POSLOVNI PREGLED, BROJ 110

POSLOVNI PREGLED broj 110 19. - 25. lipnja 1999. SADRŽAJ: ? VLADA O PROBLEMU NELIKVIDNOSTI 2 ? PRIHVAĆENI AMANDMANI NA PRIJEDLOG IZMENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA 1999. 2 ? MINISTAR HERAK NAJAVIO SMANJENJE PDV-A ZA TURISTIČKI SEKTOR 2 ? POTPISAN UGOVOR S AMERIČKIM "ENRONOM" O GRADNJI TE "JERTOVEC" 3 ? GNOJIVO IZ KUTINE DOMINIRA SLOVENSKIM TRŽIŠTEM 3 ? NETO DOBIT ERICSSON NIKOLE TESLE PROŠLE GODINE 32 MILIJUNA KUNA 3 ? OTVOREN NOVI LABORATORIJ ZA TELEKOMUNIKACIJE 3 ? POTPISAN UGOVOR O ZAJMU ZA FINANCIRANJE AUTOCESTE BREGANA- ZAGREB-DUBROVNIK 4 ? U KNJIZI NARUDŽBI "3. MAJA" DEVET BRODOVA 4 ? IGM PROSLAVIO 40. OBLJETNICU 4 ? RADNICI OLT-A NAJAVILI JAVNI PROSVJED U PONEDJELJAK 4 ? U OSIJEKU USKORO POČINJE PROIZVODNJA MEGAMINA 5 ? DIONIČARIMA PODRAVKE DIVIDENDA OD TRI KUNE PO DIONICI 5 ? MLINAR OSTVARIO 4,2 MILIJUNA KUNA DOBITI U 1998. 5 ? A.S.A. KUPILA 35 POSTO MARIMIRNE IZ ROVINJA 5 ? IZ "CHINCHILLE" 40 POSTO SVJETSKE PROIZVODNJE KRZNA 5 ? PUTNIČKE AGENCIJE SNIŽAVAJU CIJENE TURISTIČKIH ARANŽMANA 6 ? USKORO OTVORENJE OBNOVLJENOG HOTELSKOG NASELJA ELAPHUSA 6 ? IZ PRORAČUNA POZAJMICA ZA PLAĆE U IMPERIJALU I PRIMOŠTENU 6 ? ZA DIONICE PRIMOŠTENA D.D. PONOVNO IZDAN POZIV ZA KUPNJU 6 ? PREDSTAVLJENA IBM STORAGE TEHNOLOGIJA 7 ? SVJETSKA BANKA I HRVATSKA ZADOVOLJNE SURADNJOM 7 ? MINISTAR TURIZMA HERAK RAZGOVARAO S PREDSTAVNICIMA EBRD-A 7 ? HRVATSKA IZBRISANA S POPISA PODRUČJA RATNOG RIZIKA 7 ? POTPISANA PRVA DVA ANEKSA NA SPORAZUM O POSEBNIM ODNOSIMA 7 ? KOREJSKO GOSPODARSKO IZASLANSTVO POSJETILO HGK 8 ? I LJETNO SMANJENJE OPSKRBE PLINOM PROIZVOĐAČA GNOJIVA 8 ? MINISTAR PORGES SUDJELUJE NA KONFERENCIJI PODUNAVSKIH ZEMALJA 8 ? FINANCIJSKO STANJE I POSLOVANJE U HRVATSKOJ 8 ? ULASKOM U WTO JAČAJU I HRVATSKE SLOBODNE ZONE 9 ? LANJSKA NETO DOBIT PBZ-A 119 MILIJUNA KUNA 9 ? NETO DOBIT PODRAVSKE BANKE 1,81 MILIJUN KUNA 9 ? DOBIT SLAVONSKE BANKE PROŠLE GODINE 1,67 MILIJUNA KUNA 10 ? RIADRIA BANKA U 1998. IMALA GUBITAK OD 32 MILIJUNA KUNA 10 ? PODIZANJE POTVRDA ZA KUPONSKU PRIVATIZACIJU DO KRAJA KOLOVOZA 10 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 11 ? VIJESTI IZ SVIJETA 12 ? POSEBAN PRILOG: KAKO SE U HRVATSKOJ RJEŠAVA PROBLEM Y2K? 14 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA O PROBLEMU NELIKVIDNOSTI Vlada RH ovoga je tjedna na otvorenom dijelu sjednicu, među ostalim: - raspravljala o stanju nelikvidnosti. Povjerenstvo za provedbu programa aktivnosti Vlade na rješavanju problema nelikvidnosti treba predložiti rješenja kako postupiti sa slučajevima tvrtki čiji su računi blokirani duže od 360 dana. Ujedno je potrebno pribaviti popise 300 tvrtki najvećih dužnika. Država kao da preuzima na sebe naplatu nečega u čemu nije čimbenik, a odgovornost trebaju preuzeti vjerovnici, istaknuo je predsjednik Vlade Zlatko Mateša. Krajem svibnja, od ukupno 28.459 insolventnih pravnih osoba, duže od godinu dana blokirano je čak njih 17.314. Od ukupnog iznosa od 21,3 milijarde nepodmirenih obveza, na te se tvrtke odnosi gotovo 70 posto. Po riječima predsjednika Povjerenstva Dinka Zidarevića, 300 blokiranih tvrtki s najvećim iznosima ima ukupno devet milijardi nepodmirenih naloga, od čega akceptni nalozi sudjeluju s više od pet milijardi kuna. Sve to zatrpalo je sudstvo, u kojemu se nalazi velik broj predmeta, kazao je Zidarević. