GB-YU-IZVJEŠĆA-DIPLOMATI-ZLOČINI-Ratovi-Diplomacija-Izbjeglice/prognanici BBC-PREGLED TISKA-27-6 BRITANSKI RADIO - BBC27. VI. 1999.Pregled tiska"Nedjeljna izdanja britanskih novina nastavljaju izvještavati s Kosova i pišu o nemoći
NATO-a da spriječi ubojstva srpskih civila iz osvete, pljačkanje i palež njihovih kuća, zatim o teškoćama u razoružavanju pripadnika OVK te dolasku kontingenta ruskih vojnika u Prištinu. No, svaka se od novina velikoga formata usredotočuje na jedan aspekt života u poratnom Kosovu.'The Sunday Times' krenuo je u potragu za istinom o zločinima u malom slikovitom selu pokraj Peći te pronašao dokaze da ako jugoslavenska vojska možda i nije počinila tamošnji pokolj, onda je barem znala da se on događa. Stanovnici sela Pustasel tvrde da su ljudi iz sela pobijeni vani, a potom je većina tijela bila spaljena. Suseljani su ih kasnije pokopali u zasebne grobove, da bi nakon 20 dana srpske snage ponovno ušle u selo, otkopale grobove i odvezle tijela u očitoj namjeri da prikriju zločin. O umiješanosti zapovjedništva jugoslavenske vojske u pokolje civilnoga stanovništva na Kosovu govori i jutrošnji 'The Observer'. Novinar toga lista Jon Swain čak tvrdi da dokumenti, koje su pronašli britanski vojnici nakon jučerašnjega uhićenja
BRITANSKI RADIO - BBC
27. VI. 1999.
Pregled tiska
"Nedjeljna izdanja britanskih novina nastavljaju izvještavati s
Kosova i pišu o nemoći NATO-a da spriječi ubojstva srpskih civila iz
osvete, pljačkanje i palež njihovih kuća, zatim o teškoćama u
razoružavanju pripadnika OVK te dolasku kontingenta ruskih vojnika
u Prištinu. No, svaka se od novina velikoga formata usredotočuje na
jedan aspekt života u poratnom Kosovu.
'The Sunday Times' krenuo je u potragu za istinom o zločinima u
malom slikovitom selu pokraj Peći te pronašao dokaze da ako
jugoslavenska vojska možda i nije počinila tamošnji pokolj, onda je
barem znala da se on događa. Stanovnici sela Pustasel tvrde da su
ljudi iz sela pobijeni vani, a potom je većina tijela bila spaljena.
Suseljani su ih kasnije pokopali u zasebne grobove, da bi nakon 20
dana srpske snage ponovno ušle u selo, otkopale grobove i odvezle
tijela u očitoj namjeri da prikriju zločin.
O umiješanosti zapovjedništva jugoslavenske vojske u pokolje
civilnoga stanovništva na Kosovu govori i jutrošnji 'The
Observer'. Novinar toga lista Jon Swain čak tvrdi da dokumenti,
koje su pronašli britanski vojnici nakon jučerašnjega uhićenja
pripadnika policije srpskoga ministarstva unutarnjih poslova, sa
zločinima povezuje i samog Slobodana Miloševića. Iako su se srpske
snage trudile spaliti i uništiti većinu dokumenata, ostalo ih je
dovoljno da bi se pripremila istraga protiv organizatora operacije
'Potkova' koja je smišljena prošloga rujna u Beogradu, kojoj je
cilj bio očistiti Kosovo od navodnih terorista, zapravo albanskoga
pučanstva. Operacija je pokrenuta 24. ožujka, na dan kada je NATO
započeo sa zračnim napadima na Jugoslaviju. Ti će dokumenti pomoći
da se prikupe dokazi protiv generala Sretena Lukića, autora
operacije 'Potkova', te dovesti do čovjeka koji se krije iza
nadimka 'Mića', a koji je kod sela Koreša 13. svibnja stvorio
ljudski štit od konvoja albanskih izbjeglica koji su zatim poginuli
od NATO-ovih projektila. Sada smo shvatili, navodi taj list riječi
NATO-ova obavještajca, da je u tom ludilu bilo mnogo sistema.
