, kao dio Strateškog razvoja koncerna do 2002. godine. Glavna skupština tvrtke najavljena je za 24. rujna. PREDSTAVLJENA KOLEKCIJA LEVI'S ASORTIMANA U varaždinskom Varteks-Denimu nedavno je održana prezentacija i zaključivanje zimske kolekcije Levi'sovog asortimana koja će se isporučivati u studenome i prosincu ove godine te u siječnju 2000. godine. Kolekcija je predstavljena kroz tri programa, a sveukupno je u zimskoj sezoni ponuđeno 60-tak modela hlača i topseva u 146 različitih boja i finiša. Hrvatski Levi's godišnje lansira četiri kolekcije, u cilju kontinuiranog unapređenja servisa kupaca te bržeg lansiranja noviteta na hrvatsko, slovensko i bosansko- hercegovačko tržište .Varteks Denim tvrtka je iz sastava najvećeg domaćeg tekstilnog proizvođača, varaždinskog Varteksa, koja radi po licenci američkog Levi's Straussa. Početkom ove godine u svom pogonu u Novom Marofu instalirala je liniju za proizvodnju cargo hlača. Tjedno se u njemu proizvede 20.000 standardnih five-pocket hlača, četiri tisuće cargo hlača i Levi's jakni te 1.800 košulja. Tvrtka je početkom godine preuzela i četiri maloprodajna objekta koja su bila u sastavu Varteksove maloprodaje. Riječ je o Levi's shopovima u Rijeci, Splitu i Varaždinu te o prodajnom prostoru u sklopu robne kuće Varteks u Zagrebu. TVORNICA DERBY NA PRODAJU ZA MILIJUN DEM Križevačka tvornica obuće "Derby" sa zgradom i strojevima prodaje se za milijun DEM, odlučilo je stečajno vijeće pri bjelovarskom Trgovačkom sudu. Dosadašnji pregovori s nekolicinom domaćih i stranih poduzetnika o iznajmljivanju tvornice nisu dali rezultata. Trgovački sud u Bjelovaru primat će ponude zainteresiranih za kupnju tvornice do kraja kolovoza. Nakana je stečajnog vijeća da se poslije više od godinu dana ponovno pokrene proizvodnja i zaposle radnici, kako bi se na vrijeme pronašli poslovni partneri za sljedeću godinu. Tvornica Derby zagrebačke poduzetnice Marijane Olujić našla se u teškoćama zbog nepodmirenih obveza prema bankama, dobavljačima, mirovinskom i zdravstvenom fondu i samim zaposlenicima koji su prije nekoliko mjeseci pokrenuli stečaj tvornice. "SOL MELIA" PREUZELA UPRAVLJANJE 27 HOTELA Projekt novog turističkog proizvoda, nastao ulaskom renomirane španjolske hoteljerske tvrtke "Sol Melie" u objekte rovinjskog Jadranturista i umaškog Istraturista, hrvatski turistički djelatnici i gospodarstvenici drže iskorakom važnim za cjelokupni hrvatski turizma. S više od 260 hotela u 29 zemalja svijeta "Sol Melia" je vodeća hotelska tvrtka u Španjolskoj, treća u Europi i 14. na svijetu sa hotelima u najvažnijim svjetskim turističkim destinacijama. Ova je hotelska tvrtka početkom studenoga prošle godine preuzela upravljanje nad 27 hotela, turističkih naselja i kampova društava Jadranturist i Istraturist, u većinskom vlasništvu Grupe Zagrebačke banke, i to u dva vodeća turistička središta Hrvatske, Rovinju i Umagu. Time je španjolskoj hotelskoj kompaniji povjereno na 15 godina upravljanje smještajnim objektima, a "Sol Melia" je time postala vodeća management kompanija u Hrvatskoj. Cilj potpisanog ugovora je porast profitabilnosti poslovanja diferencijacijom ponude, podizanje kvalitete usluge međunarodno priznatih upravljačkih znanja i iskustava te uključivanje ponude u globalni sustav "Sol Melie". U prvoj godini upravljanja Sol Melie turističkim objektima Jadranturista i Istraturista investirano je 68 milijuna DEM u sedam objekata sa ukupno 2.441 smještajnom jedinicom. Španjolska tvrtka sada upravlja hotelima Melia Eden, Sol Club Istra, Sol Park i Sol Inn Adriatic u Rovinju te Sol Elite Koralj i turističkim naseljima Sol Stella Maris i Sol Polynesia u Umagu, dok se u slijedeće tri godine planira ulaganje i u preostale turističke objekte. Obzirom na izostanak očekivanog broja gostiju, koji je zbog poznatih razloga u ovoj sezoni pogodio sve hrvatske turističke subjekte, navedenim investicijama u proizvod prepoznatljiv i prihvaćen na svjetskom tržištu, financijsku konsolidaciju tih društva te ulaskom management kompanije "Sol Melie", nema sumnje da su ispunjene bitne pretpostavke za postizanje boljih poslovnih efekata već u narednoj godini. SOLITUDO - GLAVNI POKRETAČ LASTOVSKOG TURIZMA ZATVOREN Lastovska srpanjska turistička razglednica je sumorna. Glavni je razlog tome zatvoren hotel Solitudo, osnovni pokretač turističke djelatnosti na otoku te zatvoreni kampovi u uvali Sveti Mihovil i na Zaglavu, koji nisu uređeni ni kategorizirani. Hotel Solitudo prije privatizacije bio je čitavo ljeto pun. Prije dvije godine u njemu je u tijeku srpnja, kolovoza i rujna ljetovalo od 200 do 250 gostiju te nalazilo posao otprilike 40 otočana. Čelništvo tamošnje Turističke zajednice glede hotela pisali je Ministarstvu turizma i nadležnima u Županiji, ali da je odgovor bio na vlas isti - kako je to privatno vlasništvo. A vlasnik na upit postoji li mogućnost da se hotel otvori nije ni odgovorio, kažu u Turističkoj zajednici. U CAVTATU OTVOREN OBNOVLJEN HOTEL EPIDAURUS Ovih je dana u Cavtatu otvoren potpuno obnovljen hotel "Epidaurus". U obnovu je uloženo 35,600.000 kuna, a glavni izvođač radova bila je zagrebačka tvrtka "Exportdrvo-inžinjering". Hotel ima 670 postelja od kojih je polovica u novogradnji. Prvi gosti u cavtatski "Epidaurus" dolaze posredovanjem češkog turoperatora "Fishera". U PRVIH ŠEST MJESECI CITROEN HRVATSKA PRODAO 1.383 VOZILA Tvrtka Citroen Hrvatska prodala je u tijeku prvih šest mjeseci ove godine 1.383 osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila čime je ostavrila 4,74 posto udjela na hrvatskom tržištu. Najveći broj vozila prodan je na zagrebačkom području - 518, slijede Splitsko- dalmatinska županija i Primorsko-goranska sa po 210 te Istarska sa 146 prodanih osobnih i lakih gospodarskih vozila. Citroen je u Hrvatskoj do lipnja prodao ukupno 1.232 osobna automobila ostvarujući tako udjel od 4,45 posto udjela u prodaji osobnih automobila na hrvatskom tržištu. Najtreženiji model bio je Saxo sa 610 prodanih automobila, slijedi 400 prodanih Xsara, 100 Xantia, 66 Berlinga, 11 AX-a i tri XM-a. U prvih šest mjeseci 1999. prodano je i 151 lakih gospodarskih vozila što predstavlja osam posto prodaje Citroenovih vozila i čini 9,9 posto udjela na tržištu vozila tog tipa. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA POTPISAN UGOVOR O SURADNJI U IZVOZU IZMEĐU PROCHILEA I HGK U Zagrebu je nedavno potpisan ugovor o suradnji u izvozu između direkcije za promociju izvoza "Prochile" pri Ministarstvu vanjskih poslova Čilea i Hrvatske gospodarske komore (HGK). Nakon potpisivanja raspravljalo se o mogućnostima suradnje u brodogradnji, prehrambenoj industriji, strojogradnji i ribarstvu, a naglašen je i interes obje strane za sudjelovanjem na sajmovima i izložbama u Hrvatskoj i Čileu. Čileanski su predstavnici iskazali interes da na jednom od idućih jesenskih međunarodnih sajmova na Zagrebačkom velesajmu Čile bude zemlja- partner. Ujedno je dogovoreno i da će se u najskorije vrijeme upriličiti susreti poslovnih ljudi Hrvatske i Čilea. RIJEČKO GOSPODARSKO IZASLANSTVO O BORAVKU U KINI Riječko gospodarsko izaslanstvo, u kojem su među ostalima bili i predsjednici Uprava Riječke banke, Trans-Adrie i Elektromaterijala, boravilo je od 10. do 17. srpnja u kineskim gradovima Pekingu i Qing Daou na poticaj kineskoga veleposlanstva u Hrvatskoj i hrvatskoga veleposlanstva u Kini. Između gradova Rijeke i Qing Daoa, najvažnije kineske međunarodne luke, potpisan je sporazum o prijateljskoj suradnji, a riječko je izaslanstvo posjetilo tvrtku Haier, najvećega kineskog proizvođača elektrouređaja, pivovaru, tvornicu skutera i druga poduzeća. Predsjednik Čelnici Elektromaterijala istaknuli su da su uspostavili poslovnu suradnju s Haierom te da se uskoro mogu očekivati prvi zajednički poslovi. Kineska iskustva, osobito zbog izrazita gospodarskoga rasta i stranih ulaganja, bilo bi vrlo korisno primijeniti i u Hrvatskoj, pojasnili su riječki gospodarstvenici. