WASHINGTON, 22. srpnja (Hina) - Predstavnički dom američkog Kongresa u četvrtak je, prema očekivanju, prihvatio odluku o smanjenju nekoliko vrsta poreza čime bi državni proračun tijekom slijedećih deset godina bio "stanjen" za 792
milijarde dolara.
WASHINGTON, 22. srpnja (Hina) - Predstavnički dom američkog
Kongresa u četvrtak je, prema očekivanju, prihvatio odluku o
smanjenju nekoliko vrsta poreza čime bi državni proračun tijekom
slijedećih deset godina bio "stanjen" za 792 milijarde dolara.#L#
Predsjednik Bill Clinton je odmah objavio da će ispuniti ranije
upozorenje i iskoristiti predsjednički veto.
Ukratko, pokazala se netočnom poslovica da od viška ne boli glava.
SAD, naime, već godinama imaju značajan višak u državnom proračunu.
U slijedećih 10 godina taj bi višak uz dosadašnje poreze i očekivane
troškove bio 2.900 milijardi dolara.
Clinton i većina demokrata željeli su taj novac iskoristiti za spas
i ozdravljenje mirovinskih fondova i sustava zdravstvene zaštite.
Dokazivali su da će uz očekivani porast broja umirovljenika
sadašnji sustav bankrotirati za tridesetak godina. Zdravstveno
osiguranje već danas ne zadovoljava potrebe stanovništva a
dopunsko osiguranje je skupo. Dio proračunskog viška Clinton je
htio uložiti u plaće nastavnika i poboljšanje uvjeta školovanja, a
ni obrambene potrebe ne bi bile zaboravljene.
Nasuprot tome, kongresna većina republikanaca tvrdila je kako
država ne treba spašavati javnu potrošnju nego Amerikancima treba
vratiti višak uplaćenog poreza i omogućiti da sami čine sa svojim
novcem što žele ili smatraju potrebnim.
Na kraju je 223 zastupnika glasovalo za smanjenje poreza a 208
protiv.
Demokratski amandman kojim bi se prihodi proračuna smanjili za oko
250 milijardi nije prošao. Podržalo ga je 172 demokrata i jedan
republikanac a protiv je bilo 258 zastupnika.
Predsjednik Predstavničkog doma Dennis Hastret, koji je glasovanje
proglasio ispitom stranačke stege, objavio je kako se ne srami što
je "Amerikancima vratio njihov novac".
Za demokrata Charlesa Rangela, današnja odluka je ravna
politikantskoj obmani javnosti.
Porezi na dohodak postupno će se smanjivati tijekom deset godina do
ukupno 10 posto. Smanjeni su porezi na prihode od rente, dionica,
kapitala ili štednje, ukinut porez na nekretnine i smanjen porez
koji plaćaju nevjenčani Amerikanci i Amerikanke.
Demokrati tvrde da su porezne olakšice "skrojene po mjeri
republikanskih glasača" i dodaju da imaju "izbornu namjenu".
Polovicu olakšica u svojim će džepovima osjetiti oni koji zarađuju
iznad 300 tisuća dolara godišnje, kažu. Republikanci uzvraćaju da,
kad je riječ o novcu, više vjeruju zdravom razumu svakog Amerikanca
nego washingtonskim političarima.
Clintonu nije pomogla ni potpora 50 uglednih ekonomista, među
kojima i šestorice nobelovaca, koji su u javnom pismu ustvrdili da
republikanski prijedlog vodi u proračunski deficit, povećanu
potrošnju i inflaciju. Ostao mu je jedino veto a on će vjerojatno
dovesti do blokade vlade jer proračun (opet) neće biti donesen na
vrijeme. Tako će izborna, 2000. godina početi privremenim
financiranjem i novim prijeporima.
(Hina) fp rb