ZAVRŠEN ZNANSTVENI SKUP O OTVORENIM PITANJIMA HRVATSKE FILOZOFIJE

ZAGREB, 25. lipnja (Hina) - Otvorena pitanja hrvatske filozofije razmatrana su i danas na završenomu dijelu, znanstvenog skupa, što je održan u zagrebačkom Institu za filozofiju. U tijeku tri dana tridesetak je hrvatskih filozofa dalo svoje priloge utvrđivanju jasnijega "mjesta" hrvatske filozofije u odnosu na europsku i svjetsku filozofiju.#L# Skup je organizirao zagrebački Institut za filozofiju u suradnji s Hrvatskim filozofskim društvom i uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije. Bio je to deveti skup hrvatskih filozofa što ih je Institut za filozofiju priredio o važnim i otvorenim pitanjima hrvatske filozofije. Tema prvoga skupa, organiziranoga 1979., bila je filozofska misao Franje Petrića. Pavo Barišić, direktor Instituta za filozofiju, ocijenio je skup izuzetno uspješnim. Ustvrdio je da je, uz ostalo, potvrdio da suvremeni hrvatski filozof pokazuju veliko zanimanje i ulažu trud, vrijedan pozornosti, da odgovore ili, naznače putove odgovora, na brojna otvorena pitanja hrvatske filozofije. Hrvatski su mislitelji bili snažno prisutni u europskoj misli i bili su u "trendu" europske filozofske misli i na njezinim različitim sastavnicama i razdjelnicama, rekao je Barišić. O tome svjedoči i spomen tek nekoliko imena - Herman Dalmatin, Janus Pannonius, Markantun de Dominis, Ruđer Bošković i Franjo Marković. Ali do naših dana gotovo nijedan nacrt povijesti filozofije ne bilježi sintagmu hrvatska filozofija. Zašto je tomu tako jedno je od otvorenih pitanja hrvatske filozofije. Za Barišića, mogući je odgovor na to pitanje da Hrvatska nije bila politički subjekt. Kako se pak mogu prevladati stoljeća zaostajanja percepcije hrvatske filozofije u Europi i svijetu? Sudionici skupa na to pitanje nude i odgovor - treba sastaviti i napisati cjelovitu povijest hrvatske filozofije. (Hina) ip mc