ZAGREB, 1. srpnja (Hina) - Povećanje prometa jedini je pravi izlaz za situaciju u kojoj se nalaze Hrvatske željeznice, istaknuto je na današnjoj sjednici Vlade koja je prihvatila izvješće o gospodarskom stanju HŽ-a, s posebnim osvrtom
na Projekt osuvremenjivanja i restrukturiranja željeznica 1998. do 2002. Vlada je prihvatila i uredbu o sniženju carinskih stopa pri uvozu opreme, uređaja, aparata i vozila i njihovih dijelova u koje su ugrađeni dijelovi proizvedeni u Hrvatskoj, te dala potporu vukovarskom VUPIK-u za isplatu dviju brutto plaća, a dodjelom robe iz Državnih robnih zaliha potporu petrinjskoj Preradi.
ZAGREB, 1. srpnja (Hina) - Povećanje prometa jedini je pravi izlaz
za situaciju u kojoj se nalaze Hrvatske željeznice, istaknuto je na
današnjoj sjednici Vlade koja je prihvatila izvješće o
gospodarskom stanju HŽ-a, s posebnim osvrtom na Projekt
osuvremenjivanja i restrukturiranja željeznica 1998. do 2002.
Vlada je prihvatila i uredbu o sniženju carinskih stopa pri uvozu
opreme, uređaja, aparata i vozila i njihovih dijelova u koje su
ugrađeni dijelovi proizvedeni u Hrvatskoj, te dala potporu
vukovarskom VUPIK-u za isplatu dviju brutto plaća, a dodjelom robe
iz Državnih robnih zaliha potporu petrinjskoj Preradi.#L#
Po riječima ministra pomorstva, prometa i veza, Željka Lužavca, HŽ
su sustav s najtežim ratnim razaranjima i izravnim ratnim štetama
od oko 309 milijuna njemačkih maraka. Do sada je za sanaciju tih
šteta uloženo 600 milijuna kuna, a sve će štete, istaknuo je, biti
sanirane do 2002. godine.
Lužavec posebno važnim drži petogodišnji Program osuvremenjivanja
i restruktuiranja željeznica. Za sanaciju HŽ-a, razvoj, te dijelom
za socijalni program koristit će se krediti Svjetske banke (101
milijuna dolara) i Europske banke za obnovu i razvoj (35 milijuna
dolara).
Pravim izlazom za HŽ, Lužavec označava povećanje prometa i
smanjenje udjela države u prihodima HŽ-a, pri čemu posebno ističe
tri vrlo značajna pravca. Prvi je Ljubljana-Zagreb-Beograd na
kojem se prije rata odvijalo 50 posto željezničkog prometa. Treba
učiniti sve da taj 10. željeznički koridor stavimo u funkciju,
istaknuo je. Drugi je pravac iz luke Ploče prema industrijskom
bazenu u BIH (Zenica, Tuzla, Mostar), a treći je jače aktiviranje
luke Rijeka.
Premijer Mateša ističe kako Ministarstvo prometa i HŽ trebaju
pripremiti srednjoročni program promicanja željezničkog prometa,
naročito teretnog, kao što to čine i zemlje Europske unije.
Kao dodatni poticaj izvozu, Vlada je danas donijela uredbu kojom se
od carine pri uvozu oslobađaju oprema, uređaji, aparati i vozila u
koje su ugrađeni dijelovi proizvedeni u Hrvatskoj.
Po riječima ministra gospodarstva Nenada Porgesa, izvoz hrvatskih
proizvođača oslonjenih na proizvodnju vozila trenutačno je oko 400
milijuna kuna. Na upit znači li to da će vozila pojeftiniti, Porges
je novinarima nakon sjednice izjavio da se to očekuje, ali hoće li
se dogoditi ne ovisi o Vladi.
Za podmirenje dviju brutto plaća (veljača i ožujak ove godine)
vukovarski VUPIK izdat će mjenice u vrijednosti 9,27 milijuna kuna
koje će avalirati Ministarstvo financija.
Situacija s tom tvrtkom potaknula je premijera Matešu da poruči,
kako će jedan od uvjeta, kada menadžment traži ovakav odnos, a nije
učinio sve što treba, biti odlazak menadžmenta.
U vukovarskom VUPIK-u to se i dogodilo, a po riječima ministara
poljoprivrede i šumarstva Ivana Đurkića jedan od razloga su i
visoka nenaplaćena potraživanja te tvrtke.
VUPIK od dužnika koji duguju više od 100.000 kuna potražuje 10,8
milijuna kuna. Među tim dužnicima jedino se državnom može smatrati
vukovarska bolnica, rekao je ministar financija Borislav Škegro
upozoravajući pritom na "maštovita imena d.o.o.-va" od kojih neka
imaju i dugovanja veća od 1,5 milijuna kuna. "Vlada se pretvara u
službu naplate, potraživanja pojedinih tvrtki", kazao je Škegro
dodajući da će iz znatiželje poslati Financijsku policiju u neke od
tih tvrtki.
Ministar vanjskih poslova Mate Granić izvjestio je članove Vlade o
završetku rada stručne skupine za utvrđivanje granice s BIH. Do
utorka se očekuje i potvrda srpske strane pa bi s time bilo rješeno
pitanje svih 1.001 kilometar granične crte sa susjednom državom,
rekao je Granić.
(Hina) bn sšh