LUŽAVEC: U PROMETU STOTINJAK MILIJUNA ŠTETE OD OPERACIJA NATO-A

ZAGREB, 7. srpnja (Hina) - Hrvatski promet pretrpio je stotinjak milijuna kuna štete zbog vojnih operacija NATO saveza protiv Jugoslavije, no završetak rata u susjedstvu Hrvatska je dočekala spremna za ponovno otvaranje svih svojih prometnih koridora, izjavio je ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec na današnjoj konferenciji za novinare.#L# Najveće štete pretrpio je zračni promet, koji je za vrijeme intervencije NATO-a pao za 76 posto, ali je Hrvatska to razdoblje iskoristila za dovršetak cjelokupne obnove sustava kontrole letenja, istaknuo je Lužavec. Otkako su 27. lipnja otvoreni svi zračni putevi preko Hrvatske, broj preleta se utrostručio - s 80 na 220 preleta dnevno. Hrvatska također očekuje da će dio zračnog prometa preko Jugoslavije skrenuti na hrvatski zračni prostor. Prije sukoba Jugoslavija je od naplate preleta godišnje zarađivala 100 milijuna dolara, a Hrvatska samo pet - šest milijuna, kazao je Lužavec, no sada bi se to trebalo promijeniti. Hrvatska je otvorila sve cestovne i željezničke koridore, uključujući i 10. koridor na magistralnom pravcu Zagreb - Beograd, ali očekivani porast razine prometa zasad je izostao, rekao je Lužavec. Krajem srpnja na autocesti Zagreb - Lipovac bit će otvorena 17 kilometarska dionica od Slavonskog Broda do Oprisavaca, a praktički se dovršava nastavak te dionice do Velike Kopanice, gdje je sjecište 10. i 5. koridora. Sa spajanjem tih dvaju koridora autocesta Zagreb - Lipovac "usisat" će još više prometa iz BiH, tako da će trenutni dnevni promet od 16.000 vozila još porasti, predviđa Lužavec. Otvaranje pruge na 10. koridoru zasad je rezultiralo samo simboličkom uspostavom prometa. Prije rata tim je pravcem godišnje prevezeno 12 milijuna tona tereta, a sada svega nekoliko tisuća tona. "Ne znam zašto Jugoslavija nije zainteresirana za taj pravac, pogotovo s obzirom na tranzit iz drugih zemalja, poput Rumunjske ili Bugarske", rekao je Lužavec. Hrvatska s Jugoslavijom ima problema i u vezi obnove riječnog prometa, koji je praktički blokiran nakon rušenja mostova na Dunavu. Iako su stručnjaci Dunavske komisije zaključili da bi se rijeka mogla za mjesec dana osposobiti za plovidbu, Jugoslavija to odbija tražeći da se prvo obnove srušeni mostovi, pa tek onda plovidba. Jugoslavija se može tako postaviti jer ima na raspolaganju okolni pravac kanalom Dunav - Tisa - Dunav, međutim za Hrvatsku i ostale zemlje koje ovise o prolasku kroz jugoslavenski dio Dunava to je potpuno neprihvatljivo, istaknuo je Lužavec. "Jučer sam zajedno s ministrima prometa Mađarske i Slovačke uputio zahtjev za omogućavanjem ponovne plovidbe Dunavom, a Dunavskoj komisiji sam uputio i žalbu zbog zadržavanja naših brodova na ulasku u Jugoslaviju", rekao je Lužavec. Jugoslavija će ipak trebati Hrvatsku zbog opskrbe Beograda s pet milijuna tona naftnih derivata godišnje, a od sisačke rafinerije im je najkraći i najjeftiniji put, napomenuo je Lužavec. Zbog toga su obnovljeni brodovi "Dunavskog Lloyda" za prijevoz nafte, a sisačka luka osposobljena za pretovar nafte, kazao je ministar prometa. Odgovarajući na novinarski upit o prekidu radova na autocesti Zagreb - Goričan zbog dugova izvođačima, Lužavec je izjavio da je dio duga, 60 milijuna od ukupno 180 milijuna kuna, isplaćen ovog tjedna. Vlada čeka odgovor Svjetske banke hoće li biti jamac cijelog tog projekta, no, bez obzira na sve, neće odustati od dovršetka tog pravca do kraja 2000. godine. Ostalo je još 23 kilometra najtežeg dijela trase, ali rokovi neće biti produženi, ustvrdio je Lužavec. (Hina) md sšh