Označili su koje gradove i sela žele očistiti i tamo su pokolji
započeli. Sve je to bilo organizirano. Plan je radio kao sat.
U istom listu navodi se sumnja da je Slobodan Milošević spremio
milijarde dolara na sigurne bankovne račune i nekretnine u
inozemstvu. Jedan britanski obavještajni izvor rekao je 'The
Observeru' da je 19. travnja iz Beograda došla vijest kako se
frenetično radi na tome da se njegov imutak skloni na sigurnije
mjesto, među ostalim u Lihtenštajn. Početkom ove godine britanski i
američki obavještajni izvori ustvrdili su da Milošević drži novac u
Švicarskoj, Grčkoj, na Cipru i u Rusiji. Švicarci su nedavno
izjavili kako po njihovu znanju Milošević nema računa u
Švicarskoj.
'Dok su poluvojne skupine silovale i ubijale po Kosovu, Toni je bio
zadužen za pljačku. Sada želi o tome govoriti', naslov je u 'The
Sunday Telegraphu'. Novinar Philip Sherwell naziva jednog od
Arkanovih 'Tigrova' - Toni. U jednom neimenovanom kafiću, u
neimenovanom gradu, on je svoju priču ispričao britanskom novinaru
pod uvjetom da napiše kako on nikoga osobno nije ubio. Tonijev
zadatak bio je da prikupi od Albanaca opljačkano blago te da ga
dostavi Arkanu. Na ispovijed ga je ponukalo grizodušje i zlo koje je
vidio, a kojega se više ne može riješiti. 'Kosovo je za mene i Arkana
bilo jednostavno posao. U tome nije bilo domoljublja, to nije bio
'sveti rat'. Srbi koji su tako mislili pravi su idioti', nastavlja
priču Toni. Kad je on u veljači stigao na Kosovo, rat je bio
neizbježan. Jugoslavenska vojska već je skrivala tenkove i
protuzračne baterije. Znali smo da ćemo izgubiti rat, priča dalje
Toni, bilo je to samo pitanje vremena. No, teren je bio dobro
pripremljen. Srbi na Kosovu već su prikupili podatke o imovini
svojih albanskih susjeda u Prištini, Peći i Đakovici. Znalo se
točno tko od njih ima zlatarsku radnju, a tko rodbinu u inozemstvu.
Prvo bi im se prijetilo, potom bi ih se opljačkalo, a zatim
protjeralo s Kosova. Bogati Albanci ostali su na Kosovu dok nisu
platili izlazak. Najlošije su, po Toniju, prošli siromašni seljaci
iz zabitih sela. Deset posto opljačkanoga potrošeno je na plaću
'Tigrovima'. Neki su zarađivali do 2000 funta mjesečno.
Jugoslavenska vojska stajala je po strani dok su oni obavljali svoj
prljavi posao. 'Nema sumnje da su Milošević i Arkan surađivali.
Jedan bez drugoga ne bi postojali', tvrdi Toni u 'The Sunday
Telegraphu'. On pretpostavlja da će dio opljačkanoga blaga
završiti u obnovi Srbije. Njegov dio iznosio je 70.000 funti.
'The Independent on Sunday' tvrdi da se vodi zakulisna borba za
mjesto posebnog predstavnika UN-a za Kosovo. Kandidat kojeg gura
britanski premijer jest bivši vođa liberalnih demokrata Paddy
Ashdown. No, iako ima mnoge odlike za taj teški posao, smeta mu
njegova nacionalnost. Naime, jedan Britanac, general Jackson, već
je na čelu KFOR-a. Ostali kandidati su Francuz Bernard Kouchner,
ministar zdravlja u Francuskoj i osnivač humanitarne organizacije
'Liječnici bez granica', a ostala moguća imena su Šveđanin Carl
Bildt, Irac Dick Spring, Finac Martti Ahtisaari i Norvežanin Kai
Aidi. Tko god da bio sjedit će u polurazrušenoj Prištini i bavit će
se nezahvalnim poslom, zaključuje 'The Independent on Sunday'".
(BBC)