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro smatra da je problem došao tamo gdje spada, jer je to problem koji se rješava na sudovima, a ne monetarnom politikom i nekakvim akcijama izvršne vlasti. Škegro ističe kako je svejedno tko su direktori 300 najvećih dužnika, jer su oni svi, tvrdi, "prekršili Zakon o trgovačkim društvima i niz drugih zakona i trebalo bi protiv njih pokrenuti kazneni postupak". Upitao je i kako se potraživanja starija od godinu dana - a neka se vuku već sedam, osam godina - mogu smatrati nelikvidnošću. Što su radili ti vjerovnici, jesu li pokrenuli stečajni postupak, mogućnost izvansudske nagodbe, tužili dužnike, upitao je, zatraživši da se uz detaljnu analizu o tim tvrtkama, vlasnicima, njihovim dugovima dostavi i analiza njihovih vjerovnika. Spomenuo je pritom i neke najveće dužnike kojih se mogao sjetiti, primjerice Neretvansku, Namu, Ingprojekt... I premijer Mateša slaže se da je problem dugovanja koji se vuku godinama iskaz neodgovornosti vjerovnika za njihova potraživanja. Spomenuo je i slučajeve npr. šibenskog TEF-a i Koksare Bakar koje više ne postoje, ali njihovi vjerovnici koji su namireni nisu povukli svoje akceptne naloge, te - bila izvještena o projektu sustava Državne riznice, te je donijela odluku kojom se poslovi operativne i informatičke potpore riznice povjeravaju Zavodu za platni promet. Cilj je Vlade, rekao je Mateša, da sustav Državne riznice profunkcionira na jesen. PRIHVAĆENI AMANDMANI NA PRIJEDLOG IZMENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA 1999. Hrvatska je Vlada na svom ovotjednom zatvorenom zasjedanju, između ostaloga, prihvatila vlastite amandmane na Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 1999. Prihvatila je i informaciju o suradnji RH sa Svjetskom bankom (IBRD) i zaključke o dovršetku pregovora s američkom tvrtkom Enron u svezi s projektom termoelektrane Jeretovec. Prihvaćene su mjere sanacije i privatizacije tvrtke Revije d.d. iz Šibenika, te program financijskoga restrukturiranja kreditnih obveza turističkih tvrtki - komitenata Dalmatinske banke d.d. iz Zadra. Odobren je iznos iz proračunske zalihe općini Saborsko za završetak radova na infrastrukturnim objektima, a Ministarstvu obrane dana suglasnost za sklapanje ugovora o kupnji radarskog nadzornog sustava. Vlada je prihvatila nacrt sporazuma o osnivanju Hrvatskog gospodarskog vijeća čije se osnivanje očekuje sljedeći tjedan. MINISTAR HERAK NAJAVIO SMANJENJE PDV-A ZA TURISTIČKI SEKTOR Hrvatska vlada razmatra mogućnost da uvede smanjenje PDV-a za turistički sektor, rekao je na konferenciji za novinstvo u srijedu u Londonu hrvatski ministar turizma Ivan Herak. Rekao je kako se u hrvatskoj vladi nazire konsenzus prema kojem bi se turistički sektor tretirao kao izvozno gospodarstvo, a učinkom da bi PDV-a bio smanjen do deset postotnih bodova. Promjena poreznog režima mogla bi stupiti na snagu već 15. kolovoza, rekao je hrvatski ministar. Međutim Herak nije odgovorio na novinarsko pitanje za koliko vlada procjenjuje da bi ta mjera dovela do smanjenja proračunskog priljeva niti na pitanje o razmjerima mogućeg poreznog izbjegavanja, kada jedan sektor gospodarstva uživa poreznu povlasticu, dok su drugi obavezni plaćati punu svotu. Herak je pozvao britanske investitore da ulažu u hrvatski turistički sektor, međutim on nije mogao odgovoriti s kojim britanskim ulagačima i u kojim projektima je njegovo ministrstvo u vezi. Sljedećeg mjeseca hrvatska vlada raspisat će međunarodni natječaj za studiju o turističkom tržištu, najavio je ministar. Herak je procijenio kako će u Hrvatsku iz Velike Britanije ove godine doputovati oko 50.000 turista, što je za trećinu manje nego što je bilo očekivano prije kosovske krize. Hrvatski ministar obećao je za sljedeću godinu velike subvencije britanskih turističkih agencija, koje će prema njegovim riječima u iznosu biti veće nego ove godine. Hrvatska vlada isplaćivat će