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA VLADA I SINDIKATI POTPISALI SPORAZUM O NAMI U četvrtak su predstavnici Vlade i sindikata potpisali sporazum o prevladavanju stanja u Nami. Njime se Vlada obvezala razraditi provedbeni plan za restrukturiranje i oporavak Name, koji će u početku rujna biti predočen sindikatima. Vlada će također, uz sudjelovanje najvećih vjerovnika, s PIF-ovima Velebit i Expandia procijeniti uvjete na temelju kojih bi Hrvatski fond za privatizaciju stekao 75 posto udjela u temeljnom kapitalu. Ministarstvo gospodarstva obvezalo se da će u roku od tjedan dana doznačiti 4,140.000 kuna za isplatu brutoplaća, tj. po zaposleniku 2.000 kuna. Toliko će biti doznačeno iz državnog proračuna i u početku rujna. Najvećim vjerovnicima Ministarstvo će preporučiti da se suzdrže od poteza koji bi Nami onemogućili poslovanje. Sindikati su se obvezali da će se do razmatranja programa restrukturiranja suzdržati od bilo kakva oblika javnih prosvjeda i obustava rada. Sporazum je potpisan nakon trosatna prosvjednog skupa na središnjem zagrebačkom trgu, u tijeku kojeg su zaposlenici zaustavili tramvajski promet. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI SUSRET TRGOVACA HOK-A Drugi susret trgovaca Hrvatske obrtničke komore (HOK) održat će se 26. i 27. studenoga ove godine na Korčuli. Među brojnim temama o kojima će trgovci obrtnici raspravljati naći će se i one o utjecaju tzv. "meke granice" na poslovanje trgovaca obrtnika, zahtjevu za promjenom jedinstvene stope PDV-a, poslovanju s kreditnim karticama i dr. Obrtnici će zatražiti izjednačavanje uvjeta privređivanja njih i trgovačkih društava, a jedna od tema bit će i blokada žiro-računa obrtnika zbog dugovanja mirovinskom fondu. Kako se očekuje tijekom susreta rasprave će biti i oko strategije razvoja hrvatskih trogovaca obrtnika s obzirom na ulazak inozemnih trgovačkih "mega lanaca" u Hrvatsku, te mogućim posljedicama na poslovanje nakon prijema u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) i druge gospodarske asocijacije. Na susretu se očekuje prisustvo predstavnika nadležnih ministarstava, carine, financijske policije, inspekcija, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca i Zavoda za platni promet. 6. STATISTIKA DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE SMANJEN 36,2 POSTO Deficit tekućeg računa platne bilance prošle je godine u Hrvatskoj iznosio 1,55 milijardi USD, što je 36,2 posto manje nego u 1997. godini. Udio deficita tekućeg računa u bruto domaćem proizvodu (BDP) tako je sa 12,2 posto u 1997. smanjen na 7,3 posto u prošloj godini, podaci su iz Godišnjeg izvješća za 1998. koje je Hrvatska narodna banka (HNB) uputila Hrvatskom državnom saboru. Na smanjenje deficita najviše je utjecalo usporavanje i pad domaće potražnje koja je u prethodnim godinama bila glavni generator velikog platnog deficita. Najveći je utjecaj imalo smanjenje deficita robne razmjene koji je u prošloj godini iznosio nešto manje od 4,2 milijarde USD, što je otprilike 1,1 milijardu USD ili 21,2 posto manje nego u 1997. Najveća promjena pritom je zabilježena kod uvoza koji je u 1998. iznosio 8,8 milijardi USD, što je 656,9 milijuna USD ili sedam posto manje nego u 1997. Središnja banka pritom zamjećuje da su uz smanjenje domaće potražnje, na pad uvoza utjecale i zalihe nastale velikim uvozom krajem 1997., odnosno prije uvođenja PDV-a. Na smanjenje deficita robne razmjene dodatno je utjecao i rast izvoza. Hrvatska je prošle godine tako izvezla 9,5 posto više roba nego godinu prije, odnosno u 1998. izvezeno je roba u vrijednosti 4,6 milijardi USD. Promjene na tekućem računu pratio je i financijski račun koji je u prošloj godini iznosio 2,1 milijardu USD, što je 24,6 posto manje nego u 1997. Središnja banka pritom ističe kako je došlo i do značajne promjene strukture financiranja. Iako je najznačajniji oblik i u prošloj godini ostalo povećanje obveza prema inozemstvu zabilježeno je istodobno njegovo značajno smanjenje u odnosu na godinu ranije. Povećanje zaduženosti prema inozemstvu u 1998. iznosilo je 1,1 milijarde USD, što je čak 52,6 posto manje nego godinu ranije. No, inozemno je zaduženje u 1998. iznosilo otprilike 50 posto svih financijskih priljeva iz inozemstva, dok je u 1997. taj postotak bio približno 80 posto. U računu financiranja povećala se pak važnost izravnih inozemnih ulaganja, koja su dosegnula udio od 35 posto. U prošloj su godini izravna inozemna ulaganja, po podacima iz platne bilance, iznosila 763,1 milijun USD, što je oko 2,5 puta više nego godinu dana ranije. Međutim, u ovoj se godini bilježi smanjenje hrvatske robne razmjene s inozemstvom. U prvih je pet mjeseci izvezeno roba u vrijednosti od 1,67 milijardi USD, tj. 8,6 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Uvezeno je roba za 2,98 milijardi USD, ili za 11,1 posto manje nego u prvih lanjskih pet mjeseci. Smanjenje trgovinskog deficita, sa 1,53 milijarde USD u prvih pet prošlogodišnjih meseci na ovogodišnjih 1,31 milijardu USD, tako je rezulat smanjenja ukupne vanjskotrgovinske aktivnosti. MANJAK DRŽAVNOG PRORAČUNA U PET MJESECI 2,96 MILIJARDI KUNA Ukupni manjak državnog proračuna u prvih pet ovogodišnjih mjeseci iznosio je 2,96 milijardi kuna, dok je tekući manjak bio 725,4 milijuna kuna. U svibnju je ostvaren ukupni manjak od 1,04 milijardi kuna te tekući manjak od 349,8 milijuna kuna. Ukupni prihodi državnog proračuna u prvih pet mjeseci ove godine, ostvareni u iznosu od 14,99 milijardi kuna, manji su za 19 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok su istodobno ukupni rashodi iznosili 17,95 milijardi kuna, što je za 3,6 posto više nego u prvih pet mjeseci lani. Ukupni manjak državnog proračuna, ostvaren u prvih pet mjeseci tekuće godine, financiran je povlačenjem zajmova od službenih kreditora (IBRD, EBRD, CEF), emisijom EURO obveznica te domaćim zaduživanjem. U svibnju je realizirana kratkoročna pozajmica od Dresdner banke, koja će biti otplaćena prihodima od privatizacije tijekom druge polovice godine, navodi se u mjesečnom izvješću Ministarstva financija. Napominje se da je razina zaduženja kod Hrvatske narodne banke (HNB) ostala tijekom svibnja nepromjenjena. Podaci iz mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija pokazuju da je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci ostvareno 30,6 posto od ukupno predviđenih prihoda državng proračuna u ovoj godini, te istodobno 36,6 posto rashoda. U svibnju su ukupni prihodi državnog proračuna, ostvareni u iznosu od 3,13 milijardi kuna, u odnosu na isti mjesec lani smanjeni 32,9 posto. Tomu je najviše pridonijelo smanjenje poreznih prihoda od 16,2 posto (na 2,96 milijardi kuna), neporeznih prihoda od 34,4 posto (na 147,1 milijuna kuna) te skromno ostvarenje kapitalnih prihoda. Međutim, ističu u Ministarstvu financija RH, najveći dio kapitalnih prihoda očekuje se u posljednjem tromjesečju ove godine, dok je u prošloj godini taj prihod ostvaren u drugom tromjesečju. Ukupni rashodi državnog proračuna u svibnju su iznosili 4,17 milijardi kuna tj. 4,6 posto više nego u svibnju 1998. godine ili 16,5 posto više nego u ovogodišnjem travnju. Najveći međugodišnji porast od 76,1 