SLO 7.VII.-DELO-HRVATSKI TURIZAM

SLOVENIJA DELO 7. VII. 1999. Spašavatelji hrvatskog turizma "Grmljavina NATO-ovih bombardera je doduše utihnula, no čini se da smirivanje odnosa na Kosovu nije utjecalo na to da mnoštvo turista požuri rezervirati mjesta za odmor u hotelima i privatnim smještajima na hrvatskoj obali. Još se ne zna kakva će biti glavna sezona, domaći turistički radnici najavljuju da će ljetos biti najviše posjetitelja iz susjednih država - Slovenije i Italije. No ni s tradicionalno dobrih tržišta, hrvatski turizam ne može očekivati veći priljev. U dalmatinskom tisku možemo pročitati da u ljubljanske turističke agencije svakih nekoliko dana dolaze možebitni gosti, koje najviše zanima jesu li cijene u Hrvatskoj snižene. Isto pitanje ponavljaju za nekoliko dana. Problem nisu samo visoke cijene, nego i to što gosti za njih ne dobivaju odgovarajuće kvalitetnu uslugu - iznimka su područja koja Slovenci dobro poznaju. Hrvatski ministar za turizam Ivo Herak nedavno je izjavio da rat u susjedstvu nije dostatno opravdanje za to. Budući da NATO smiruje stanje na Kosovu, na to se više ne može izgovarati. No zato ostaju drugi razlozi za lošu ponudu i usluge. Iako sunce silovito peče, na hrvatskoj je obali prilično malo gostiju. Za sada je sigurno da će se na Korčulu i Pelješac vratiti dvije tisuće takozvanih prisilno prognanih posjetitelja koji su lani morali prekinuti dopust zbog požara. Hrvatska im je vlada naime poklonila jednotjedan besplatni boravak u hotelu Komodor ili u kampovima, ovisno o njihovu prijašnjem boravku. Među ostalim kruže glasine da se na poziv hrvatskih vlasti javilo i tri stotine Slovenaca koji su lani pobjegli s Korčule i Pelješca pred vatrenom stihijom. To je do sada daleko najbolja reklama za hrvatski turizam. U Hrvatskoj očekuju da će svaki treći Slovenac provesti svoj ljetni dopust na njihovoj obali. To bi moglo puno pridonijeti poboljšanju suradnje između susjednih država na području turizma, a moglo bi značiti i korak naprijed u rješavanju najvećeg 'turističkog naselja' u Hrvatskoj - radi se dakako o 27 tisuća ležaja u ljetovalištima slovenskih vlasnika koji ih ne mogu upotrebljavati još od 1991. godine. Dok neki drže da bi to mogla biti 'roba' za razmjenu u pregovorima o nuklearnoj elektrani Krško i dugovima Ljubljanske banke hrvatskim štedišama, drugi tvrde da bi dogovor o odmaralištima (u Ljubljani će po svoj prilici drugi tjedan biti potpisan imovinsko-pravni sporazum kojega su Slovenija i Hrvatska već parafirale) doveo hrvatsko-slovensku turističku suradnju na najvišu razinu. U Hrvatskoj šute o šteti slovenskih vlasnika nekretnina, budući da ne mogu raspolagati svojom imovinom, a iznosi oko sto milijuna do gotovo dvije milijarde maraka. Računi su računi, no taj problem nije jedini u nizu neriješenih međudržavnih problema, a šteta je nedvojbeno obostrana. Koliko je u tim okolnostima vrijedan poziv iz Hrvatske da Slovenci dođu na Jadran, tek ćemo vidjeti. Isto vrijedi za nepouzdane Talijane, iako se očekuje da ih neće biti više nego lani, kad ih je došlo 780 tisuća. Njemačko, a pogotovo britansko tržište za ovogodišnju su sezonu velike nepoznanice. Možda će Nijemce i Britance privući tišina nad Jadranom, gdje više nema prelijetanja NATO-ovih bombardera" - piše Ilija Mimica.