POTRAGA ZA DREVNOM KRALJEVSKOM GROBNICOM U TURSKOJ

ZAGREB, 14. srpnja (Hina) - Planine jugoistočne Turske skrivaju kraljevsku grobnicu staru više od 20 stoljeća. Potraga za tom grobnicom, koja možda sadrži velika bogatstva, traje više od stotinu godina i već desetljećima združuje pagansku vjeru s modernom znanošću, arheologiju sa spiritističkim vizijama, i spore turske birokrate s nestrpljivim strancima, piše "The New York Times". #L# "To je ne samo iznimno važno, nego i iznimno uzbudljivo", kaže njemački geofizičar Tomm Utecht, koji proučava mjesto i vjeruje da zna gdje je grobnica smještena. "Ovaj kompleks nazivaju osmim svjetskim čudom. Potpuno je jedinstven. Nigdje drugdje neki kralj nije izgradio ovako dotjeran sveti spomenik i grobnicu tako visoko na planini." "Jako nas zanima kako grobnica izgleda i što se u njoj nalazi", izjavio je Utecht. "Ljudi koji znaju više od mene kažu da bismo je mogli usporediti s Tutankamonovim grobom." Nitko ne zna što bi se moglo nalaziti u planini Nemrut, koja se uzdiže iznad kurdskog područja Turske oko 800 kilometara jugoistočno od Ankare. No čuda pronađena na planinskom vrhu govore da bi se sadržaj grobnice mogao pokazati veličanstvenim. Spomenik u planini Nemrut daje iznimno bogatu sliku kraljevstva Komagene, koje je postojalo od 162 godine prije Krista do godine 72., i kralja Antioha, graditelja spomenika. Među golemim djelima na vrhu planine ističu se dva reda kipova, visokih skoro 10 metara i načinjenih od šest tona teškog kamena. Kipovi prikazuju Antioha i bogove koje je štovao. Kraljevstvo Komagene bilo je na granici između Rimskog carstva i Perzije. Tu je i niz raskošnih reljefa koji prikazuju Antiohove pretke i prizore njegova rukovanja s bogovima prilikom potvrde ugovora po kojem je, vjeruje se, vladao. Iza niza reljefa nalazi se dugačak natpis u kojem kralj iscrpno objašnjava svoju filozofiju, utvrđuje pravila za buduće naraštaje i moli božansku zaštitu. Goleme glave, koje su odavno otpale s kipova i leže razbacane na vrhu planine Nemrut, prvi su put otkrivene 1881. Od tada privlače i zbunjuju milijune posjetitelja i naraštaje znanstvenika. Danas samo tri čovjeka misle da znaju gdje je kralj Antioh izgradio grobnicu: znanstvenik Utecht; Maurice Crijns, direktor Međunarodne zaklade Nemrut i, navodno vidovita, gđa Crijns. No, zasad, oni šute. Na ceremoniji kojoj je u ožujku prisustvovao turski predsjednik Sulejman Demirel, turske su vlasti potpisale protokol s Međunarodnom zakladom Nemrut. Time bi se arheološkom timu zaklade trebalo omogućiti da odmah započne radove, no sve je zapelo u mutnim birokratskim kanalima, a ministarstvo kulture još nije izdalo potrebne dozvole. Dok se problem ne riješi, neće biti napretka u rješavanju jedne od najzanimljivijih zagonetki antičkog svijeta. (Hina) lbr dgk