posto na 1,41 milijardu kuna zabilježen je kod subvencija i tekućih transfera, napominju u Ministarstvu financija. U prvih je pet mjeseci tako isplaćeno 2,99 milijardi kuna ili 61,9 posto ukupno planiranih transfera prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) te 687,7 milijuna kuna ili 43,6 posto ukupno planiranih transfera prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO). Samo u svibnju transferi prema HZMO-u iznosili su 650,8 milijuna kuna, a HZZO-u 160,3 milijuna kuna. (Izvor: Ministarstva financija) INOZEMNA ULAGANJA U PROŠLOJ GODINI 873 MILIJUNA USD Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u razdoblju od 1993. do kraja prošle godine iznosila su 2,2 milijarde USD. Samo u 1998. godini strani su ulagatelji u Hrvatsku uložili 873 milijuna USD, što je oko dva puta više nego godinu prije, preliminarni su podaci Hrvatske narodne banke (HNB) iz njena Godišnjeg izvješća za 1998. upućenog Hrvatskom državnom saboru. Središnja banka u svom izvješću također ističe kako je vidljivo intenziviranje izravnih stranih ulaganja od 1996. Naime, dok su izravna ulaganja tijekom 1993., 1994. i 1995. bila otprilike sto milijuna godišnje, u 1996. ona su dosegnula 533 milijuna, 1997. iznosila su 487 milijuna, a prošle godine 873 milijuna USD. Prema zemljama, najviše je inozemnih ulaganja iz SAD- a. Proteklih pet godina Amerikanci su u Hrvatsku uložili 871,7 milijuna USD, ili otprilike 40 posto svih izravnih inozemnih ulaganja. Slijedi Austrija sa uloženih 546 milijuna USD (25 posto), a na trećem je mjestu Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) koja je u Hrvatsku uložila 95 milijuna USD (četiri posto). Nakon Švicarske (sa 94,5 milijuna) i Švedske (72,5 milijuna USD), šesta je po veličini ulaganja Njemačka koja je u Hrvatsku od 1993. do 1998. uložila 68 milijuna USD, dok su od hrvatskih značajnih inozemnih vanjskotrgovinskih partnera gotovo upola manje od toga (37,8 milijuna USD) uložili Talijani. U razdoblju od 1993. do kraja 1998. vlasnička su inozemna ulaganja dosegnula 1,67 milijardi USD. Gotovo 43 posto toga iznosa, odnosno 717 milijuna USD uloženo je u farmaceutsku industriju. Rezultat je to izlaska Plive na Londonsku burzu 1996. i njene daljnje privatizacije tijekom 1998. Približno 14,5 posto svih vlasničkih ulaganja (242,2 milijuna USD) odnosi se na djelatnost ostalih novčarskih posredovanja. I pritom je riječ o izlasku jedne od najvećih hrvatskih banaka, Zagrebačke banke, na Londonsku burzu, te o inozemnom osnivanju i sudjelovanju u privatizaciji banaka u Hrvatskoj. No, središnja banka procjenjuje da će se ti udjeli značajno promjeniti idućih godina zbog najavljene privatizacije telekomunikacija, banaka (predstoji privatizacija triju ranije saniranih banaka - Riječke, Splitske i Privredne banke), te industrije nafte. Povećanje stranih ulaganja u prošloj je godini značajno utjecalo i na račun financijskih transakcija bilance plaćanja. Po ocjeni HNB-a, time je Hrvatska na neki način ušla u treću fazu prema izvorima financiranja deficita na tekućem računu. "U prvoj fazi deficit je većinom financiran repatrijacijama, odnosno povratkom deviza u bankovni sustav, u drugoj pretežito zaduživanjem u inozemstvu, a u trećoj, koja je počela 1998. godine veliku ulogu u financiranju preuzimaju strane direktne investicije (ponajprije od privatizacije) čija je još značajnija uloga planirana i u 1999. godini", ističe se u izvješću HNB-a. REALNI PAD BDP-A U PRVOM TROMJESEČJU 1,7 POSTO Vrijednost hrvatskog bruto domaćeg proizvoda za prvo ovogodišnje tromjesečje u tekućim cijenama iznosi 32.622 milijuna kuna, što je 3,3 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Izražena u stalnim cijenama, a na osnovi cijena iz 1997. godine kao bazom izračuna, vrijednost BDP-a u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosila je 29.296 milijuna kuna. Izražen u stalnim cijenama (1997.), BDP bilježi realni pad od 1,7 posto u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje. Nakon pada od 4,5 posto u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, u usporedbi s istim razdobljem 1997., pad u prvom ovogodišnjem tromjesečju drugi je uzastopni pad tromjesečnog BDP-a. Državni zavod za statistiku po prvi put je objavio tromjesečnu procjenu BDP-a za Hrvatsku po osnovnim kategorijama potrošnje i područjima djelatnosti. Rezultati su dostupni u tekućim i stalnim cijenama (cijene 1997.), a odnose se na razdoblje od prvog tromjesečja 1997. do prvog tromjesečja ove godine. Sam izračun vrijednosti BDP-a radio se po metodologiji koja je u skladu s Europskim sustavom nacionalnih računa (ESA 95), čime je Hrvatska uključena u mali broj država koje slijede Standard SDDS MMF-a. On, među ostalim, obvezuje članice da tri mjeseca unaprijed najave objavu podataka, koji određenog datuma moraju biti dostupni svim korisnicima uz iste uvjete. Realni pad BDP-a u prvom ovogodišnjem tromjesečju od 1,7 posto rezultat je pada svih kategorija potrošnje: osobne potrošnje od 4,3 posto, potrošnje države - tri posto, investicija u fiksini kapital - 7,5 posto, izvoza robe i usluga - 8,6 posto, te uvoza robe i usluga od 9,9 posto. Osobna potrošnja pada već treće tromjesečja za redom isto kao i uvoz robe i usluga. Potrošnja države i investicije u fiksni kapital padaju u zadnja dva tromjesečja, a samo izvoz robe i usluga prvi put bilježi pad u prvom ovogodišnjem tromjesečju. (Izvor: Državni zavod za statistiku) HRVATSKI BDP PO STANOVNIKU 6.300 USD Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku Hrvatske, mjeren prema paritetu kupovne moći za 1996. godinu, bio je 6.300 USD. Taj je podatak rezultat Europskog programa usporedbe u kojemu su sudjelovale 43 države, a prema kojem je Hrvatska zauzela 34. mjesto. Najviši BDP po stanovniku, mjeren prema paritetu kupovne moći, među promatrane 43 države ima Luksemburg sa 31.800 dolara, SAD su druge sa 27.800, a Norveška je treća sa 25.500 USD. U promatranoj godini BDP po stanovniku, primjerice, Slovačke iznosio je 8.900 USD, Mađarske 9.300, Češke 12.700, Slovenije 13.200, Njemačke 21.300, Austrije 22.100 USD, itd. Niži BDP po stanovniku od hrvatskog zabilježile su, među ostalim, Turska (6.000 USD), Litva (5.700), Bjelorusija (5.200), Letonija (5.100), Bugarska (5.000), Makedonija (4.200), Ukrajina (3.300 dolara) i dr. Europski program usporedbe statističko je istraživanje kojem je cilj izračun međunarodno usporedivih realnih vrijednosti BDP-a i njegove potrošnje. Program se temelji na izračunu posebnog instrumenta, pariteta kupovne moći, koji se zatim koristi za konverziju različitih nacionalnih valuta. Pokazalo se, naime, da usporedba BDP-a između različitih zemalja konverzijom nacionalnih valuta u američke dolare prema službenim tečajevima ne daje realne usporedbe, napominju iz Državnog zavoda za statistiku. Pritom navode da je primjenom takvog načina izračuna BDP po stanovniku u 1996. godini Hrvatske i Mađarske bio 4.400 dolara i Hrvatska je na toj rang listi od 43 države s Mađarskom dijelila 27. i 28. mjesto. (Izvor: Državni zavod za statistiku) LIPANJ POPRILIČNO MIRAN ZA KUNU Sudeći prema kretanjima vrijednosti valuta na tečajnici Hrvatske narodne banke lipanj je za kunu bio poprilično miran mjesec, napominju iz Sektora za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK). Vrijednost DEM, prema srednjem tečaju HNB-a, već četvrti uzastopni mjesec kretala se između 3,88 i 3,89 kuna. Tako je najniža dnevna vrijednost DEM u lipnju iznosila 3,87898 kuna, dok je najviša vrijednost u tom mjesecu bila 3,88604 kune. Prosječna mjesečna vrijednost DEM u lipnju je bila približno ista kao u mjesecu ranije kada je iznosila 3,88137 kuna. U usporedbi sa lipnjem prošle godine prosječna vrijednost DEM porasla je sedam posto. U odnosu na kraj svibnja, krajem lipnja najviše je prema kuni porasla vrijednost švedske krune, i to 2,65 posto. Češka kruna poskupjela je 2,05 posto, a australski dolar 1,76 posto. Euro, njemačka marka te ostale valuta Europske monetarne unije ostvarile su neznatan rast od 0,04 posto. Istodobno, najveći pad u usporedbi s kunom na tečajnici HNB zabilježio je slovenski tolar, koji je pojeftinio 2,37 posto. Još je pet valuta u prometanih mjesec dana izgubilo na vrijednosti, ali manje od jedan posto. Među njima su britanska funta, koja je oslabila 0,40 posto, i američki dolar s padom vrijednosti od neznatnih 0,05 posto. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U LIPNJU VEĆA 1,1 POSTO Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u lipnju je povećana za 1,1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. Značajno je da se nastavlja uzlazni trend industrijske proizvodnje, ali, ukupno gledajući, u prvih šest mjeseci ove godine nije dostinuta prošlogodišnja razina, premda je ublaženo zaostajanje. Industrijska proizvodnja u prvom je polugodištu za 1,8 posto manja nego istom razdoblju lani. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, u lipnju je, u usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom, najveći porast proizvodnje, od 17,7 posto zabilježen u grupaciji energije. Slijedi proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju s povećanjem od 7,4 posto, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije, bila veća 1,3 posto. Pad prizvodnje u lipnju bilježi proizvodnja kapitalnih proizvoda (8,3 posto) i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (2,5 posto). U prvih pak šest mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje, povećana je proizvodnja energije za 18,6 posto te trajnih proizvoda za široku potrošnju 1 posto. U proizvodnji kapitalnih proizvoda zabilježen je pad od 23,7 posto, intermedijarnih proizvoda, osim energije, 4,4 posto a proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena je za 4,3 posto. Među pojednim granama, u prvih je šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, najveći porast ostvarila proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira (35 posto), opskrba električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom (22,5 posto). Proizvodnja naftnih derivata povećana je za 13 posto, ostalih prometnih sredstava za 12 posto, a proizvodnja električnih strojeva i aparata za sedam posto. Rast proizvodnje ostvarila je i izdavačka i tiskarska djelatnost te umnožavanje snimljenih napisa (6,6 posto) i proizvodnja duhanskih proizvoda (5,9 posto). Među značajnijim industrijskim granama koje su zabilježile pad proizvodnje u prvih šest ovogodišnjih mjeseci su proizvodnja strojeva i uređaja za 21,8 posto, prerada drva, proizvodnja proizvoda od drva, osim namještaja, za 15,4 posto, ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda za 9,7 posto, proizvodnja hrane i pića za 8,2 posto, proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna za 7,6 posto, kemikalija i kemijskih proizvoda za 6,8 posto, dok je proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme manja 2,7 posto. (Izvor: Državni zavod za statistiku) UGOSTITELJSKE USLUGE U LIPNJU SKUPLJE JEDAN POSTO Cijene ugostiteljskih usluga u Hrvatskoj u lipnju ove godine porasle su jedan posto u odnosu na mjesec prije. Pritom su najviše povećane cijene noćenja, za 1,9 posto. U odnosu na isti lanjski mjesec u ovogodišnjem su lipnju cijene ugostiteljskih usluga veće za 2,1 posto. Pritom su noćenja bila skuplja 3,4 posto, hrana 2,4 posto, a bezalkoholna pića 0,6 posto. Alkoholna pića pojeftinila su 2,1 posto. U prvih šest mjeseci ove godine cijene ugostiteljskih usluga porasle su 1,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. (Izvor: Državni zavod za statistiku) PUTNIČKE AGENCIJE LANI DOVELE U HRVATSKU 624. 716 TURISTA Posredovanjem turističkih agencija lani je u Hrvatskoj boravilo 624.716 turista, koji su ostvarili 4,6 milijuna noćenja. Od ukupnog broja turista koje su u Hrvatsku u prošloj godini dovele turističke agencije najviše je bilo Nijemaca, i to 139.893. Oni su zabilježili 1,2 milijuna noćenja. Čeha je bilo 99.191, a ostvarili su 737.153 noćenja, dok je Talijana bilo 93.285, a zabilježili su 658.374 noćenja. Posredstvom turističkih agencija lani je u Hrvatskoj boravilo i gotovo 78 tisuća gostiju iz Austrije, 48 tisuća iz Slovenije, 41 tisuća iz Velike Britanije, 22 tisuće iz Slovačke itd. Posredovanjem turističkih agencija lani je na višednevna putovanja u inozemstvo putovalo 87.903 domaćih turista, koji su ostvarili 432.086 noćenja. U Hrvatskoj je na višednevnim izletima boravilo 111.313 domaćih turista, a zabilježili su 675.745 noćenja. Na jednodnevne izlete lani je u inozemstvo otputovao 87.721 domaći turist. U Hrvatskoj je na jednodnevnim izletima boravilo 276.875 domaćih gostiju. Inače, u Hrvatskoj je u 1998. godini poslovao 291 poslovni subjekt koji se bavio turističkim posredovanjem. (Izvor: Državni zavod za statistiku) 7. BANKARSTVO, OSIGURANJE I FINANCIJE PREMIJE ADRIA OSIGURANJA U PRVA TRI MJESECA PORASLE DEVET POSTO Ukupne ostvarene premije Adria osiguranja iz Pule u prva su tri mjeseca ove godine iznosile 9,84 milijuna kuna, što je devet posto više nego u istom razdoblju lani. U prva tri mjeseca ove godine od ukupnih premija Adria osiguranja, 68,2 posto odnosilo se na osiguranje od autoodgovornosti, 9,3 posto na kasko osiguranja vozila, te 9,2 posto na imovinska osiguranja. Na osiguranja od nezgoda otpalo je 7,7 posto, dok se ostatak premija odnosio na zdravstveno, osiguranja transporta i kredita te ostala osiguranja. Takva je struktura portfelja neznatno izmjenjena u odnosu na lani, tj. povećane su premije kasko, imovinskih i osiguranja od nezgoda, a smanjene je udio autoodgovornosti u ukupnim premijama. Tijekom prošle godine Adria osiguranje ostvarilo je fakturiranu bruto premiju u visini 40,97 milijuna kuna, što je 19 posto više u usporedbi s godinom prije. Adria osiguranje lani je ostvarila dobit od 1,1 milijuna kuna što je 58 posto više u usporedbi s 1997., a ukupna bilančna masa povećana je za 35 posto. Tijekom ovogodišnjeg svibnja, odlukom dioničara te tvrtke povećan je njen temeljni kapital za osam milijuna na ukupno 20,36 milijuna kuna, a investitor je investicijski fond New Europe Insurance Ventures (NEIV). Taj je fond osnovan 1997., a specijaliziran je za ulaganja na polju osiguranja u srednjoj i istočnoj Europi. U ukupnom portfelju u Adria osiguranju, na autoodgovornost je lani otpalo 62,5 posto, na osiguranja imovine 16,9 posto, te na autokasko osiguranja sedam posto. Ostatak je premija ostvaren na području osiguranja od nezgoda - 6,9 posto, na zdravstvena osiguranja tri posto, odnosno preostalih 3,7 posto na dodatna osiguranja autoodgovornosti, transporta te osiguranja života. Adria osiguranje zapošljava 180 djelatnika u upravi te u svoje tri podružnice u Puli, Rijeci i Zagrebu, odnosno u ukupno 16 predstavništava na području Istarske, Primorsko-goranske, Karlovačke i Zagrebačke županije. ZAPOČELA S RADOM SREDIŠNJA DEPOZITARNA AGENCIJA Potpisivanjem ugovora o članstvu u Središnjoj depozitarnoj agenciji (SDA) Plive, Riječke i Varaždinske banke u ponedjeljak je označen početak rada te agencije, koja je prošloga mjeseca otpočela s probnim radom. Početkom rada SDA sve burzovne kupoprodaje dionica počet će se registrirati