LONDON, 10. srpnja (Hina) - Britanski poslovni list Financial Times u prilogu o Hrvatskoj u petak je objavio 11 članaka, prikazujući političko i gospodarsko stanje u zemlji.
LONDON, 10. srpnja (Hina) - Britanski poslovni list Financial Times
u prilogu o Hrvatskoj u petak je objavio 11 članaka, prikazujući
političko i gospodarsko stanje u zemlji.#L#
U središtu pozornosti Financial Timesa stoje predstojeći izbori za
Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora i stanje u
gospodarstvu.
Na izborima ove zime moglo bi doći do promjene vlasti, a hrvatski
građani, nakon dugih godina rata, u izbore ulaze s rješenim
sigurnosnim pitanjem, no ključno za njihov ishod bit će kako birači
ocjenjuju stanje u gospodarstvu, drži list.
Budućnost vladajuće hrvatske stranke, za koju predizborne ankete
ukazuju pad potpore u biračkom tijelu, odlučit će se u gradovima,
ovisno o tome, hoće li stranci poći za rukom povratiti povjerenje
birača razočaranih gospodarskom krizom. Međutim bitno za izbor bit
će također pitanje hoće li se glavne oporbene stranke moći
dogovoriti za isticanje zajedničke kandidacijske liste ili će
ostati podijeljene, kao što to one po prirodi svojih interesa i
jesu, mišljenja je Financial Times.
Vanjskopolitička pozicija Hrvatske, zbog njezine potpore
saveznicima u ratu protiv Jugoslavije znatno je osnažila, međutim
uvjeti koje je međunarodna zajednica postavila Hrvatskoj ostali su
nepromjenjeni. Postoji opasnost da se pozitivni impuls u
približavanju Hrvatske Europskoj uniji i NATO-u istroši, ukoliko
se pokaže da Hrvatska sa zadrškom ispunjava preuzete obveze,
upozorava Financial Times, pozivajući se na neimenovane zapadne
diplomate.
Međutim, većina Hrvata, kako oni koji podupiru vlast, tako i oni
koji podržavaju oporbene stranke, smatraju kako je kritika
međunarodna zejadnice Hrvatskoj "neopravdano oštra", dodaje
list.
Hrvatsko gospodarstvo nalazi se u recesiji, konstatira Financial
Times, a oporavak će uslijediti tek kada vlada započne riješavati
dugoročne strukturne probleme. Proračunski manjak i bankarska
kriza natjerali su hrvatsku vladu da za rješavanje kratkoročnih
teškoća zatraži novi stand-by zajam od Međunarodnog monetarnog
fonda (IMF) u iznosu od 300 milijuna američkih dolara. Međutim IMF
je Hrvatskoj započeo postavljati sve teže uvjete za odobravanje
sredstava. Primjerice, IMF neodrživim smatra najavljeno povišenje
plaća djelatnicima u javnom sektoru za 5 posto u kolovozu i 12 posto
u prosincu, izvještava britanski list.
Turizam, pojedinačno najavažnija gospodarska grana u Hrvatskoj,
koji je prošle godine ostvario 2,7 milijardi američkih dolara
deviznog prihoda, ove godine bi mogao, prema procjeni hrvatskog
ministra turizma Ivana Heraka, pretrpjeti gubitak prihoda u iznosu
do 1,4 milijarde dolara, ističe Financial Times. Međutim nije samo
kosovska kriza uzrok smanjenju prihoda u turizmu, nego i nedostatak
raznolikosti te manjkavosti u kvaliteti ponude, mišljenja je
list.
Djelomična privatizacija Hrvatskih telekomunikacija, prodajom 25
postotnog udijela plus jedne dionice jednom stranom ponuđaču,
omogućit će tzv. strateškom ulagaču da de facto može nametnuti
svoju operativnu kontrolu, a uz to Hrvatske telekomunikacije
uživale bi monopol do 1. siječnja 2003. godine. Tvrtka je u 1998.
godini ostvarila prihod od 764 milijuna američkih dolara, piše
list, dok bi prema procjeni investicijske kuće Dresdner Kleinwort
Benson, koja savjetuje ponuđače, prihodi državi od prodaje udjela
strateškom ulagaču iznosili između 600 milijuna i jedne milijarde
dolara, piše list.
(Hina) miz sd