GROZNICA JE DOBRA ZA ZDRAVLJE

ZAGREB, 8. srpnja (Hina) - Ljudski organizam evolucija je tako konstruirala, da se može braniti od bolesti, tvrdi profesor biologije George Williams sa sveučilišta države New York u Stony Brooku. #L# Ta se načelna zamisao krije iza mlade istraživačke grane evolucijske medicine. Ako biolozi doznaju više o obrambenim mehanizmima tijela, liječnici bi mogli pronaći bolje metode liječenja. Za biologe je groznica nedvosmislen znak borbe organizma protiv uzročnika bolesti. Sve je više naznaka da je porast temperature tijekom neke zaraze obrambeni mehanizam tijela. U životinjskom svijetu temperatura kao zaštitni mehanizam postoji već milijune godina. Studije su pokazale da sredstva za snižavanje temperature mogu produljiti trajanje bolesti. Djeca oboljela od vodenih kozica koja su dobivala lijekove za snižavanje temperature, u prosjeku su bolovala jedan dan dulje od djece koja su dobivala placebo. Pacijenti koji su tijekom prehlade posegnuli za lijekom, imali su znatno manje antitijela i dulje su bili prenositelji zaraze, nego oni koji nisu uzimali nikakav lijek. Osim toga, ljudima koji češće boluju od zaraza popraćenih povišenom temperaturom, prijeti manja opasnost od raka. Za evolucijske biologe to je jasan znak da simptomi neke bolesti mogu u mnogim slučajevima biti i zaštitni mehanizam. Liječnici bi, drže, u liječenju i istraživanju morali više pozornosti posvetiti prirodnim zaštitnim mehanizmima tijela. "No ni ne pomišljamo savjetovati da se nikada ne mora uzeti lijek protiv groznice", kaže Williams. Mora se odvagnuti opasnosti i koristi neke terapije. I drugi simptomi bolesti pokazali su se kao obrambeni mehanizmi organizma, kao, recimo, nedostatak željeza. Čini se da je bakterijama i drugim uzročnicima bolesti za rast potrebno željezo. Da bi ih svladalo, tijelo izazove manjak željeza. Obavljen je niz pokusa koji su potvrdili da takva anemija može imati pozitivan učinak. "Pacijenti s kroničnom tuberkulozom pate od manjka željeza, no njihovo se stanje pogorša kad im se daje željezo", kaže Williams. Koliko nedostatak željeza štiti od zaraze, pokazuju primjeri iz pomoći za razvitak. Masai, pastirski narod iz istočne Afrike, dobivali su tablete željeza. Posljedica je bila porast stope zaraza amebama s manje od deset na skoro 90 posto. Slično su prošli i nomadi u Somaliji kod kojih su se zaraze utrostručile kad su dobili preparate željeza. Sastav majčinog mlijeka pokazuje da nedostatak željeza uistinu štiti od zaraza. U majčinom mlijeku oko 20 posto bjelančevina sastoji se od laktoferina, bjelančevine koja veže željezo. U kravljem mlijeku ima ga tek dva posto. Williamsa drži kako to objašnjava činjenicu da djeca koju majke doje rjeđe obolijevaju od zaraza nego djeca hranjena na bočicu. Čini se da željezo ima tako veliko značenje za opstanak bakterija, da je evolucija izmislila neke trikove da ga "povuče iz prometa". Posebna bjelančevina u ljudskom tijelu veže slobodno željezo u krvi. Uzročnici bolesti imaju malo izgleda da do njega dođu. I u suzama i u slini postoje bjelančevine kojima je jedina zadaća vezanje željeza. Trik s nedostatkom željeza doista je u prirodi jako raširen. Najbolji primjer je kokošje jaje. Iako bakterije lako prodiru kroz ljusku jajeta, jaja začudno dugo ostaju svježa i to zbog minimalnog sadržaja željeza. Većina željeza koncentrirana je u žutanjku. U bjelanjku ga gotovo i nema. Ima ga u minimalnim količinama i vezan je u proteinu pa ga bakterije ne mogu iskoristiti. (Hina) pet dgk