NEW YORK, 20. srpnja (Hina) - Znanstvenici još nisu uspjeli točno izmjeriti utjecaj čovjeka na zagrijavanje Zemljine atmosfere, a količina ugljičnog dioksida i temperatura stalno rastu, upozorava "El Pais".
NEW YORK, 20. srpnja (Hina) - Znanstvenici još nisu uspjeli točno
izmjeriti utjecaj čovjeka na zagrijavanje Zemljine atmosfere, a
količina ugljičnog dioksida i temperatura stalno rastu, upozorava
"El Pais". #L#
Međunarodna radna skupina Ujedinjenih naroda za proučavanje
klimatskih promjena, a riječ je o skupini uglednih znanstvenika,
već je zaključila da "čovjek prilično utječe" na globalne klimatske
promjene. Neki znanstvenici tvrde da je ljudski utjecaj na klimu
svakim danom sve vidljiviji te da je možda čak i glavni čimbenik
globalnoga zagrijavanja u posljednjih nekoliko desetljeća.
Iako se svi znanstvenici ne slažu s tim mišljenjem, ipak se slažu u
ocjeni da su još daleko od mogućnosti točnog izračunavanja razmjera
čovjekova utjecaja na klimatske promjene. Na te promjene, kao i na
promjenu temperature, utječe niz prirodnih i umjetnih čimbenika.
Među prirodnima čimbenicima su promjene sunčeva zračenja i kapi
sulfata, aerosoli, koje vulkanskim erupcijama dolaze u zrak, a
hlade atmosferu jer odbijaju sunčevu svjetlost.
Čovjekovo djelovanje uglavnom se svodi na ispuštanje industrijskih
plinova kao što su ugljični dioksid koji zadržavaju toplinu u
atmosferi te na ispuštanje aerosola sulfata iz industrijskih
dimnjaka.
Skupina znanstvenika pod vodstvom Simona F. B. Tetta iz Hadleyeva
istraživačkog centra za predviđanje klimatskih promjena otkrila je
da se zagrijavanje Zemlje u prvoj polovici ovoga stoljeća može
objasniti pojačanim sunčevim zračenjem ili kombinacijom toga
snažnijeg zračenja i plinova s učinkom staklenika.
No, otkrili su i da je sredinom šezdesetih godina zabilježena
gotovo polovina ukupnoga zagrijavanja u ovome stoljeću, a
uzrokovalo ju je uglavnom ispuštanje industrijskih plinova s
učinkom staklenika. Do sličnoga su zaključka poslije došli i neki
drugi znanstvenici.
Michael E. Schlesinger sa sveučilišta am. savezne države Illinois
misli da znanstvenici ne znaju dovoljno o razmjerima prirodnih
klimatskih varijacija, osobito kad je riječ o sunčevu zračenju, a
ne mogu ni točno izmjeriti razmjere čovjekova utjecaja.
U međuvremenu sve je više dokaza o zagrijavanju i njegovim
učincima. Godina 1998. najtoplija je ikad zabilježena godina, a za
to je djelomice odgovoran "El Nino", ali je ta godina najtoplija i
ako se isključe posljedice te pojave.
Časopis "Nature" objavio je rezultate još jednoga istraživanja
koje se temeljilo na ispitivanju mjehurića atmosferskoga zraka u
ledu Antarktike. Otkriveno je da je količina ugljičnoga dioksida
sada najviša u posljednjih 420.000 godina, a za 20 posto viša od
bilo kojega toploga razdoblja između ledenih doba te dvostruko viša
od njegove tipične koncentracije za vrijeme hladnih razdoblja.
(Hina) rug dgk