britanskim turističkim agencijama 300 kuna po putniku s odredištem u zračnim lukama Pula i Rijeka, a 350 kuna s odredištem u Zadru, Splitu i Dubrovniku. Izravni turistički letovi Velika Britanija - Hrvatska stajat će britanske turističke agencije za letove Croatia Airlinesom u pred i post sezoni 80 britanskih funti, a u lipnju i kolovozu 95 funti, što odgovara oko 40 posto regularne cijene za zrakoplovnu kartu ekonomske klase na vezi London-Zagreb, rekao je Herak. Na pitanje na koju svotu u ovoj i sljedećoj godini procjenjuje ukupni iznos subvencija na britanskom tržištu, Herak je uputio na pomoćnicu ministra Gordanu Borojević. Međutim ona je rekla kako ne može dati takvu procjenu, jer će tek sljedećeg mjeseca zapremiti zahtjeve britanskih turističkih agencija. 2. TVRTKE POTPISAN UGOVOR S AMERIČKIM "ENRONOM" O GRADNJI TE "JERTOVEC" U Dubrovniku su u srijedu predstavnici američke tvrtke Enrona i Hrvatske elektroprivrede (HEP) potpisali ugovor o gradnji i iskorištavanju termoelektrane "Jertovec". Kako je istaknuto nakon potpisivanja, u gradnju termoelektrane bit će uloženo 700 milijuna USD, što je do sada najveće izravno strano ulaganje u Hrvatsku. Ugovoreni rok gradnje je 22 mjeseca, a rok pripreme tzv. financijske konstrukcije 18 mjeseci. GNOJIVO IZ KUTINE DOMINIRA SLOVENSKIM TRŽIŠTEM U kutinskoj Petrokemiji u srijedu je šest velikih kupaca mineralnih gnojiva iz Slovenije razgovaralo s poslovodstvom tvrtke o kraju proljetne sezone i izvoz gnojiva u susjednu zemlju. Tom je prigodom istaknuto kako poslovna suradnja sa slovenskim kupcima traje od samih početaka proizvodnje. Bez obzira na državne i tržišne promjene te teškoće u kojima se nalaze prije svega zbog visoke cijene plina i nelikvidne hrvatske poljoprivrede, u Petrokemiji ističu kako žele ne samo zadržati sadašnjih 70 posto opskrbe vašeg tržišta, već i unaprijediti. Takva razmišljanja dijele, kako su rekli, i slovenski kupci jer je slovenskom poljoprivredniku poznata kvaliteta kutinskog gnojiva. Do kraja ove godine u Sloveniju bi iz Kutine trebalo biti isporučeno 145.000 tona. U prvom polugodištu plan je kod gnojiva NPK-a ostvaren 100 posto, odnosno isporučeno je 55.000 tona. Kod uree i KAN-a isporuka je manja za 30 posto. No, za očekivati je da će do konca godine iz Kutine prema Sloveniji po vrstama biti isporučeno 27.000 tona NPK-a gnojiva, 16.000 tona uree, odnosno 4.000 tona KAN-a ili ukupno 47.000 tona gnojiva. U sve otvorenijoj tržišnoj borbi, a koja će se na slovenskom tržištu od 1. siječnja 2000. godine osjetiti i liberalizacijom uvoza iz zemalja CEFTA-e, kutinski proizvođač spreman je prihvatiti konkurentske uvjete i opskrbu gnojivom osigurati i u nesezoni, te je zajedničkim naporima unaprijediti izgradnjom distribucijskih skladišta uz potrošačka područja. Jedna od zadaća je i prilagodba vagona Hrvatskih željeznica za jeftiniju isporuku na tračnicama. NETO DOBIT ERICSSON NIKOLE TESLE PROŠLE GODINE 32 MILIJUNA KUNA "Ericsson Nikola Tesla" (ETK) će od 32 milijuna kuna neto dobiti ostvarenih u prošloj godini pet posto usmjeriti u zakonske rezerve, 10,17 milijuna kuna u dividende, a ostatak će biti prebačen u zadržanu dobit. Odlučili su to na prijedlog Uprave dioničari ETK na nedavnoj redovitoj Glavnoj skupštini. Dobit po dionici iznosi 7,75 kuna, a isplata se može očekivati do konca rujna ove godine. Prošle je godine ETK ostvario poslovni prihod od 1,09 milijardi kuna, 17,5 posto manje nego godinu prije a dobit tvrtke smanjena je sa 127 na 32 milijuna kuna. Neto prodaja ETK smanjena je na 1,04 milijarde kuna ili 19 posto manje nego 1997. Kako je ističu u Upravi ETK-a, glavni uzroci takvih odstupanja