u obliku elektroničkog zapisa i podmirivati na jednom mjestu, u njezinom depozitoriju. Agencija će također pružati i usluge prijenosa vlasništva te naplate po kupoprodajama. Ti su poslovi osnovni uvjet za funkcioniranje tržišta kapitala, a otvaranje Središnje depozitarne agencije, istaknuto je, označava i posljednji korak prema organiziranom tržištu kapitala u Hrvatskoj. Kako je prilikom potpisivanja ugovora kazao ministar gospodarstva Nenad Porges, početak rada Agencije označava izuzetan iskorak u razvoju tržišta kapitala te eliminira još jednu zapreku za ulaganje stranog kapitala u Hrvatsku, koji je našoj zemlji svakako potreban. Agencija će osigurati i veću transparentnost podataka o dioničkim društvima prema dioničarima i investitorima, te time povećati brzinu trgovanja. Na hrvatsko tržište kapitala SDA će, napomenuto je, unijeti povjerenje i sigurnost koje do sada nije postojalo, jer je namira znala potrajati od sedam dana do više mjeseci što je investitore izlagalo visokim rizicima. Stoga je plan Agencije u što kraćem razdoblju u središnji depozitorij uključiti što više društava, uključiti se u proces privatizacije poduzeća, u sustav velikih plaćanja te u provedbu mirovinske reforme, kažu u SDA. Očekuje se da će se u registar SDA u naredne dvije godine uključiti sva poduzeća koja imaju nematerijalizirane vrijednosne papire. Središnja depozitarna agencija osnovana je kao dioničko društvo u travnju 1997. godine temeljem Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 19. - 22. srpnja 1999. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Pliva 550 -1,79 5.547.954 90,45 2. Zagrebačka banka 0 640 -3,76 3.159.212 67,27 3. Trgovačka banka 1.588 - 1.545.270 - 4. Plava laguna 370 0,00 442.780 -33,56 5. Podravka 78 1,30 133.383 -41,64 6. Varaždinska banka 73 0,69 54.625 42,97 7. Istraturist 19 5,56 37.424 1.475,08 8. Splitska banka 50 - 27.500 - 9. Riječka banka 65 0,00 10.140 - 10. Kraš 59 1,72 7.080 -53,55 UKUPAN PROMET 10.979.424 67,07 Vrijednost indeksa CROBEX 709 -1,94 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 19. - 22. srpnja 1999. Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Agroludbreg Ludbreg 43,10 - 2.184.868 - 2. Metalac Labin 152 - 365.408 - 3. PIF Dom 11 0,00 127.727 8,06 4. Vulkan-servis 80 - 95.200 - 5. Bakarska stolarija 115,60 - 65.892 - 6. PIF Expandia 11 0,00 61.235 29,07 7. Kraš 55 -8,33 11.000 358,33 8. PIF Središnji nacionalni fond 5,15 3,00 8.580 -40,54 9. PIF Slavonski fond 3,61 2,85 6.451 37,49 10. PIF Sunce 5 0,00 5.444 -64,01 UKUPAN PROMET 2.944.401 130,20 Vrijednost indeksa VIN 279 -2,11 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 15. - 22. srpnja 1999. Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 15.07. 10.000.000 3.850.000 12,54% 233.046.000 16.07. 14.000.000 12.000.000 11,87% 209.735.000 19.07. 14.000.000 7.500.000 12,50% 158.778.000 20.07. 25.000.000 19.600.000 12,40% 201.150.000 21.07. 16.000.000 10.000.000 12,10% 156.189.000 22.07. 13.000.000 6.500.000 13,65% - Dnevni prosjek 15.333.000 9.908..000 12,51% 191.780.000 AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 20.07. Ministarstvo financija 42 dana 241.900.000 11,00% Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 20.07. - 517.900.000 kn 9. VIJESTI IZ SVIJETA MIKE MORE GLAVNI DIREKTOR WTO-A Glavno vijeće Svjetske trgovinske organizacije (WTO) imenovalo je u četvrtak bivšeg novozelandskog premijera Mikea Moorea novim glavnim direktorom organizacije, koji će dužnost službeno preuzeti 1. rujna, priopćeno je iz WTO-a. Glavno vijeće WTO-a je također u četvrtak imenovalo tajlandskog vicepremijera Supachija Panitchpakdija budućim glavnim direktorom WTO-a, koji će dužnost preuzeti 2002. godine. To je kompromisno rješenje kojim su veleposlanikci zemalja članica WTO-a okončali višemjesečni spor o novom glavnom direktoru organizacije. Moorea su podupirale razvijene, a njegova protukandidata Panitchpakdija zemlje u razvoju. Mike Moore (50) cijelu je svoju političku karijeru proveo u članstvu novozelandske laburističke stranke i cijeli se život zalaže za slobodno tržište. U dobi od 23 godine postao je najmlađi zastupnik novozelandskog parlamenta u njegovoj povijesti. Nakon laburističke izborne pobjede 1984. godine, postaje ministar vanjskih poslova, a 1989., samo osam tjedna uoči općih izbora, preuzima premijerski položaj. Laburisti su te izbore izgubili, čime je i okončana Mooreova premijerska karijera. Moore, prvi neeuropski predsjednik WTO-a, preuzima dužnost tri mjeseca prije ministarskog sastanka organizacije u Seattlu, na kojem će se WTO-a suočiti s velikom svjetskom koalicijom protiv globalizacije. HERCEGOVAČKI POLJOPRIVREDNICI O TEŠKOĆAMA NAKON UVOĐENJA PDV-A Izaslanstvo hercegovačkih poljoprivrednih proizvođača sastalo se ovih dana s čelnicima Gospodarske komore Herceg Bosne kako bi razmotrili potešoće proizvođača hrane nastale nakon nedavnog uvođenja carine i PDV pri izvozu u RH. Takvom odlukom proizvođači hrane s većinski hrvatskih područja Federacije dovedeni su u skoro bezizlaznu situaciju, rečeno je na skupu. Hercegovački poljoprivrednici također oštro zamjeraju i Ministarstvu poljoprivrede federacije BiH zbog nedovoljne brige prema većinskim hrvatskim područjima Federacije BiH. Sa skupa je upućen zahtjev svim vlastima BiH i Federacije BiH za žurno uređenje malograničnog prometa između Federacije BiH i Republike Hrvatske. Također je zatraženo hitno donošenje trgovinskog sporazuma između Republike Hrvatske i BiH. ŠTETE NA TVORNICI ZASTAVA PROCIJENJENE NA MILIJARDU USD Šteta koja je nastala NATO-ovim bombardiranjem jugoslavenske tvornice oružja i automobila Zastava u Kragujevcu procjenjuje se na jednu milijardu USD. Srpska vlada nedavno je objavila da će financirati ponovnu izgradnju te tvornice. U Zastavi pak ističu da su započeli pregovori s korejskom automobilskom tvrtkom Daewoo o mogućoj zajedničkoj proizvodnji automobila. Predsjednik Uprave Zastave Milan Beko izjavio je da će vlada u prvu fazu rekonstrukcije tvornice uložiti 80 milijuna USD navodeći da će tvornica, kada započne s radom, proizvoditi približno 30.000 vozila godišnje i zapošljavati 17.500 djelatnika. Kragujevačka Zastava koja je uz osobne automobile Yugo, proizvodila i manje oružje i topništvo teško je oštećena tijekom 78 dana NATO-ovih napada na Jugoslaviju. No, i prije NATO-ovih zračnih napada, tvornica je teško poslovala u okružju jugoslavenskog gospodarstva koje je već skoro deset godina pod međunarodnim sankcijama zbog sudjelovanja u ratovima na području država bivše Jugoslavije. Proizvodnja oružja u kragujevačkoj tvornici zaustavljena je i prije NATO-ovih napada, dok je proizvodnja automobila bila svedena na minimum. HYPOVEREINSBANK NE PLANIRA SPAJANJE S DRESDNER BANKOM Predstavnici njemačke HypoVereinsbanke, sa sjedištem u Muenchenu, odbacili su tržišna nagađanja da pregovaraju o udruživanju s domaćim gigantom - Dresdner Bankom. Kako je izjavio glasnogovornik te banke, nikakvi planovi o udruživanju s Dresdner Bankom ne postoje. Dodao je i to da je neshvatljivo otkud takve špekulacije, istaknuvši kako su sami usred procesa spajanja. Naime, HypoVereinsbank je nastala prošle godine spajanjem minhenskih rivala - Hypo-Banke i Vereinsbanke. Ovih je dana, neovisno od spomenutih tržišnih nagađanja, poslovodstvo HypoVereinsbanke skrenulo pažnju ulagačima na konkretan napredak koji se čini u 'rezanju' troškova i smanjenju rizika tijekom ove godine u Banci, koja se bori s ubrzanjem integracijskog procesa dviju banaka od prošle godine. S druge strane, predstavnici Dresdner Banke