ZASTUPNIČKI DOM: O IZVRŠENJU PROŠLOGODIŠNJEG PRORAČUNA

Zastupnički dom: O izvršenju prošlogodišnjeg proračuna Ukupni prihodi državnog proračuna u prošloj godini iznosili su 43,8 milijardi kuna, što je 29,4 posto više nego u 1997. godini, ali i 1,7 posto manje nego li je to bilo planirano prošlogodišnjim rebalansiranim proračunom. Ukupni su rashodi i posudbe iznosili 42,5 milijardi kuna i bili su 21 posto viši nego 1997., ali i 4,58 posto manji nego li je rebalansom bilo planirano. Podaci su to zamjenika ministra financija Mije Jukića koji je izvijestio o izvršenju proračuna u prošloj godini. Raspravom o tome danas je nastavljena 41. sjednica Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. Najizdašniji porezni prihod u prošloj godini bio je od PDV-a od kojega se u proračun slilo 20,2 milijarde kuna. Najveći pak porast bilježi prihod od poreza na dohodak, od kojega je prikupljeno 2,46 milijardi kuna, što je porast od 37,86 posto u odnosu na 1997. Kod proračunskih izdataka najviše je isplaćeno za plaće, 10,8 milijardi kuna. Subvencije (HŽ-u, poljoprivredi i turizmu) i tekući transferi iznosili su oko 10,3 milijardi kuna, a značajan je iznos transferiran izvanproračunskim fondovima, npr. mirovinskom 3,7 milijardi kuna. Zamjenik ministra financija posebnu je pozornost posvetio makroekonomskom okruženju tijekom 1998. godine. Upozorio je pritom na negativan trend gospodarskog rasta, posebice u zadnjem kvartalu prošle godine. Do kolovoza prošle godine gospodarski je rast bio oko šest posto, ali nakon toga pada i preliminarna je procjena prosječnog rasta u prošloj godini od 2,7 posto. Fizički obujam industrijske proizvodnje porastao je 3,7 posto, ali je pad zabilježen u drugoj polovici prošle godine. Zbog uvođenja PDV-a inflacija je u prošloj godini bila 5,7 posto, ali oduzme li se jednokratni rast cijena od 2,4 posto u siječnju (zbog uvođenja PDV- a), inflacija je, kaže Jukić, bila oko tri posto. Uzroke negativnom trandu gospodarskih aktivnosti Jukić vidi u otežanom pristupu inozemnim tržištima kapitala, problemima u bankarstvu, u naplati, odnosno nelikvidnosti. Negativna stopa gospodarskog rasta nastavlja se i u prvom kvartalu ove godine i prema preliminarnim podacima je oko 1,5 do 2 posto, kazao je Jukić i dodao da se očekuje smirivanje. Kretanje industrijske proizodnje u veljači ove godine govori o mogućem oporavku do čega bi, kaže Jukić, moglo doći u drugoj polovici godine. Jukić je poručio da glavni cilj makroekonomske politike ostaju održavanje stabilnosti cijena i tečaja. Rasprava Raspravljajući o Izvješću o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu, zastupnici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora gotovo jednoglasno su utvrdili da se korisnici državnog proračuna moraju racionalno ponašati. Nužna je učinkovita kontrola trošenja državnog novca, jer bi u suprotnom moglo doći do daljnjeg rasta unutarnjeg duga, a krajnji bi rezultat mogla biti značajna inflacija prije konca godine, ocijenili su oporbeni zastupnici najavivši da izvješće neće podržati. S potrebom financijske discipline i pojačanom kontrolom trošenja državnog novca slaže se i Đuro Njavro (HDZ). Državni proračun mora rasti sporije od rasta bruto domaćeg proizvoda, a plaće moraju pratiti rast produktivnosti, poručio je Njavro. Klub HSLS-a neće prihvatiti izvješće jer se, kazao je Hrvoje Kraljević ne vidi koliki je javni dug, koliko je izdano, a koliko naplaćeno jamstava. HSLS-u se izvješće čini kao završni račun mutne export-import firme koja ima samo telefon, telefaks, nekoliko računa i vrlo vještog šefa računovodstva. To su firme koje se u Hercegovini od milja zovu "otro-dotro", kazao je Kraljević. Ante Tukić (Klub LS-a) ocijenio je da je kod korisnika proračuna, odnosno ministarstava u prošloj godini došlo do "ekspolozije potrošnje". Razloge nalaze u euforiji stvorenoj kod rebalansa prošlogodišnjeg proračuna i rasta prihoda od PDV-a te kada su na tako stvorenim dojmovima svi počeli neumjereno trošiti. Najveća je greška, suglasan je i Marinko Filipović (Klub HSS-a), učinjena kad se olako prihvatio rebalans proračuna i kad smo "kao pijani milijunaši" potrošili sedam milijardi kuna. Željka Antunović (Klub SDP-a) pak ističe da se u dijelu izvješća o nelikvidnosti ne spominje da je upravo država bila začetnik te pojave - kupovala je robu iako u proračunu nije bilo novaca. U raspravi je upozoreno da je država izdavala jamstva daleko iznad limita koji je odredio Sabor. U 1998. jamstva su se mogla izdavati do 3,5 milijardi kuna uz 750 milijuna za HBOR, no, država je iznad toga izdala 958 milijuna, kazao je Damir Kajin (Klub IDS-a). Čule su se i ocjene da će se gospodarska kriza u 1999. produbljivati, da će se lošije živjeti i da nezaposlenost stalno raste. No, u ime Kluba HDZ-a Đuro Njavro ističe da, iako je u 1998. zabilježen neželjeni rast nezaposlenosti od 18,6 posto, ipak se postigao rast plaća i to od 12 posto u gospodarstvu, kod proračunskih korisnika 27 posto, a značajno su rasle mirovine. I u prošloj godini proračun je nastojao voditi politiku rasta standarda hrvatskih građana, kazao je. Njavro smatra da se u prošloj godini Hrvatska vrlo zorno suočila s potrebom da napravi zaokret u svojoj gospodarskoj politici, potrebi da se s rasta potrošnje usmjeri na rast izvoza koji je na dugi rok jedini osnov održivog gospodarskog rasta. Oporbeni su zastupnici iznijeli i sasvim konkretne zamjerke trošenju državnog novca. Ministarstvo vanjskih poslova, kaže Antunović, potrošilo je deset milijuna kuna više, a kruže i priče o neracionalnom trošenju naših diplomatskih predstavništava. Marin Jurjević (SDP) upozorava da je kultura potrošila 78 milijuna kuna manje, a Petar Žitnik (HSS) da je znatno manje od predviđenog dobio zavod za zapošljavanje, za sprečavanje zlouporabe droga. A Dubrovačku banku sanirali smo sa 602 milijuna kuna. Šteta što Kutle nije ranije izbačen iz HDZ-a možda bi onda taj novac ostao, kazao je Žitnik. Odgovarajući na prigovore da se ne zna iznos javnog duga, zamjenik ministra financija Mijo Jukić je objasnio da je vanjski dug države krajem siječnja ove godine bio 8,5 milijardi dolara, od čega se na državu odnosi 3,5 milijardi, dok je krajem travnja unutarnji javni dug iznosio 14,68 milijardi kuna.