u poslovanju tvrtke bili su kriza u Rusiji, u koju je smanjen izvoz. Također, trebalo je stvoriti rezerve za rizične poslove, tj. izvozne projekte, a tomu su pridonijeli i problemi te tvrtke s Glumina bankom te izvanredni troškovi zbog izgubljenih parnica 1994. Po riječima poslovodstva, proizvodni portfelj ETK lani se u 86-postotnom obujmu odnosio na fiksne sustave, iako su započeli i s novim proizvodnim područjima. Lani je, kao i prijašnjih godina, ETK-ovo najveće tržište na kojemu ta tvrtka ostvaruje 42 posto prodaje, bila Hrvatska s Hrvatskom poštom i telekomunikacijama (HPT), kao najvećim pojedinačnim kupcem. Preostalih 58 posto prodaje ostvareno je na izvoznim tržištima, od čega se devet posto odnosilo na interne poslove za matičnu švedsku korporaciju "Ericsson". Lani je potpisan i prvi GSM ugovor u Bjelorusiji, prodan jedan Internet Protocol (IP) HPT-u te uveden informacijski sustav SAP R3 koji je baza za daljnju racionalizaciju unutar tvrtke. Lani je broj zaposlenika u ETK smanjen s 2248 na 1859, što je posljedica izdvajanja dvaju dijelova ETK, odnosno njihove prodaje američkoj tvrtki "Chatham" i Zavodu za ispitivanje kvalitete te viška zaposlenika. Po riječima poslovodstva, za ovu se godinu predviđa prodaja u razini prošlogodišnje, te veća dobit. Udjel hrvatskog tržišta u prodaji ETK trebao bi se povećati na 60 do 65 posto, a na internu prodaju za švedski Ericsson odnosilo bi se 12 posto. Također, zbog izdvajanja dijelova ETK i viška zaposlenih njihov bi se broj smanjio na 1550. Najavljuju da su ove godine glavni zadaci ETK iskorištavanje poslovnih mogućnosti u Hrvatskoj i na izvoznim tržištima, te izgradnja kompetencija na novim područjima i to ponajviše putem "datacoma" i mobilnih sustava. Tomu u prilog govori da je ovih dana s matičnom tvrtkom "Ericssonom" dogovoreno da upravo ETK postane odgovoran za određene poslove u 14 zemalja u središnjoj i istočnoj Europi. OTVOREN NOVI LABORATORIJ ZA TELEKOMUNIKACIJE U Zavodu za telekomunikacije zagrebačkog Fakulteta elektronike i računarstva (FER) otvoren je prošloga petka Laboratorij za telekomunikacijske programske tehnologije. Zajednički laboratorij tvrtke Ericsson Nikola Tesla i FER-a namijenjen je sveučilišnoj izobrazbi i znanstveno-istraživačkom radu na području telekomunikacija i informatike, a trebao bi, istaknuto je, pridonijeti unaprjeđenju dodiplomskog i poslijediplomskog studija i istraživačkih projekata te otvaranju novih područja suradnje FER-a i Ericssona NT. Upravo ta suradnja, koja traje gotovo od osnutka tvrtke, osnovni je interes Ericssona Nikole Tesle, kažu u toj tvrtki te dodaju kako kako kroz poslovnu suradnju s FER-om, Ericsson dobiva visoko kvalitetne kadrove, priznate u svijetu. Programska oprema laboratorija dijelom je rezultat vlastita razvoja, a dijelom suradnje sa sveučilištima iz Danske, Francuske, Njemačke, SAD-a i Švedske, a tekući program istraživanja obuhvaća pozive i usluge za napredne arhitekture mreža, programsko inženjerstvo te formalne metode specifikacije, modeliranja, ispitivanja i provjere sustava. Iz FER-ova Zavoda za telekomunikacije najavljuju kako će tijekom idućih nekoliko dana na FER-u biti otvoren i Laboratorij za napredne telekomunikacijske studije kako bi se uspostavila cjelovita istraživačka infrastruktura za nove generacije mreža. POTPISAN UGOVOR O ZAJMU ZA FINANCIRANJE AUTOCESTE BREGANA-ZAGREB- DUBROVNIK U četvrtak je potpisan Ugovor o zajamu za financiranje izgradnje triju dionica autoceste Bregana-Zagreb-Dubrovnik, koju grade Hrvatska uprava za ceste i američka tvrtka Bechtel International Inc. Ukupan iznos zajma je 303 milijuna USD i sastoji