ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u razdoblju od 1993. do kraja prošle godine iznosila su 2,2 milijarde američkih dolara. Samo u 1998. godini strani su ulagatelji u Hrvatsku uložili 873 milijuna dolara,
što je oko dva puta više nego godinu prije, preliminarni su podaci Hrvatske narodne banke iz njena Godišnjeg izvješća za 1998. upućenog Hrvatskom državnom saboru.
ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u
razdoblju od 1993. do kraja prošle godine iznosila su 2,2 milijarde
američkih dolara. Samo u 1998. godini strani su ulagatelji u
Hrvatsku uložili 873 milijuna dolara, što je oko dva puta više nego
godinu prije, preliminarni su podaci Hrvatske narodne banke iz
njena Godišnjeg izvješća za 1998. upućenog Hrvatskom državnom
saboru. #L#
Središnja banka u svom izvješću također ističe kako je vidljivo
intenziviranje izravnih stranih ulaganja od 1996. Naime, dok su
izravna ulaganja tijekom 1993., 1994. i 1995. bila oko sto milijuna
godišnje, u 1996. ona su dosegnula 533 milijuna, 1997. iznosila su
487 milijuna, a prošle godine 873 milijuna dolara.
Prema zemljama, najviše je inozemnih ulaganja iz SAD-a. Proteklih
pet godina Amerikanci su u Hrvatsku uložili 871,7 milijuna dolara,
ili oko 40 posto svih izravnih inozemnih ulaganja. Slijedi Austrija
sa uloženih 546 milijuna dolara (25 posto), a na trećem je mjestu
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) koja je u Hrvatsku uložila
95 milijuna dolara (4 posto). Nakon Švicarske (sa 94,5 milijuna) i
Švedske (72,5 milijuna dolara), šesta je po veličini ulaganja
Njemačka koja je u Hrvatsku od 1993. do 1998. uložila 68 milijuna
dolara, dok su od hrvatskih značajnih inozemnih vanjskotrgovinskih
partnera gotovo upola manje od toga (37,8 milijuna dolara) uložili
Talijani.
U razdoblju od 1993. do kraja 1998. vlasnička su inozemna ulaganja
dosegnula 1,67 milijardi dolara. Gotovo 43 posto toga iznosa,
odnosno 717 milijuna dolara uloženo je u farmaceutsku industriju.
Rezultat je to izlaska Plive na Londonsku burzu 1996. i njene
daljnje privatizacije tijekom 1998. Oko 14,5 posto svih vlasničkih
ulaganja (242,2 milijuna dolara) odnosi se na djelatnost ostalih
novčarskih posredovanja. I pritom je riječ o izlasku jedne od
najvećih hrvatskih banaka, Zagrebačke banke, na Londonsku burzu,
te o inozemnom osnivanju i sudjelovanju u privatizaciji banaka u
Hrvatskoj. No, središnja banka procjenjuje da će se ti udjeli
značajno promjeniti idućih godina zbog najavljene privatizacije
telekomunikacija, banaka (predstoji privatizacija triju ranije
saniranih banaka - Riječke, Splitske i Privredne banke), te
industrije nafte.
Povećanje stranih ulaganja u prošloj je godini značajno utjecalo i
na račun financijskih transakcija bilance plaćanja. Po ocjeni HNB-
a, time je Hrvatska na neki način ušla u treću fazu prema izvorima
financiranja deficita na tekućem računu. "U prvoj fazi deficit je
većinom financiran repatrijacijama, odnosno povratkom deviza u
bankovni sustav, u drugoj pretežito zaduživanjem u inozemstvu, a u
trećoj, koja je počela 1998. godine veliku ulogu u financiranju
preuzimaju strane direktne investicije (prvenstveno od
privatizacije) čija je još značajnija uloga planirana i u 1999.
godini", ističe se u izvješću HNB-a.
(Hina) bn ds