VOA:OECD U OBNOVI BALKANA-6-7

GLAS AMERIKE - VOA 6. VII. 1999. OECD uključen u dugoročnu obnovu Balkana. Izvješće Julian Nundy. "Ako stvari krenu po planu, ovoga će mjeseca međunarodna zajednica uložiti snažne napore na daljnjoj razradi provedbe tzv. sporazuma o stabilnosti jugoistočne Europe. Taj su sporazum potpisale zemlje članice NATO saveza, zemlje Balkana i međunarodne institucije. Sporazumom se namjeravaju pronaći trajna rješenja za probleme u regiji da bi se spriječilo izbijanje novih ratova. Međunarodni se stručnjaci slažu da će obnovu Kosova, ostatka Srbije i drugih dijelova Balkana trebati provesti u nekoliko faza. Članice NATO saveza, zemlje koje graniče s Jugoslavijom i međunarodne institucije prihvatile su dugoročni sporazum o stabilnosti, kojim se predviđa ponovno uspostavljanje mira i ostvarenje prosperiteta u široj regiji jugoistočne Europe. Sada je najvažnije zbrinuti izbjeglice, obnoviti oštećene stambene objekte i popraviti mostove i ceste. Kasnije će međunarodna zajednica pomoći Kosovu i zemljama regije u stvaranju institucija za daljnju demokratizaciju. Na Kosovu će trebati osnovati niz novih institucija u gotovo svim poljima društvenog života - od pravosuđa do bankovnog sustava. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, sa sjedištem u Parizu, jedna je od niza organizacija neposredno uključenih u planiranje dugoročne obnove. Čelnik Odjela OECD-a za središnju i istočnu Europu Nikolaj Mališev razmatra načine za uspostavljanje trajnog mira na Balkanu. 'Pokušat ćemo povezati sve one koji kreiraju politiku u zemljama jugoistočne Europe s onima koji se bave istim poslom u zemaljama članicama OECD-a, kako bi dvije strane mogle razmijeniti mišljenja. Nadamo se da ćemo vlastima zemalja tog dijela Europe moći predstaviti najbolje smjernice ekonomske politike, koje bi, prema našem mišljenju, mogle dati najbolje rezultate u tim zemljama'. O sporazumu o stabilnosti raspravljat će se ovaj mjesec na dva međunarodna skupa, od kojih će jedan biti održan u Sarajevu. Po riječima gospodina Mališeva, sporazum je još u začecima, no namijenjen je čitavoj regiji Balkana, a ne samo Kosovu. 'Sporazum je namijenjen i zemljama tzv. prve crte, dakle, zemljama koje nisu bile izravno pogođene ratom na Kosovu, ali su zbog njega trpjele neizravne štete, kao što su Albanija, Makedonija, Bugarska, Rumunjska. Mislim da je tim zemljama u interesu da izvuku korist od infrastrukturnih projekata koje ćemo pokrenuti sporazumom o stabilnosti'. Uz to, kaže gospodin Mališev, OECD će pomoći zemljama Balkana da izmijene svoje gospodarske strukture, te da se tako bolje pripreme za članstvo u Europskoj uniji. Gospodin Mališev ističe da je međunarodna zajednica iz rata na Kosovu shvatila da Rusija mora biti uključena u donošenje odluka na međunarodnoj razini. Nakon što je pomogla u pregovorima s Beogradom oko mirovnog plana za Kosovo, Rusija je iznenadila NATO savez uputivši svoje vojnike na Kosovo prije nego što su tamo stigle međunarodne mirovne snage. Sada je, međutim, uloga ruskih snaga u mirovnoj misiji na Kosovu ipak definirana i dogovorena. 'Mislim da Rusija mora biti uključena u sve naše rasprave o jugoistočnoj Europi. Moskva je odigrala prilično važnu ulogu u mirovnim pregovorima. Rusi su pokazali znatno zanimanje za preuzimanje aktivne uloge u mirovnim operacijama na Kosovu. Međutim, mislim da o ulozi Rusije u regiji moramo razmišljati u širim pojmovima, na geopolitičkoj razini'. Jedan od potencijalnih problema pri uspostavljanju novih institucija na Kosovu je i status Kosova, kao pokrajine u suverenoj državi. Međutim, gospodin Mališev ističe da ta činjenica neće znatnije utjecati na aktivnosti OECD-a, s obzirom da gospodarske odluke mogu donositi i lokalne vlasti. 'Kosovo ne mora biti suverena država da bi imalo vlasti koje će prikupljati i distribuirati novčana sredstva. Obrazovna i socijalna politika također se često provode na regionalnoj razini'. Gospodin Mališev kaže da bi u okviru provođenja reforma na Kosovu mogla biti osnovana i središnja banka, a neki stručnjaci, prema njegovim riječima, čak zagovoraju uvođenje eura u pokrajini. Međutim, gospodin Mališev ističe da je ponajprije potrebno osigurati povratak izbjeglica prije zime, organizirati djelotvorne snage sigurnosti i pravosudni sustav, kako bi se uspostavio mir, potreban za provođenje ambicioznih dugoročnih institucionalnih reforma". (VOA)