se ustvari od dva zajma. U četvrtak je potpisan zajam u iznosu od 75 milijuna USD, koji dospijeva za četiri godine, dok su za drugi zajam, vrijedan 228 milijuna USD, koji dospijeva za 14 godina, potpisana jamstva. Zajam je odobren uz jamstvo Export-Import Bank SAD-a. Zajam su potpisali potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar financija Borislav Škegro i predstavnici osam banaka iz sedam zemalja koje su sudjelovale u sindikatu: ABN Amro Bank N.V., Banque Nationale de Paris and Dresdner Bank Group, Chase Manhattan plc, Erste Bank, KBC Bank N.V., National Bank plc, Paribas, Privredna banka Zagreb (PBZ), Societe General i Zagrebačka banka. Izgradnja dionice Zagreb-Sisak trebala bi završiti između 2003. i 2005. nakon dovršetka ličke trase. Sve to ovisit će o dovršavanju kompletne prometne studije kao i studije zagrebačke zračne luke, budući ta dionica ide uz zračnu luku i u funkciji je povezivanja Grada Zagreba sa zračnom lukom. Dinamika gradnje dionice Zadar-Split za koju je završen međunarodni natječaj te su odabrani izvođači radova (austrijsko- talijanski te hrvatski konzorcij) trebala bi ostati ista, odnosno do 2004. trebala bi biti izgrađena i kompletna autocesta Zagreb- Split. U KNJIZI NARUDŽBI "3. MAJA" DEVET BRODOVA U knjizi narudžbi brodogradilišta "3. maj" devet je brodova, od čega je jedan porinut u more. Naime, prošlog je tjedna u Rijeci u more porinut tanker za prijevoz nafte i naftnih prerađevina "Chaleur Bay". Riječ je o drugom iz serije od četiri broda koje riječko brodogradilište gradi za liberijskog naručitelja. Nosivost broda je 70.000 tona, dužina mu je 228 metara, gaz 14 metara a brzina 15 čvorova dok će ga pokretati motori "3. maj - New Sutzer" snage 12.000 kilovata. Primopredaja broda bit će krajem 1999. godine. IGM PROSLAVIO 40. OBLJETNICU Industrija građevinskog materijala IGM Lepoglava planira do kraja godine osposobiti pogon Ciglane Cerje-Tužno za proizvodnju novog proizvoda - Eurobloka te povećati kapacitet proizvodnje i time smanjiti trošak proizvodnje po jedinici proizvoda. Riječ je o investiciji od sedam milijuna DEM, kojom se očekuje povećanje prodaje na domaćem i stranim tržištima, istaknuto je prošloga tjedna prilikom svečanog obilježavanja 40. godina postojanja tvrtke. IGM Lepoglava danas zapošljava 246 radnika a u svom sastavu osim Ciglane Cerje-Tužno ima još Pješčaru Jerovec, Kamenolom Očura te Tvornicu crijepa. U Ciglani Cerje-Tužno lani je u proizvodnju uvedeno zaparivanje gline na liniji oblikovanja, a poboljšani su i tehničko tehnološki uvjeti što je uvećalo proizvodnju za 12 posto te smanjilo troškove po jedinici proizvoda. U tvornici crijepa uvedena je preorijentacija na proizvodnju pune i blok-opeke, a ove je godine obavljena rekonstrukcija peći čime je povećana efikasnost proizvodnje. U Kamenolomu Očura temeljito je rekonstruirana separacija te je pušteno u rad najmodernije postrojenje za proizvodnju tehničko građevnog kamena u Hrvatskoj, kapaciteta 200 tona na sat gotovih proizvoda. Kamenolom godišnje proizvede 600.000 tona gotovih proizvoda, koji se plasiraju na područje sjeverozapadne Hrvatske te susjedne Slovenije. U Pješčari Jerovec provedena su dodatna poboljšanja linije za proizvodnju pijeska te je izrađena linija za ocjeđivanje. Na lokaciji u Čretu IGM Lepoglava trenutačno gradi pogon za proizvodnju žbuka i suhih mortova. Taj će pogon kao tvrtka kćer zaposliti dio viška radne snage te pomoći zadržati zaposlenost na postojećoj razini. RADNICI OLT-A NAJAVILI JAVNI PROSVJED U PONEDJELJAK Radnici osječkog metalopreređivačkog poduzeća "OLT" d.d. u ponedjeljak, 28. lipnja, javno će prosvjedovati