ZAGREB, 29. lipnja (Hina) - Više od 70 posto prihoda u ukupnom svjetskom turističkom prometu donose kongresni, incentive (poticajni) te ostali oblici turizma, koji su trendovi u svijetu. Radi restrukturiranja hrvatske turističke
ponude i prilagođavanja tim novim svjetskim turističkim trendovima, danas je u Zagrebu održana sjednica Odbora Hrvatskog kongresnog ureda, koja djeluje pri Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ).
ZAGREB, 29. lipnja (Hina) - Više od 70 posto prihoda u ukupnom
svjetskom turističkom prometu donose kongresni, incentive
(poticajni) te ostali oblici turizma, koji su trendovi u svijetu.
Radi restrukturiranja hrvatske turističke ponude i prilagođavanja
tim novim svjetskim turističkim trendovima, danas je u Zagrebu
održana sjednica Odbora Hrvatskog kongresnog ureda, koja djeluje
pri Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ). #L#
Hrvatski kongresni ured osnovan je 1993. godine, ali dosad nije bio
značajnije uključen u promicanje turističke ponude. Zbog njezina
snažnijeg iskoraka, rečeno je, u taj će se Ured osim turističkih
subjekata uključiti i predstavnici Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti (HAZU), Akademije tehničkih znanosti, Akademije
medicinskih znanosti, Instituta Ruđer Bošković, Hrvatskog
olimpijskog odbora (HOO), Hrvatskog liječničkog zbora i mnogi
drugi.
Djelovanje Kongresnog ureda bit će, prema riječima njegova
predsjednika i zamjenika direktora Glavnog ureda HTZ-a Nikice
Račića, organiziranje turističkih, sportskih, kulturnih i dr.
priredaba te kongresa. Ured će se organizirati po piramidalnom
principu, od županijskih turističkih zajednica do krovnih
gospodarskih i turističkih organizacija. U njegovom će sastavu
biti kongresni centri i sajmovi, hoteli u kojima se mogu održavati
kongresi, profesionalne kongresne organizacije, županijski
kongresni uredi i prijevoznici.
U proteklim je godinama u Hrvatskoj najbolje djelovao zagrebački
kongresni ured u sklopu zagrebačke turističke zajednice, dok su
zavidne turističke rezultate od kongresnog turizma ostvarili
dubrovački i cavtatski hoteli.
Tako je lani u Dubrovniku održano 210 sastanaka i ostvareno 60
tisuća noćenja, dok je prosječan broj sudionika po jednom sastanku
bio 262. U cavtatskim je hotelima održano 50 sastanaka na kojima je
sudjelovalo sedam tisuća sudionika, a zabilježeno je 25 tisuća
noćenja, rečeno je na sjednici.
(Hina) splj db