ZAGREB, 28. lipnja (Hina) - U poticanju stambene štednje, kojom se mladim obiteljima želi omogućiti da lakše riješe svoje stambeno pitanje, do početka lipnja odobrena su 484 zajma, a nastavi li se tako, do kraja godine bit će ih
odobreno više od 1500. Do sada su osnovane četiri stambene štedionice u kojima je, po najnovijim podatcima, otvoreno 9000 štednih računa, istaknuo je na današnjoj sjednici Zastupničkoga doma Hrvatskoga državnog sabora Đuro Njavro obrazlažući svoj prijedlog za promjene Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje. Njavro predlaže da se uvede zaštitna valutna klauzula za stambenu štednju u stambenim štedionicama.
ZAGREB, 28. lipnja (Hina) - U poticanju stambene štednje, kojom se
mladim obiteljima želi omogućiti da lakše riješe svoje stambeno
pitanje, do početka lipnja odobrena su 484 zajma, a nastavi li se
tako, do kraja godine bit će ih odobreno više od 1500. Do sada su
osnovane četiri stambene štedionice u kojima je, po najnovijim
podatcima, otvoreno 9000 štednih računa, istaknuo je na današnjoj
sjednici Zastupničkoga doma Hrvatskoga državnog sabora Đuro Njavro
obrazlažući svoj prijedlog za promjene Zakona o stambenoj štednji i
državnom poticanju stambene štednje. Njavro predlaže da se uvede
zaštitna valutna klauzula za stambenu štednju u stambenim
štedionicama. #L#
Iako su poduprli nakane predlagatelja, zastupnici su upozorili da
ni predložena valutna klauzula neće bitnije utjecati na povećanje
stambene štednje, pogotovo što je zadnjih mjeseci znatan dio
štediša odustao od zajma.
Željko Pavlic (Klub HSLS-a) drži da nije bitna valutna klauzula,
već ukupna gospodarska i socijalna politika. Velikom broju mladih
sve je teže uzimati zajmove, koji će ostati samo za one s velikim
primanjima. I Marinko Filipović (Klub HSS-a) smatra da štednja neće
rasti, dapače, da se smanjuje i u štedionicama i u bankama. Uzroci
su ne samo nepovjerenje u bankovni sustav i domaći novac nego i u
gospodarstvo i vlast koja ga vodi, rekao je Filipović.
Promjene Pomorskog zakonika posebno se odnose na pomorsko dobro jer
se, kako je objasnio pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza
Mario Babić, pokazalo da nemogućnost stjecanja vlasništva uvelike
otežava bolju iskorištenost pomorskog dobra. To je, kazao je,
gotovo u potpunosti onemogućilo strana ulaganja u hrvatske luke,
brodogradilišta, turizam. Stoga je predloženo da se razluči pravni
režim nad samim pomorskim dobrom te nad izgrađenim građevinama ili
građevinama koje će se tek izgraditi na pomorskome dobru. Na
pomorskom dobru i nadalje bi se zadržao nevlasnički režim, odnosno
ne bi se moglo steći pravo vlasništva. Pravo vlasništva moglo bi se
steći na građevine, objekte, npr. skladišta u luci, ali samo dok
traje koncesija na pomorskom dobru. Predložene su promjene
ocijenjene napretkom, no zastupnici smatraju da zakon treba
doraditi. Što s objektom na pomorskom dobru kad istekne koncesija?
Može li ga dotadašnji vlasnik prodati ili srušiti, upitao je Mato
Arlović (Klub SDP).
Bez rasprave u Zastupničkom su domu prošla su dva zakonska
prijedloga te zakonski prijedlog Drage Krpine o proglašenju
Vranskoga jezera parkom prirode.
(Hina) mt/bn gk