zbog neisplaćenih plaća, pred zgradom osječko-baranjskog županijskog Poglavarstva te zgradama većinskih vlasnika Slavonske banke i Područnog ureda Hrvatskog fonda za privatizaciju, odlučili su Zaposleničko vijeće i sindikalni dužnosnici te tvrtke. Na skupu zaposlenika predsjednik Uprave Branimir Kovačić predložio je da - zbog još uvijek neizvjesnog datuma realizacije sanacijskog kredita, kojim bi se podmirile i zaostale plaće - radnici bezuvjetno odu na kolektivni godišnji odmor. No, to je odbijeno. Jer, kako su istaknuli predstavnici sindikata i Zaposleničkog vijeća, to je u suprotnosti s prije potpisanim sporazumom o isplati triju plaća prije odlaska na godišnji odmor. Stoga je Zaposleničko vijeće, u dogovoru sa sindikalnim dužnosnicima, odlučilo u ponedjeljak organizirati javni prosvjed, koji će se nastaviti održavati svaki drugi dan do ispunjenja zahtjeva za isplatom zaostalih plaća, izvijestio je predsjednik Zaposleničkog vijeća OLT-a dd Pavle Krmpota. Po njegovim riječima, zaposlenici osječkog OLT-a u ovoj godini nisu primili niti jednu plaću. Isplate koje su pak dobili za 11. i 12. mjesec prošle godine Zaposleničko vijeće ne priznaje jer, kako kaže, radnici nisu primili obračunski list niti su plaćeni porezi i doprinosi. Zaposleničko vijeće zatražit će od Poglavarstva Osječko-baranjske županije i predstavnika većinskih vlasnika da prime na razgovor izaslanstvo OLT-ovih djelatnika, rekao je Krmpota. U OSIJEKU USKORO POČINJE PROIZVODNJA MEGAMINA Poglavarstvo Osječko-baranjske na nedavnoj je sjednici prihvatilo projekt osnivanja tvrtke Tribomin u Osijeku, koja će proizvoditi dijetni pripravak Megamin i još nekoliko dijetnih i kozmetičkih pripravaka. Tribomin će djelovati u bivšoj osječkoj Teini koja je u stečaju, a zakupit će je novoosnovana tvrtka. U osnivačkoj glavnici od milijun kuna Županija će sudjelovati s 250.000 kuna preko osječke "Ljekarne" koje je vlasnik Županija, i tvrtka Triboteh, koja proizvodi Megamin, sa 750.000 kuna. Program će biti realiziran vrlo brzo, a u prvo vrijeme u pogonu će raditi 15 zaposlenika, zatim 50 s mogućnosti i većeg broja, rečeno je na sjednici. U prvo vrijeme proizvodit će se 20.000 kutijica Megamina na mjesec, a cilj je 1.000 kutijica na dan. Učinci Megamina još se istražuju, ali na 6.000 praćenih pacijenata rezultati su bili dobri. Megamin posebno pomaže kod karcinoma i brojnih drugih bolesti. DIONIČARIMA PODRAVKE DIVIDENDA OD TRI KUNE PO DIONICI Dioničarima Podravke bit će isplaćena dividenda od tri kune za svaku od 5.406.696 redovnih dionica serije A te 310.833,33 DEM na ime 373.000 preferencijalnih dionica serije B u vlasništvu Europske banke za obnovu i razvoj, odlučila je Glavna skupština dioničara koprivničke prehrambene industrije, održana prošloga petka u sjedištu tvrtke. Grupa Podravka prošle je godine ostvarila neto dobit u iznosu od 68 milijuna kuna, što je porast od 223,8 posto u odnosu na godinu ranije. Ti su rezultati, napominje poslovodstvo, ostvareni usprkos nepovoljnom stanju u gospodarstvu te krizama globalnih razmjera. Podravka, najavljuje poslovodstvo, planira zadržati vodeći položaj na domaćem tržištu te pojačati položaj na tržištima srednje i istočne Europe. S tim je ciljem, rečeno je, tijekom proteklih godinu dana koprivnička prehrambena industrija na tržište plasirala 15 novih proizvoda, pojačala marketin?ke aktivnosti te nastavila ulaganja u inovacijske projekte i razvoj. U tijeku je investicijski ciklus u sklopu kojeg je već započeta gradnja novih tvornica Vegete u Koprivnici i Poljskoj, pilot proizvodnja u novom farmaceutskom kompleksu Belupa već daje rezultate, a uvodi se i novi