ZAGREB, 2. srpnja (Hina) - Domaća proizvodnja hrane nalazi se u sve većim teškoćama, istaknuo je predsjednik Hrvatskog agronomskog društva Drago Ćorić. Ocjenjujući ovogodišnju žetvu, naglasio je kako je ove godine u Hrvatskoj
primjerice zasijano više ječma, raži, uljane repice i zobi, pa je potreban precizan plani koji će podržavati proizvodnju hrane.
ZAGREB, 2. srpnja (Hina) - Domaća proizvodnja hrane nalazi se u sve
većim teškoćama, istaknuo je predsjednik Hrvatskog agronomskog
društva Drago Ćorić. Ocjenjujući ovogodišnju žetvu, naglasio je
kako je ove godine u Hrvatskoj primjerice zasijano više ječma,
raži, uljane repice i zobi, pa je potreban precizan plani koji će
podržavati proizvodnju hrane.#L#
Zasijano je tako 35 tisuća hektara ozimog ječma ili otprilike 100
tisuća tona te 18 tisuća hektara jarog ječma ili 68 tisuća tona više
od naših potreba. U Hrvatskoj se naime maksimalno može potrošiti 50
tisuća tona, tako da će višak ječma završiti u stočnoj hrani.
Posijano je, također, osam tisuća hektara raži ili 30 tisuća tona, a
raži se u Hrvatskoj ne potroši više od šest tisuća tona. Prema
Čorićevim riječima, višak raži koja se posije nema tko otkupiti, a
Hrvatska je presiromašna zemlja da koristi raž za stočnu hranu.
Slična je situacija i sa uljanom repicom, kazao je on, jer je
Hrvatskoj potrebno deset tisuća tona uljane repice, a ove je godine
posijano 17 tisuća hektara te se može očekivati prinos od 44 tisuća
tona.
Hrvatskoj je potreban precizan plan koji će podržavati proizvodnju
hrane, ističe Ćorić. Zobi je primjerice posijano 18 tisuća hektara
ili 60 tisuća tona, a danas se tek prodaje prošlogodišnja zob i to po
cijeni od 65 lipa za kilogram. Na zobi se samo stvaraju gubici,
tvrdi, jer se ona nema kome prodati niti ju tko želi prerađivati.
Kada je riječ o žitaricama, Ćorić je istaknuo da će zbog lošeg
vremena njihov prinos biti osjetno manji te da je u globalnoj
politici trebala biti zacrtana proizvodnja minimalno milijun tona
pšenice što je rekord još iz 1990. godine.
(Hina) tp db