WASHINGTON, 25. lipnja (Hina/AFP) - Fosilni ostaci dinosaura odgovaraju na više evolucijskih tajni, a posebice potvrđuju pretpostavku da jedna vrsta postaje dominantna tek kad izumre druga, tvrdi paleontolog Paul Sereno u studiji
objavljenoj u časopisu "Science".
WASHINGTON, 25. lipnja (Hina/AFP) - Fosilni ostaci dinosaura
odgovaraju na više evolucijskih tajni, a posebice potvrđuju
pretpostavku da jedna vrsta postaje dominantna tek kad izumre
druga, tvrdi paleontolog Paul Sereno u studiji objavljenoj u
časopisu "Science". #L#
U posebnom broju o evoluciji Paul Sereno ističe da se "neka pitanja
koja se odnose na to područje mogu ispitati samo na najširoj razini
koju dopuštaju fosili".
Tako se, zahvaljujući fosilima dinosaura, može pratiti razvoj
posebnih sposobnosti kod nekih organizama, kao što je primjerice
let. Osim toga, fosili pokazuju i kako je raspad super-kontinenta
mogao utjecati na tijek evolucije.
Milijunima godina (prije 248 milijuna do 65 milijuna godina)
dinosauri su dominirali, a sve životinje veće od metra koje su
živjele na Zemlji pripadale su toj vrsti. U njihovu ekosustavu
dominirali su još jedino sisavci (od prije 65 milijuna godina do
danas).
Paleontolozi imaju podijeljena mišljenja kad je riječ o razlozima
dominacije dinosaura. Jedni tvrde da su dinosauri pomalo uništili
druge životinje, a drugi da su zauzeli mjesto neke druge izumrle
vrste.
Paul Sereno sa Sveučilišta u Chicagu podupire drugu teoriju jer je
zlatno doba dinosaura počelo poslije masovnog izumiranja drugih
reptila.
I sisavci su postali dominantna vrsta zahvaljujući nestanku
dinosaura, a ne prirodnoj selekciji.
Nisu svi dinosauri potpuno nestali, neki su se razvili u ptice. I tu
zahvaljujući fosilima možemo pratiti slijed evolucije jer nam oni
odgovaraju na pitanja kako je tekla prilagodba nekih udova
dinosaura da mogu poletjeti te kako su zbog toga postupno postajali
sve manji.
Napokon, treće pitanje na koje fosili dinosaura odgovaraju odnosi
se na evoluciju vrsta zbog geografskih transformacija uzrokovanih
tektonskim pomicanjem.
Dinosauri su, primjećuje Paul Sereno, bili najrazličitiji u
trenutku raspada Pangeje, staroga super-kontinenta, prije 150 do
100 milijuna godina. Čini se sve jasnijim, misli Sereno, da se ta
raznolikost razvila jer su na različitim područjima izumrle neke
vrste i jer su ih zamijenile druge, a ne zato što su se razvile 'nove
linije', kako misle neki paleontolozi.
(Hina) dgk dgk