SAP integrirani informacijski sustav. MLINAR OSTVARIO 4,2 MILIJUNA KUNA DOBITI U 1998. Mlinsko pekarska industrija Mlinar iz Križevaca ostvarila je u prošloj godini dobit od 4,2 milijuna kuna. Dio dobiti, kako je prihvatila Glavna skupština te tvrtke, u iznosu od 1,5 milijuna kuna isplatit će se na ime dividendi od deset kuna po dionici. Prema riječima Uprave, ostali dio dobiti namijenjen je pokriću spornih potraživanja, a procjenjuju da će se uvjeti poslovanja pogoršati do kraja godine. Stoga je potrebno, kažu, tražiti nova tržišta za mlinsko-pekarske proizvode u Hrvatskoj - na Jadranu, u Slavoniji i Baranji. Križevačka mlinsko-pekarska industrija proširila je u Zagrebu svoj poslovni prostor na više od 45.000 četvornih metara, a namjerava izgraditi i nova postrojenja te povećati maloprodajnu mrežu kao najsigurniji izvor prihoda. Mlinar je lani proizveo 37.961 tonu mlinsko-pekarskih proizvoda, što je 7,8 posto manje nego godinu ranije, ostvarivši prihod od 143 milijuna kuna. PDV na kruh, pecivo, kolače i brašno odnio je Mlinaru koliko i isplaćene bruto plaće, koje u prosjeku iznose netto 2.797 kuna mjesečno i 4,3 posto su više od hrvatskog prosjeka. Mali dioničari vlasnici su većinskog paketa od 69,65 posto dionica. A.S.A. KUPILA 35 POSTO MARIMIRNE IZ ROVINJA Talijanska tvrtka A.S.A iz koncerna Ppizzolo, koja se bavi prehrambenom industrijom, proteklog je tjedna na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV) kupila dionice tvrtke Marimirna iz Rovinja, u vrijednosti 1,94 milijuna kuna. Tom je transakcijom talijanska tvrtka stekla približno 35 posto udjela u toj rovinjskoj tvrtki. Od takvog ulaganja, kada suvlasnik u tvrtki postaje kompanija iz iste branše, očekuje se daljnje jačanje djelatnosti, te osiguravanje sredstava neophodnih za razvoj rovinjske tvrtke. Kupnja dionica Marimirne nije spekulativna, već predstavlja strateško ulaganje talijanskog partnera, a inače to je i jedno od rijetkih stranih ulaganja u tu domaću gospodarsku granu, objašnjavaju u Marimirni. Tih približno 35 posto dionica Marimirne na VTV-u je kupljeno od privatizacijsko-investicijskih fondova(PIF), dok su preostale dionice ostale u vlasništvu malih dioničara - oko 58 posto, zatim u vlasništvu Istarske banke 4,3 posto te 1,44 posto u vlasništvu tvrtke Školjka Poreč. Talijanski koncern Ppizzolo usmjeren je na prehrambenu industriju, odnosno proizvodnju i trgovinu s vinom, mesom i ribom. Koncern, osim u Italiji, djeluje i na tržištima Nizozemske, SAD-a te na afričkom kontinentu. Ukupni je prihod koncerna lani iznosio otprilike 500 milijardi ITL. Rovinjska Marimirna ima temeljni kapital 4,6 milijuna DEM, a tvrtka je jedna od najstarijih u Hrvatskoj na području marikulture. Marimirna uz školjke - kamenice i dagnje, uzgaja ribe u zatvorenom ciklusu od mlađi do komercijalne ribe, ponajviše lubina i komarča. Tvrtka zapošljava 35 djelatnika, a godišnja proizvodnja iznosi između 150 i 200 tona ribe i školjaka. IZ "CHINCHILLE" 40 POSTO SVJETSKE PROIZVODNJE KRZNA Čakovečka tvrtka Chinchilla d.o.o. planira u ovoj godini proizvesti 120.000 komada krzna činčila, što je približno 41 posto svjetske proizvodnje toga krzna. Svjetsko tržište osvojeno je, tvrde, ponajprije kvalitetom proizvoda, odličnim marketingom, prisustvom na stručnim sajmovima, konkurentnim cijenama te prilagodbom svjetskim trendovima. Krzna se izvoze gotovo na sve kontinente, najviše u Japan, SAD, Njemačku, Italiju i Hong Kong. Matična farma ima 4.500 životinja, od čega 1.500 rasplodnih činčila, a osnova unaprjeđenja uzgoja je kvaliteta životinja, kvalitetno krzno i stručan pristup. Na minifarmama u obiteljskim gospodarstvima