FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BBC-PREGLED TISKA-27-6

GB-YU-IZVJEŠĆA-DIPLOMATI-ZLOČINI-Ratovi-Diplomacija-Izbjeglice/prognanici BBC-PREGLED TISKA-27-6 BRITANSKI RADIO - BBC27. VI. 1999.Pregled tiska"Nedjeljna izdanja britanskih novina nastavljaju izvještavati s Kosova i pišu o nemoći NATO-a da spriječi ubojstva srpskih civila iz osvete, pljačkanje i palež njihovih kuća, zatim o teškoćama u razoružavanju pripadnika OVK te dolasku kontingenta ruskih vojnika u Prištinu. No, svaka se od novina velikoga formata usredotočuje na jedan aspekt života u poratnom Kosovu.'The Sunday Times' krenuo je u potragu za istinom o zločinima u malom slikovitom selu pokraj Peći te pronašao dokaze da ako jugoslavenska vojska možda i nije počinila tamošnji pokolj, onda je barem znala da se on događa. Stanovnici sela Pustasel tvrde da su ljudi iz sela pobijeni vani, a potom je većina tijela bila spaljena. Suseljani su ih kasnije pokopali u zasebne grobove, da bi nakon 20 dana srpske snage ponovno ušle u selo, otkopale grobove i odvezle tijela u očitoj namjeri da prikriju zločin. O umiješanosti zapovjedništva jugoslavenske vojske u pokolje civilnoga stanovništva na Kosovu govori i jutrošnji 'The Observer'. Novinar toga lista Jon Swain čak tvrdi da dokumenti, koje su pronašli britanski vojnici nakon jučerašnjega uhićenja
BRITANSKI RADIO - BBC 27. VI. 1999. Pregled tiska "Nedjeljna izdanja britanskih novina nastavljaju izvještavati s Kosova i pišu o nemoći NATO-a da spriječi ubojstva srpskih civila iz osvete, pljačkanje i palež njihovih kuća, zatim o teškoćama u razoružavanju pripadnika OVK te dolasku kontingenta ruskih vojnika u Prištinu. No, svaka se od novina velikoga formata usredotočuje na jedan aspekt života u poratnom Kosovu. 'The Sunday Times' krenuo je u potragu za istinom o zločinima u malom slikovitom selu pokraj Peći te pronašao dokaze da ako jugoslavenska vojska možda i nije počinila tamošnji pokolj, onda je barem znala da se on događa. Stanovnici sela Pustasel tvrde da su ljudi iz sela pobijeni vani, a potom je većina tijela bila spaljena. Suseljani su ih kasnije pokopali u zasebne grobove, da bi nakon 20 dana srpske snage ponovno ušle u selo, otkopale grobove i odvezle tijela u očitoj namjeri da prikriju zločin. O umiješanosti zapovjedništva jugoslavenske vojske u pokolje civilnoga stanovništva na Kosovu govori i jutrošnji 'The Observer'. Novinar toga lista Jon Swain čak tvrdi da dokumenti, koje su pronašli britanski vojnici nakon jučerašnjega uhićenja pripadnika policije srpskoga ministarstva unutarnjih poslova, sa zločinima povezuje i samog Slobodana Miloševića. Iako su se srpske snage trudile spaliti i uništiti većinu dokumenata, ostalo ih je dovoljno da bi se pripremila istraga protiv organizatora operacije 'Potkova' koja je smišljena prošloga rujna u Beogradu, kojoj je cilj bio očistiti Kosovo od navodnih terorista, zapravo albanskoga pučanstva. Operacija je pokrenuta 24. ožujka, na dan kada je NATO započeo sa zračnim napadima na Jugoslaviju. Ti će dokumenti pomoći da se prikupe dokazi protiv generala Sretena Lukića, autora operacije 'Potkova', te dovesti do čovjeka koji se krije iza nadimka 'Mića', a koji je kod sela Koreša 13. svibnja stvorio ljudski štit od konvoja albanskih izbjeglica koji su zatim poginuli od NATO-ovih projektila. Sada smo shvatili, navodi