ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - Prijedlogom rebalansa državnog proračuna za ovu godinu sredstva s kojima raspolaže Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva smanjena su za 110 milijuna kuna, no kako bi to smanjenje što manje osjetili
poljoprivredni proizvođači, odlučeno je da će se tek 25 milijuna kuna uskratiti na poticajima za ovu godinu.
ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - Prijedlogom rebalansa državnog
proračuna za ovu godinu sredstva s kojima raspolaže Ministarstvo
poljoprivrede i šumarstva smanjena su za 110 milijuna kuna, no kako
bi to smanjenje što manje osjetili poljoprivredni proizvođači,
odlučeno je da će se tek 25 milijuna kuna uskratiti na poticajima za
ovu godinu.#L#
Odlukom Vlade spomenutih 25 milijuna kuna uštedjelo bi se na
smanjenju poticaja za proizvodnju kravljega mlijeka i to na
području od posebne državne skrbi sa 0,90 na 0,80 kuna po litri, a na
ostalim područjima s 0,55 na 0,50 kuna po litri proizvedenog
mlijeka.
Ove godine na ime poticaja i naknada predviđa se izdvojiti oko 973
milijuna kuna, a novim Zakonom o poticajima i naknadama u
poljoprivredi uvedeno je 17 novih poticaja za različne dijelove
poljoprivredne i ribarske proizvodnje, dok su za deset proizvodnji
poticaji i naknade povećani.
Poljoprivredni proizvođači posebno u posljednjih nekoliko mjeseci
stalno izražavaju nezadovoljstvo stanjem u hrvatskom agraru.
Posebice su nezadovoljni prevelikim uvozom poljoprivredno-
prehrambenih proizvoda, cijenom poljoprivrednih proizvoda,
neisplatom zaostaloga duga za isporučene proizvode iz lanjske
berbe, kasnom isplatom poticaja koji usporavaju proizvodnju i dr. U
Ministarstvu poljoprivrede naglašavaju kako se slažu u većini
pitanja s poljoprivrednicima, no proces dovođenja reda na domaćem
tržištu teče vrlo sporo.
Tako trenutačno dug Vlade prema seljacima za prošlu godinu iznosi
94 milijuna kuna, za prva tri mjeseca ove godine još dodatnih 108
milijuna kuna, a za travanj se još uvijek prikupljaju zahtjevi. U
Ministarstvu najavljuju kako bi ti dugovi trebali biti namireni do
sredine lipnja.
Nadalje, ističu kako svim raspoloživim sredstvima nastoje smanjiti
uvoz poljoprivrednih proizvoda, pa je prema nedavno iznesenim
podacima u prva četiri mjeseca ove godine uvoz smanjen za 14 posto,
a do kraja bi godine pad uvoza mogao biti još veći posebice zbog
uvođenja carina u razmjeni sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, iz
koje su većim dijelom i dolazile znatne količine poljoprivrednih
proizvoda preko tzv. meke granice. Kako bi se kontrolirao uvoz,
Vlada na prijedlog Minstarstva poljoprivrede i šumarstva sezonski
uvodi i carine za uvoz pojedinih proizvoda, te na taj način pokušava
zaštiti domaću proizvodnju.
Prije početka ovogodišnje proljetne sjetve iz Ministarstva je
najavljeno kako će se u idućih nekoliko mjeseci na selo "preliti"
između 600-700 milijuna kuna. Tako je pronađen način da domaća
prerađivačka industrija, koja je tada seljacima dugovala 400
milijuna kuna, isplati zaostala dugovanja za isporučenu robu.
Tvrtke su, uz davanje jamstva Vlade, izdavale vlasite mjenice i na
taj način došle do novca za isplatu seljacima, no novac je dolazio
puno sporije negoli su bile potrebe seljaku da krenu u ovogodišnju
proljetnu sjetvu. Od proračunskih obveza isplaćeno je 100 milijuna
kuna, a na ime poticaja za ovogodišnju sjetvu (kroz repromaterijal)
na selo se slilo još oko 130 milijuna kuna.
Ovogodišnju proljetnu sjetvu, uz nedostak obrtnog kapitala,
usporavalo je i vrijeme, odnosno česte kiše. Unatoč tome do kraja
prošloga tjedna zasijano je 82 posto od ukupno planiranih 710
tisuća hektara. Po procjeni Ministarstva iz proljetne sjetve
trebalo bi biti proizvedeno 1,87 milijuna tona kukuruza što je 26
posto više od godišnjih hrvatskih potreba, šećerne repe 1,25
milijuna tona, iz koje se može proizvesti 150 tisuća tona šećera što
zadovoljava hrvatske potrebe, a više od domaćih potreba mogla bi
biti proizvodnja duhana i krumpira. Proizvodnja uljarica (soje,
suncokreta i repice) mogla bi zadovoljiti oko 94 posto domaćih
potreba za sirovim uljem.
U Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri
Hrvatskoj gospodarskoj komori kažu kako je kroz duži niz godina
odsutnost odgovarajućih sustavnih mjera agrarne politike u sferi
kreditiranja proizvodnje i cijena u poljoprivredi Hrvatske dovela
cijelu gospodarsku granu u teškoće (nelikvidnost, nemogućnost
nabave reprodukcijskog materijala i nabave potrebne opreme). Zbog
toga je nužno povećavati subvencije i poticaje, a drže da bi
poticaji trebali iznositi 5-6 posto godišnjeg državnog proračuna.
Nadalje, smatraju kako se poljoprivredna proizvodnja odvija
stihijski pa je od velike važnosti utvrditi bilance pojedinih
proizvoda i koncipirati proizvodne programe usmjerene
zadovoljenju potreba potrošnje. Jedno od ključnih pitanja u sferi
sustavnih mjera jest da se dio proizvodnje financira iz Fonda za
razvitak poljoprivrede, koji bi trebao raspolagati sredstvima od
pet do šest milijarda kuna.
Uvođenje novog koncepta poticaja, ističu u Ministarstvu
poljoprivrede, utjecat će na brže podizanje konkurentnosti
hrvatske poljoprivrede kako na domaćem tako i na inozemnim
tržištima.
Zbog očekivane postupne liberalizacije trgovine poljoprivrednih
proizvoda u slijedećim godinama, bez odgovarajućeg sustava
poticaja došlo bi do značajnog pada dohotka poljoprivrednih
proizvođača.
U postupku za ulazak Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju,
koji se očekuje na jesen, najteži su pregovori upravo za
poljoprivredno-prehrambene proizvode, jer većina pregovaračkih
partnera još uvijek ocjenjuje predložene maksimalne carinske stope
previsokima. Međutim, prihvaćeno je da se snižavanje carina za
pojedine osjetljive proizvode obavlja postupno u tijeku
prijelaznog razdoblja od pet godina.
Očita je potreba prilagođavanja naše poljoprivrede uvjetima koji
vladaju na razvijenim tržištima.
Europska unija, svojom zajedničkom poljoprivrednom politikom
"pokriva" oko 90 posto poljoprivredne proizvodnje zemalja Unije, a
ukupni trošak garantnog dijela "zelenog" fonda u ovoj godini - za
zaštitu i poticanje vlastite poljoprivredne proizvodnje - iznosi
40,4 milijarde eura.
Miroslav Kuskunović
(Hina) mku ds