odbili su komentirati te špekulacije, izjavivši kako nikad ne komentiraju takva nagađanja na tržištu. Inače, ovih je dana agencija za ocjenu kreditnog rejtinga, Standard & Poors, dodijelila HypoVereinsbanci rejting AA-. Njihovu rejtingu daje 'negativne izglede' zbog zabrinutosti da bi, usprkos tomu što je učinjen napredak u integracijskom procesu, moglo doći do njegova odugovlačenja te slabljenja pozicije Banke na tržištu. Kako su najavili iz HypoVereinsbanke, preliminarne rezultate o poslovanju u prvih šest ovogodišnjih mjeseci planiraju objaviti krajem srpnja. SIEMENS POVEĆAO DOBIT ZA 17 POSTO Njemački elektrogigant Siemens AG, u devet mjeseci svoje poslovne godine koja je započela s 1. listopadom 1998., povećao je opseg poslova 11 posto na 97,6 milijardi DEM, dok promet bilježi povećanje od 12 posto na 92,2 milijarde DEM. Pritom je najznačajnije da je čista dobit rasla većom stopom i od prometa i opsega novih poslova - čak 17 posto i dosegnula 2,09 milijardi DEM, istaknuo je generalni direktor Siemensa AG, Heinrich von Pierer na tradicionalnoj ljetnoj press konferenciji u Erlangenu. Dodao je kako je na ovako pozitivan uspon poslovanja ove tvrtke, s gotovo 450.000 zaposlenih širom svijeta, posebno utjecala ekspanzija poslovanja u inozemstvu čija je vrijednost dosegla 69,4 milijarde DEM. Pravi zamah Siemens doživljava u SAD gdje je promet povećan za čak 50 posto na 17,3 milijarde DEM, u Europi, ne računajući Njemačku, promet je povećan za 17 posto i dosegnuo je vrijednost od 28,7 milijardi DEM. I u azijsko-pacifičkom području koje je prošle godine donijelo Siemensu podosta glavobolja, ponovno se bilježi uspon. Promet je povećan 24 posto na 10,6 milijardi DEM. Na području srednje i istočne Europe ograničavajući faktor je i dalje usporeniji tempo gospodarskog razvoja općenito, premda su, pogotovo kada je riječ, primjerice o specifičnom elektrotržištu velike razlike među pojedinim zemljama. Tako elektrotržište u Poljskoj, primjerice bilježi rast od 25 posto, a u Hrvatskoj tek tri posto. I u takvom okruženju usporenijeg gospodarskog razvoja Siemens d.d. ostvario je u devet mjeseci svoje poslovne godine promet u vrijednosti 437 milijuna kuna, dok je opseg ugovorenih poslova dosegnuo 529 milijuna kuna. Kako su izvijestili iz Siemensa, dionice tvrtke posljednjih su dana dosegle svoju najveću razinu, a od listopada prošle godine njihova je vrijednost povećana za 70 posto. U namjeri da ojača svoju poziciju na elektrotržištu, Siemens je u posljednje vrijeme prodao i kupio mnoga poduzeća. Najnoviji potez u tom pravcu je i potpisivanje memoranduma o razumijevanju s japanskom tvrtkom Fujitsu u domeni razvoja, proizvodnje i prodaje računala. Cilj je zajednički doseći poziciju trećeg proizvođača računala u svijetu. Nova kompanija u kojoj će Siemens AG i Fujitsu sudjelovati sa po 50 posto nosit će ime "Fujitsu Siemens Computers". Na području mobilne telefonije Siemens ove godine planira prodati 11 milijuna mobilnih telefona što je gotovo dvostruko više nego prošle godine. DEUTSCHE TELEKOM PREGOVARA O SPAJANJU SA TELEFONICOM Najveća telekomunikacijska tvrtka u Europi - njemački Deutsche Telekom, jedan od potencijalnih strateških ulagatelja i u Hrvatske telekomunikacije, pregovara o udruživanju sa španjolskom kompanijom Telefonica. Po pisanju njemačkog lista Der Spiegel dvije su tvrtke u pregovorima oko šest tjedana. Inače, Telefonica of Spain je peta najveća telekomunikacijska tvrtka u Europi, poslije British Telecoma, France Telecoma i Telecoma Italia. Posljednjih godina rapidno se širi u Latinskoj Americi. Prvi glas o njemačko-španjolskom povezivanju pojavio se prije nekoliko dana u njemačkom biltenu namijenjenom ulagačima. Dok su predstavnici Deutsche Telekoma odbili komentirati takve napise, sa španjolske su ih strane pak demantirali. Kako piše Der Spiegel, visoko rangirani manager njemačkog Telekoma potvrdio je da su pregovori u tijeku. List navodi da je i više njihovih managera to također potvrdilo. Inače, Deutsche Telekom nije uspio u svojoj nakani od prije nekoliko mjeseci da se udruži s Telecomom Italia. Usprkos tomu što su dvije strane uspjele postići dogovor o tome, Talijani su radije prihvatili 'neprijateljsku' ponudu domaćeg rivala Olivettija, koji je tako postao njihovim vlasnikom. Od tada je čelnik Deutsche Telekoma više puta ponovio kako razmatra spajanja i akvizicije s drugim tvrtkama. Njihovi su dioničari nedavno odobrili veću emisiju obveznica za financiranje takvih planova ekspanzije tvrtke. NASTAJE NOVI BRITANSKI KABELSKI DIV Dvije britanske kabelske kompanije, Cable & Wireless Communications i NTL Inc., planiraju se udružiti s ciljem stvaranja novog kabelskog diva, objavio je list "Observer". U toj se industriji uvelike očekivalo da će se CWC prvo udružiti s drugom najvećom britanskom kabelskom tvrtkom, Telewest Communications, a kasnije s NTL-om. No pregovori CWC-a i Telewesta nisu rezultirali dogovorom. Dvije su se strane nadale da će stvoriti snažnu kompaniju koja će moći konkurirati tamošnjim tvrtkama, British Telecommunications i British Sky Broadcasting, na tržištu telekomunikacija i kućne razonode. Kako navodi "Observer", tako udruženi CWC i NTL mogli bi vrijediti približno 13 milijardi GBP (20,18 milijardi USD), gotovo dva puta više no što vrijedi BSkyB. Napominje se i to da će sporazum između CWC-a i NTL-a ponovno potaknuti Telewest na pregovore o trostranom spajanju vrijednom 25 milijardi GBP. Iz CWC-a, Telewesta i NTL-a nitko nije komentirao te napise u tisku. Inače, u CWC-u 52 posto dionica drži britanska telekomunikacijska tvrtka Cable&Wireless. INTEL OSTVARIO 1,7 MILIJARDI USD DOBITI Najveći svjetski proizvođač kompjuterskih čipova Intel Corp. u drugom je ovogodišnjem tromjesečju ostvario 1,7 milijardi USD dobiti, prema 1,2 milijarde u istom razdoblju lani, objavilo je poslovodstvo te kompanije. Istodobno, ukupni su prihodi dosegnuli 6,7 milijardi USD i bili su manji za pet posto u odnosu na prvo tromjesečje ove godine, ali 14 posto veći nego u istom razdoblju lani. Ti su rezultati slabiji nego što su ranije očekivani, a posljedica su, kako izjavljuju u Intelu, sezonskog usporavanja prodaje i cjenovnog rata na tržištu čipova. No unatoč tomu bolju situaciju očekuju u drugom ovogodišnjem polugodištu. Pad prihoda od pet posto u odnosu na prva tri mjeseca ove godine dogodio se, među ostalim, zbog smanjenja prosječnih prodajnih cijena uslijed cjenovnog rata s njihovim najvećim konkurentom Advanced Micro Devices(AMD). Nadalje, nedavno su izjavili kako u ovoj godini od elektroničkog trgovanja očekuju prihode od 15 milijardi USD. Istaknuli su i da Europa predstavlja njihovo najbrže rastuće tržište gdje planiraju brojna ulaganja. Transformacija elektroničkog trgovanja u regiji učinit će internetske usluge dominantnim izvorom prihoda. Intel procjenjuje da će do 2002. elektroničko poslovanje činiti 90 posto ukupnih prihoda tvrtke. Inače, tijekom drugog tromjesečja dovršili su nacrt dugo očekivanog novog procesora, Merced, koji je, kako izjavljuju, prvi iz obitelji čipova potpuno nove arhitekture, pod nazivom IA-64, na kojoj rade zajedno s Hewlett-Pacardom od 1994., a sada je spreman za proizvodnju. BENZIN U ITALIJI NAJSKUPLJI U EUROPI u Italiji je u srijedu poskupio benzin te je cijena na crpkama prešla granicu od 2.000 lira po litri supera. Poskupljenje se tumači povećanjem cijene nafte, kao i rastu USD u odnosu na euro, ali je sada benzin u Italiji među najskupljima u Europi. List "Repubblica" u srijedu objavljuje podatke o cijeni benzina u Europi: litra supera u Francuskoj