VOA-HRVATSKA RISKIRA N.BANG-JENSEN

GLAS AMERIKE - VOA 21. VII. 1999. Nina Bang-Jensen, pravna savjetnica Međunarodne koalicije za pravdu: 'Hrvatska riskira da image moderne europske države zamijeni statusom zemlje odmetnice'. Prilog Mirjane Dedaić "Glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine Louise Arbour izjavila je jučer u Zagrebu da će najvjerojatnije zatražiti od predsjednika suda da o nedovoljnoj suradnji Hrvatske s Haaškim sudom izvijesti Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda. Naime, odluku da ne dostavi dokumente koje sud traži od Hrvatske, ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović obrazlaže pitanjem nacionalnih interesa, dok neizručivanje Mladena Naletilića Tute i Vinka Martinovića Štele opravdava činjenicom da protiv njih nije završen sudski postupak u Hrvatskoj. Za komentar smo zamolili Ninu Bang- Jensen, pravnu savjetnicu Međunarodne koalicije za pravdu, nevladine udruge koja lobira za kažnjavanje ratnih zločinaca. 'Bilo je očito da je tužiteljica Arbour vrlo razočarana ponašanjem hrvatske vlade i riječima hrvatskih dužnosnika. Strategija hrvatske vlade je, čini se, usmjerena na odgađanje istrage koju provodi Tribunal', kaže gospođa Bang-Jensen, te dodaje da bi Hrvatsku moglo puno koštati ako ovaj slučaj dođe do Vijeća sigurnosti, što je gospođa Arbour najavila u tijeku posjeta Zagrebu. 'To je vrlo ozbiljan korak. To bi značilo da glavna tužiteljica prijavi Vijeću sigurnosti da hrvatska vlada ometa ili uzrokuje odgađanje istrage međunarodnog suda. S obzirom da hrvatska vlada, kao članica međunarodne zajednice i Ujedinjenih naroda, ima obvezu da poštuje odredbe suda, Vijeće sigurnosti ima pravo nametnuti sankcije Hrvatskoj'. 'U početku bi te sankcije bile samo verbalne prirode', vjeruje Nina Bang-Jensen. 'Prvo bi Vijeće donijelo rezoluciju kojom bi se Hrvatskoj uputilo kritiku zbog tog čina i zatražilo od vlade da se odmah pokori odredbama i traženjima Međunarodnog suda. Ako ni tada hrvatska vlada ne bi surađivala, postoji niz sredstava na raspolaganju Vijeću sigurnosti. Naprimjer, davanje Hrvatskoj istog statusa odmetničke zemlje kakav ima Jugoslavija, što bi išlo na uštrb vanjske trgovine i bilo kakve gospodarstvene pomoći, a to bi se općenito vrlo loše odrazilo na status Hrvatske u međunarodnim financijskim institucijama kao i na odnose Hrvatske s drugim zemljama', kaže gospođa Bang-Jensen. Hrvatski ministar pravosuđa Šeparović obrazložio je da se dvojica osumnjičenika ne mogu izručiti, jer im se u Hrvatskoj sudi za druge zločine. Kakav to utjecaj može imati na odluku da se ignorira zahjev Haaškog suda, upitali smo Ninu Bang-Jensen, pravnu savjetnicu Međunarodne koalicije za pravdu. 'Bez obzira sudi li im se za iste zločine, ili za neke druge, Tribunal ima takozvani prioritet u jurisdikciji. To znači da međunarodni sud može u bilo kojem trenutku zatražiti izručenje pojedinaca. Prilikom osnivanja Tribunala, Vijeće sigurnosti je dobro pazilo da Sud dobije prioritet u jurisdikciji. To znači da sve pojedinačne vlade moraju prvo poštovati zahtjeve Međunarodnog suda, a odluke svojih sudova staviti u drugi plan. Osim toga, međunarodni sud za ratne zločine sudi za djela po opsegu daleko šira - to su genocid, zločini protiv čovječnosti, mučenja, napadi na ljude zbog njihove nacionalnosti ili etničke pripadnosti, i tako dalje. A takve su optužnice daleko jače od, naprimjer, optužnice za ubojstvo'. Odluka da dvojicu osumnjičenika - Vinka Martinovića Štelu i Mladena Naletilića Tutu - ne izruči Međunarodnom sudu za ratne zločine, te da sudu uskrati dokumente važne za istragu, svakako nije u interesu Hrvatske, smatra Nina Bang-Jensen. Hrvatska tako samo gubi na imageu moderne europske države, a dobiva izgled odmetničke zemlje'. Nedavno je u Den Haagu odlučeno da se bosansko-jugoslavenski oružani sukob tretira kao međunarodni, a ne više građanski rat . Nina Bang-Jensen kaže da će biti zanimljivo pratiti kako će se ta odluka odraziti na suđenja onima koji su osumnjičeni za djela počinjena u sukobu u Hrvatskoj, s obzirom da rat u Hrvatskoj nije uključen u tu karakterizaciju. Ipak, gospođa Bang-Jensen naglašava da je važnost odluke u tome da su se prvi put na Međunarodnom sudu istaknuli kriteriji za razlikovanje građanskog od međunarodnog rata. Ako su zločini počinjeni u međunarodnom sukobu, više se pozornosti na suđenju poklanja napadima na civile, koje u tom slučaju štiti Ženevska konvencija. Premda ima neizravan utjecaj, i ne rješava pitanje kvalifikacije rata u Hrvatskoj, ta specifikacija predstavlja standarde koje tužiteljica može uporabiti prilikom podnošenja optužnice za događaje u Hrvatskoj. 'Želim svakako naglasiti', kaže gospođa Bang-Jensen 'da tužiteljica nema pravo odlučivati je li neka akcija, kao naprimjer Oluja, bila pravedna, već jedino jesu li pojedinci na objema stranama vodili rat prema zakonima vođenja rata, i upravo to je ono što nastoji učiniti. Pritom je jasno dala na znanje da bilo tko može biti optužen, ako je naređivao ili nije spriječio zlostavljanja civila'". (VOA)