taj list riječi NATO-ova obavještajca, da je u tom ludilu bilo mnogo sistema. Označili su koje gradove i sela žele očistiti i tamo su pokolji započeli. Sve je to bilo organizirano. Plan je radio kao sat. U istom listu navodi se sumnja da je Slobodan Milošević spremio milijarde dolara na sigurne bankovne račune i nekretnine u inozemstvu. Jedan britanski obavještajni izvor rekao je 'The Observeru' da je 19. travnja iz Beograda došla vijest kako se frenetično radi na tome da se njegov imutak skloni na sigurnije mjesto, među ostalim u Lihtenštajn. Početkom ove godine britanski i američki obavještajni izvori ustvrdili su da Milošević drži novac u Švicarskoj, Grčkoj, na Cipru i u Rusiji. Švicarci su nedavno izjavili kako po njihovu znanju Milošević nema računa u Švicarskoj. 'Dok su poluvojne skupine silovale i ubijale po Kosovu, Toni je bio zadužen za pljačku. Sada želi o tome govoriti', naslov je u 'The Sunday Telegraphu'. Novinar Philip Sherwell naziva jednog od Arkanovih 'Tigrova' - Toni. U jednom neimenovanom kafiću, u neimenovanom gradu, on je svoju priču ispričao britanskom novinaru pod uvjetom da napiše kako on nikoga osobno nije ubio. Tonijev zadatak bio je da prikupi od Albanaca opljačkano blago te da ga dostavi Arkanu. Na ispovijed ga je ponukalo grizodušje i zlo koje je vidio, a kojega se više ne može riješiti. 'Kosovo je za mene i Arkana bilo jednostavno posao. U tome nije bilo domoljublja, to nije bio 'sveti rat'. Srbi koji su tako mislili pravi su idioti', nastavlja priču Toni. Kad je on u veljači stigao na Kosovo, rat je bio neizbježan. Jugoslavenska vojska već je skrivala tenkove i protuzračne baterije. Znali smo da ćemo izgubiti rat, priča dalje Toni, bilo je to samo pitanje vremena. No, teren je bio dobro pripremljen. Srbi na Kosovu već su prikupili podatke o imovini svojih albanskih susjeda u Prištini, Peći i Đakovici. Znalo se točno tko od njih ima zlatarsku radnju, a tko rodbinu u inozemstvu. Prvo bi im se prijetilo, potom bi ih se opljačkalo, a zatim protjeralo s Kosova. Bogati Albanci ostali su na Kosovu dok nisu platili izlazak. Najlošije su, po Toniju, prošli siromašni seljaci iz zabitih sela. Deset posto opljačkanoga potrošeno je na plaću 'Tigrovima'. Neki su zarađivali do 2000 funta mjesečno. Jugoslavenska vojska stajala je po strani dok su oni obavljali svoj prljavi posao. 'Nema sumnje da su Milošević i Arkan surađivali. Jedan bez drugoga ne bi postojali', tvrdi Toni u 'The Sunday Telegraphu'. On pretpostavlja da će dio opljačkanoga blaga završiti u obnovi Srbije. Njegov dio iznosio je 70.000 funti. 'The Independent on Sunday' tvrdi da se vodi zakulisna borba za mjesto posebnog predstavnika UN-a za Kosovo. Kandidat kojeg gura britanski premijer jest bivši vođa liberalnih demokrata Paddy Ashdown. No, iako ima mnoge odlike za taj teški posao, smeta mu njegova nacionalnost. Naime, jedan Britanac, general Jackson, već je na čelu KFOR-a. Ostali kandidati su Francuz Bernard Kouchner, ministar zdravlja u Francuskoj i osnivač humanitarne organizacije 'Liječnici bez granica', a ostala moguća imena su Šveđanin Carl Bildt, Irac Dick Spring, Finac Martti Ahtisaari i Norvežanin Kai Aidi. Tko god da bio sjedit će u polurazrušenoj Prištini i bavit će se nezahvalnim poslom, zaključuje 'The Independent on Sunday'". (BBC)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