stoji 1.894 lire, u Španjolskoj 1.398 lire, u Švicarskoj 1.563 lire, a jedino je skuplji u Velikoj Britaniji gdje stoji 2.305 lira. U Italiji je 1968. litra benzina stajala samo 130 lira, da bi 1982. prešla granicu od 1.000 lira, a sada je pređena granica od 2.000 lira po litri. RAĐA SE NAJVEĆI SVJETSKI FARMACEUTSKI GIGANT Dioničari Hoechsta, njemačkog farmaceutskog diva, odobrili su udruživanje s francuskom farmaceutskom tvrtkom Rhone-Poulenc, čime će nastati najveća svjetska kompanija na području farmacije i kemikalija za potrebe agrikulture, pod novim nazivom - Aventis. Riječ je o jednom od najvećih udruživanja u Europi, izjavljuju analitičari. Procjenjuje se da će godišnje ostvarivati više od 20 milijardi USD prihoda i imati 95.000 zaposlenih. Nadalje, spajanje su odobrili i dioničari Rhone-Poulenca. Novonastala farmaceutska grupa imat će sjedište u francuskome gradu Strasbourgu, a bit će podijeljena u dvije proizvodne jedinice - farmaceutsku, sa sjedištem u Frankfurtu, te odjel za agrikulturu, kojem će sjedište biti u Lyonu. Po trenutačnim procjenama, njihova ukupna vrijednost na inozemnim tržištima kapitala trebala bi iznositi 45 milijardi eura. Dionice Aventisa bit će uvrštene u kotacije na burzama u Frankfurtu, Parizu i New Yorku. Po predloženim uvjetima spajanja, dioničari Hoechsta zamijenit će tri svoje za četiri dionice Rhone- Poulenca. Time bi Hoechstovim dioničarima trebalo pripasti 53 posto Aventisa, no to će se točno moći utvrditi tek kada razmjena dionica, planirana za jesen, bude dovršena. Obje se strane nadaju da će finalizirati sporazum u studenome. Inače, posljednjih godina obje su se tvrtke sa staromodnog načina u proizvodnji kemikalija preusmjerile na manje radno intenzivna i profitabilnija područja farmacije i agrikulture. PROMJENA NA ČELU BBDO-A EUROPE Agencijska mreža BBDO Europe u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila promet od 357 milijuna USD na novim poslovima. Za novog predsjednika Uprave Agencijske mreže BBDO Europe imenovan je Michael Baulk koji će na toj dužnosti po nalogu BBDO Worldwide zamijeniti dosadašnjeg privremenog upravitelja Jean-Michel Goudarda. BBDO Europe koordinira i supervizira 39 zemalja uključujući zemlje Srednjeg istoka i Južnoafričku Republiku, a prošle je godine ostvario promet od ukupno 5,6 milijardi USD. BBDO Worldwide djeluje u 73 zemlje i prošle je godine imao promet od 12 milijardi USD. Promet BBDO Europe i BBDO Worldwide u odnosu na prošlu godinu povećan je za 18 posto. Najveći porast od 29 posto pritom je zabilježen kod BBDO-ovih agencija u Austriji kao i 25 postotni porast agencija u Španjolskoj. Francuske su BBDO-ove agencije zabilježile 24 posto porasta, a njemačke, veliko- britanske i one u zemljama Srednje i Istočne Europe po 22 posto. Pritom su među najboljima bili 28 posto viši poslovni rezultati marketinške i reklamne agencije BBDO Zagreb, koja posluje u sklopu BBDO Communication Grupe Hrvatska. SAD NASTAVLJAJU S REKORDIMA U TRGOVINSKOM DEFICITU Američki trgovinski deficit ove bi godine mogao premašiti 165 milijardi USD, a u prvih pet mjeseci ove godine je za 52 posto viši nego u istom razdoblju lani. Prema konačnim podacima za svibanj, koji su objavljeni u srijedu, trgovinski deficit SAD je u tom mjesecu iznosio 21,3 milijardi USD. Kao što je već godinama slučaj kad je riječ o američkom gospodarstvu - trgovina proizvodima donosi manjak, čak veći od 28 milijardi USD, dok je trgovina usluga u svibnju zaradila 6,87 milijardi. Trgovinski deficit posljedica je stalnog porasta uvoza i smanjenja izvoza. Za robu kupljenu u inozemstvu Amerikanci su u svibnju platili skoro 83 milijarde USD. Najviše su kupovali automobile i različitu računalnu i telekomunikacijsku opremu. Tijekom svibnja američki je izvoz samnjen za 2,2 posto u odnosu na travanj. Tome je najviše pridonijelo smanjenje prodaje civilnih zrakoplova - punih 221 milijun USD. Ljestvica zemalja s kojima SAD imaju trgovinski deficit nije se mijenjala. Vodi Japan s malom prednošću ispred Kine, a slijede Kanada i Meksiko. Statističarima je već sada lakše nabrojati zemlje s kojima SAD imaju pozitivnu trgovinsku bilancu. Od država za koje se pojedinačno iskazuju podaci, u svibnju su to bile Belgija, Nizozemska, Španjolska, Velika Britanija, Australija, Hong Kong, Argentina, Brazil i Egipat. U SAD-U OTPRILIKE 46.000 BANKARSKIH UPOSLENIKA OSTALO BEZ POSLA Broj ukinutih radnih mjesta u bankama u SAD-u, kao posljedica udruživanja i akvizicija, u prvih šest mjeseci ove godine dosegnuo je gotovo 46.000, 45 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije, objavila je međunarodna tvrtka Challenger, Gray & Christmas. To su, naime, rekordne polugodišnje razine koje je tvrtka zabilježila od 1995. kada se počela baviti istraživanjima smanjenja broja zaposlenih uslijed spajanja i akvizicija. Inače, posljednjih godina velike banke šire svoja carstva udružujući se s drugim značajnim bankama ili pak 'gutajući' manje. To je, napominje se u izvješću, utrlo put brojnim otkazima. Uz to, rastuće 'online' bankarske usluge doprinijele su 'rezanju' broja radnih mjesta, kaže se u izvješću. Osvrnuvši se na trendove u automatizaciji bankarskog poslovanja, napominje se i to da novije bankarstvo nije radno intenzivna djelatnost nego vođenje poslovanja putem Web stranica. Inače, u značajnija spajanja i akvizicije u bankarskoj industriji SAD-a u prošloj godini ubrajaju se Citicorp-Travelers (sada Citigroup), Bank One-First Chicago (Bank One Corp. ), BankAmerica-NationsBank (Bank of America Corp.) te Deutsche Bank- Bankers Trust (sada Deutsche Bank). SVI DOLARI NA SVIJETU NEDOVOLJNI ZA KUPNJU MICROSOFTA Kad bi bili u mogućnosti skupiti sve dolare koji su danas u opticaju ne bi imali dovoljno novca da kupite najbogatiju tvrtku na svijetu - Microsoft. Njezina je tržna vrijednost u subotu ujutro bila 507 milijardi USD, a američka riznica u opticaju drži ukupno 450 milijardi USD. Podaci o Microsoftu pokazuju da je samo osam zemalja u svijetu po nacionalnom gospodarstvu bogatije od tvrtke Billa Gatesa. Taj 43-godišnjak iz Seattlea najbogatiji je čovjek na svijetu. Osobna zarada procjenjena mu je na 4,7 milijardi USD, a ukupna imovina na otprilike 100 milijardi. Uz pomoć računala koje pokreće operativni sustav njegove tvrtke moguće je izračunati da je, pod uvjetom da je prosječno radio deset sati dnevno, dosad zarađivao milijun USD svake sekunde. I još malo igre s brojevima: da bi zaradio koliko Gates, prosječni Amerikanac bi morao raditi otprilike 8,5 milijuna godina. Microsoft se kao tvrtka na tržištu pojavio 13. ožujka 1986. godine. Gates je dionice tada prodavao po 15 centi. U petak su na tržištu vrijednosnica plaćane 99,43 USD. FORDOVA PROIZVODNJA U RUSIJI UZ ULAGANJA 150 MILIJUNA USD Proizvođač vozila Ford Motor Company potpisao je nedavno sa vladom Rusije sporazum o investiranju 150 milijuna USD u proizvodnju automobila u blizini Petrograda. Početna bi godišnja proizvodnja iznosila 25.000 vozila, dok bi godišnji kapaciteti tvornice bili sto tisuća vozila, ovisno o zahtjevima tržišta. Očekuje se da bi rad punim kapacitetom započeo tijekom prve polovice 2001., a tvornica će uključivati izradu karoserija, lakiranje i završnu montažu. Nova će tvrtka djelovati pod imenom Ford Vsevolozhsk kao dioničko društvo američkog Forda i kompanije Bankers House iz Petrograda, a za proizvodnju će se osuvremeniti postojeća postrojenja tvrtke Russki Diesel. Fordova proizvodnja u Rusiji važan je korak u postizanju dugoročnog cilja Forda te predstavlja obvezu ne samo da najmoderniji proizvodi budu pristupačni ruskim kupcima, već i zauzimanje vodećih pozicija na tamošnjem tržištu, ocijenjeno je iz koncerna Forda, prilikom sklapanja tog sporazuma. OBJAVLJEN PREGLED GLOBALE POVEZANOSTI ZRAČNIH LUKA 1999. Međunarodno udruženje zračnih prijevoznika (IATA) objavilo je publikaciju "Pregled globalne povezanosti zračnih luka 1999." s podacima o poslovanju stotinu svjetskih zračnih luka. Pregled bi trebao pomoći zračnim lukama u procjeni poslovnih učinaka zračnih prijevoznika koji kod njih posluju te pokazati ostvaruju li uspješnu povezanost u svijetu. IATA-in Odjel za informacije i istraživanje je u suradnji s tvrtkom Hague Consulting Group, s kojom je izrađen i "Pregled globalne povezanosti zračnih luka 1999.", izradio i Analizu standardne povezanosti namijenjenu zračnim lukama koje su zainteresirane za poboljšanje svoje povezanosti. Analiza bi zračnim lukama trebala omogućiti izradu sveobuhvatnog izvještaja o poslovanju zračne luke. Cilj ovih projekata je, navode u IATA-u, omogućiti zračnim lukama da uoče svoju poziciju u svjetskoj konkurenciji. 10. POSEBAN PRILOG UVJETI KREDITIRANJA PRAVNIH OSOBA ZA SRPANJ 1999. a) Kratkoročni krediti pravnim osobama BANKA maximalni iznos kredita učešće kam. stopa u % god. Alpe Jadran banka: - za likv. (zaš. kl. - prag 2%) Ovi uvjeti ovise o pravnoj osobi koja Ovi uvjeti ovise o 18,00 - za likvidnost (val. klauz.) traži kredit, kojoj rizičnoj skupini komitentu, zatraž. iznosu, 15,00 - uz kolateral pripada i koji instrument osiguranja roku vraćanja, instrum. do 12,00 - okvirni po ŽR (overdraft) je ponuđen. osiguranja te rizicima. 20,00 Bank Austrija Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka - - 15,00 Brodsko Posavska banka - - 12,00-22,00 Centar banka - - 12,00-20,00 Cibalae banka - - 17,00 Convest banka - - 19,00 Credo banka 300.000 DEM - 15,00-24,00 Croatia banka: - prvoklasnim klijentima do 50% pros. salda na ŽR banke 15,00 - ostalim klijentima - - prema odluci Čakovečka banka - - 16,00-18,00 Dalmatinska banka: - za kategoriju rizičnosti A ovisno o - 16,50 - za kategoriju rizičnosti B kategoriji - 18,50 - za kategoriju rizičnosti C rizičnosti - 22,50 - za kat. rizičnosti D, E i ost. pravne osobe - prema posebnoj odluci Dubrovačka banka: - za obrtna sredstva -90 dana ovisno o - 16,00 - za pr turis.sez. - 180 dana instrumentu - 18,00 - za slične namj. - 360 dana tvrtke i - 20,00 - za ostale namjene - 90 dana instrumentima - 18,00 - za ostale namj. - 180 dana osiguranja - 20,00 - za ostale namj. - 360 dana* - 22,00 Gospodarsko kreditna banka prema kreditnoj sposobnosti - 14,00- prema dogovoru Hypo Banka Croatia od 50.000 DEM - ovisno o bonitetu - 11,00-16,00 Istarska kred. banka Umag: - u kunama - - 16,00 - u devizama - - 15,00 Jadranska banka: - za kategoriju rizičnosti A ovisi o prometu po ŽR - 10,50-17,50 - za kategoriju rizičnosti B i rezultatima poslovanja - 19,50 - za kategoriju rizičnosti C te o - 23,50 - za kategoriju rizičnosti D namjeni - 26,50 - za kategoriju rizičnosti E ulaganja - 2,3 % (mjesečna stopa) Kaptol banka 500.000 DEM 5,00-10,00% 20,50 Karlovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke - 18,00-22,00 Kreditna banka Zagreb - - 15,00-24,00 Međimurska banka: - za obrtna sredstva visina mjesečne realizacije - 18,00-22,00 Nava banka nema ograničenja - 15,00-22,00 Partner banka: - prvoklasni. duž. i izvoznici - - 12,00 - prvo. duž. - kunski s val. kl. - - 15,00 - riz.skup. A + ost bank. posl - - 18,00 - rizična skupina A - - 20,00 - ost. riz. sk. i novi komitenti - - 22,00 Podravska banka: - za finan. izvoznih poslova - - 18,00-24,00 - za obrtna sredstva - - 18,00-24,00 - za kupnju poljodjel. opreme - - 13,00 - za tekuću likvidnost - - 18,00-24,00 Požeška banka: -krediti za likvidnost - - 20,00 - krediti s valutnom klauz. - - 18,00 Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka ovisno o kreditnoj sposobnosti do 20% 16,00-18,00 Riječka banka ovisno o procjeni potreba i bonitetu - 18,00-22,00 Sisačka banka ovisno o bonitetu komitenta i isplativnosti projekta 15-24 (ovisno o vrsti) Slavonska banka: - za obrtna sredstva - - 16,00-20,00 Splitska banka ovisno o bonitetu i kreditnoj sposob. - 16,00-18,00 Trgovačka banka ovisno o bonitetu - 11,00-22,00 Varaždinska banka ovisno o saldu prometa - 14,00 Volksbank - - 10,00-16,00 Zagrebačka banka: - - - kunski uz val. kaluz. (DEM) - - 14,50 - devizni (DEM) - - 12,00 ZABA-Pomorska banka St: - krediti u kunama/val. klauz. limitiran kreditnom - 15,00-18,00 -okvirni po ŽR sposobnosšću korisnika - 20,00 * devizni depoziti tvrtke iznad 50.000 DEM b) Dugoročni krediti pravnim osobama BANKA maximalni iznos kredita učešće kam. stopa u % god. Alpe Jadran banka: ovisi o pravnoj osobi ovisi o iznosu, roku... 14,00 Bank Austrija Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka: - za obrtna sredstva (do 3 g.) - - 12,00-15,00 - za investicije (do 5 g.) - - 12,00-15,00 Brodsko Posavska banka prema odluci Centar banka - - 12,00-15,00 Cibalae banka prema dogovoru Convest banka - - 16,00 Credo banka 1.800.000 DEM - 5,00-10,00 Čakovečka banka - - - Dalmatinska banka: - za kategoriju rizičnosti A ovisno o - 16,50 - za kategoriju rizičnosti B kategoriji - 18,50 - za kategoriju rizičnosti C rizičnosti - 22,50 - za kat. rizičnosti D, E i ost. pravne osobe - prema posebnoj odluci Dubrovačka banka ovisno o bonitetu i inst. osiguranja 14,00-24,00 Gospodarsko kreditna banka prema kreditnoj sposobnosti - 14,00- prema dogovoru Hypo Banka Croatia od 50.000 DEM - ovisno o bonitetu - 11,00-16,00 Istarska kred. banka Umag - - 13,00-14,00 Jadranska banka: - za kategoriju rizičnosti A ovisi o prometu po ŽR - 10,50-17,50 - za kategoriju rizičnosti B i rezultatima poslovanja - 19,50 - za kategoriju rizičnosti C te o - 23,50 - za kategoriju rizičnosti D namjeni - 26,50 - za kategoriju rizičnosti E ulaganja - 2,3 % (mjesečna stopa) Kaptol banka 500.000 DEM 10,00-20,00% 14,00 Karlovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke - 14,00-18,00 Kreditna banka Zagreb - - 15,00-18,00 Međimurska banka: - za razne namjene - - 14,00% (val. klauzula) - za kupnju automobila 30.000 DEM - 14,00 (val. klauzula) - krediti iz sredstava EBRD 1.000.000 DEM - 12,00% Nava banka prema posebnom ugovoru ovisno o namjeni Partner banka: prema programu Podravska banka: - kupnja i uređ. gospod. obj. - - 18,00 - kupnja poljop. zamljišta - - 13,00 - podizanje dugog. nasada - - 13,00 - kupnja osnovnog stada - - 13,00 - kupnja i uređ. posl. prostora - - 18,00 - trajna obrtna sredstva - - 18,00 Požeška banka: -krediti za osnovna sredstva - - 20,00 - krediti za obrtna sredstva - - 20,00 - krediti s valutnom klauz. - - 13,00 Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka ovisno o kreditnoj sposobnosti 10,00% -30,00% 12,00- 14,00 Riječka banka: - krediti iz izvora banke ovisno o - 12,00-22,00 - krediti iz inozemnih izvora visini zahtjeva - 9,00-14,00 Sisačka banka ovisno o bonitetu komitenta i isplativnosti projekta 10-20 (ovisno o vrsti) Slavonska banka: - za investicije (sred. poduz.) 3.000.000 - 10,00-12,00 - za investicije (veliki poduz) 50.000.000 - 9,00 Splitska banka ovisno o bonitetu i kreditnoj sposob. - 10,00-16,00 Trgovačka banka ovisno o bonitetu - 11,00-15,00 Varaždinska banka ovisno o kriteriju rangiranja komit. 10,00- 30,00% 12,00-14,00 Volksbank - 30,00% 9,00-15,00 Zagrebačka banka: - - - kunski uz val. kaluz. (DEM) - - 16,00-16,50 - devizni (DEM) - - 14,50-15,00 ZABA-Pomorska banka St: - krediti u kunama/val. klauz. limitiran kreditnom - 13,00-16,00 -devizni krediti sposobnošću korisnika - 14,00