koja su osnova za proizvodnju činčila u Hrvatskoj, tvrtka ima 2.000 uzgajivača i otprilike 200.000 životinja, a na području Hrvatske 20 otkupnih mjesta na kojima redovito otkupljuje činčile. Tvrtkina predstavništva nalaze se u 15 hrvatskih gradova, koja su ujedno i servisi uzgajivačima te neposredno surađuju s centralom u Čakovcu. Inače, tvrtka zapošljava 41 djelatnika, a njezin vlasnik i generalni direktor Robert Tkalčec dobitnik je ovogodišnje prve nagrade "Poduzetnik Hrvatske za poduzetnika Europe", koju je dodijelilo Ministarstvo gospodarstva. PUTNIČKE AGENCIJE SNIŽAVAJU CIJENE TURISTIČKIH ARANŽMANA Kako bi potakli dolazak domaćih i inozemnih turista na hrvatski Jadran, turističke su agencije proteklih tjedana napravile niz promotivnih akcija. Akcije su uključivale sniženje cijena turističkih aranžmana od deset do 35 posto, popuste za djecu, mlade i umirovljenike. U zagrebačkoj putničkoj agenciji Kompas naglašavaju kako su u protekla dva tjedna iznimno zadovoljni prodajom aranžmana, jer se ona povećala u odnosu na prethodno dosta mirno razdoblje. Posebice se dobro prodaju aranžmani na zadarskom i splitsko-dalmatinskom području, a dobra je prodaja aranžmana za Hvar, Brač, Kvarner, Crikvenicu i Istru. No, u Kompasu ističu da je malo upita za odmor na dubrovačkom području. Kompasovi specijalni popusti sedmodnevnog aranžmana na bazi polupansiona odnose se na Crikvenicu, Bašku Vodu, Hvar, Supetar na Braču, Pulu, Opatiju i Zaton. Posebne Kompasove akcije odnose se na cijenu šestodnevnog i dvanaestodnevnog aranžmana, tj. sedmodnevni aranžman stoji kao šestodnevni, a četrnaestodnevni kao dvanaestodnevni. U Kompasu nisu zadovoljni s dolascima turista iz inozemstva, koje je za ovogodišnju turističku sezonu podbacilo gotovo u potpunosti. Trenutačna prodaja turističkih aranžmana na domaćem tržištu niža je 20 posto u odnosu na lani, dok su ukupne rezervacije (za domaće i strano tržište) 50 posto manje. U zagrebačkoj putničkoj agenciji Generalturist gotovo svakodnevno snižavaju cijene aranžmana, a dosad je organizirano tridesetak promotivnih akcija. Cijene turističkih aranžmana snižene su zavisno od odredišta i hotela, pa su tako snižene od deset posto na sjevernom dijelu Jadrana do 40 posto u Dubrovniku. Na prvom mjestu Generalturistove prodaje trenutačno se nalazi Hvar, a potom Brela, Rab, Opatija te dubrovačko područje. Iako je u posljednjih dva tjedna buking u toj agenciji krenuo, osjetan je podbačaj rezerviranih aranžmana od 30 posto u odnosu na lani. U Generalturistu takvo stanje u prvom redu tumače padom kupovne moći domaćih gostiju. Na ljestvici prodaje aranžmana dubrovačke putničke agencije Atlas, prva mjesta "drže" Umag, Rabac, Poreč, Bol, Vis, Veli Lošinj i Mljet te Dubrovnik. Kako su istaknuli u toj agenciji, ljudi se manje zanimaju za Kvarner. Prve veće skupine gostiju s inozemnih tržišta, primjerice britanskog, njemačkog, austrijskog, češkog i talijanskog, Atlas očekuje krajem ovog mjeseca. Zasad je najavljeno 130.000 inozemnih gostiju, od čega je 60 posto transfera iz Pule, Splita i Dubrovnika. To je 40 posto planiranih ili 60 posto lanjskih turističkih rezultata. USKORO OTVORENJE OBNOVLJENOG HOTELSKOG NASELJA ELAPHUSA Obnovljeno hotelsko naselje Elaphusa, iz sastava bolske turističke tvrtke Zlatni rat d.d., svečano će biti otvoreno 16. srpnja ove godine. U njegovu je obnovu utrošeno 12 milijuna DEM kreditnih sredstava Hypo Bank Croatia d.d., na osnovu izdanih jamstava hrvatske Vlade. Prema riječima Uprave, ta je investicija i najveća u Dalmaciji u zadnjih 15 godina - 70 posto sredstava odnosi se na novu izgradnju, a 30 posto na rekonstrukciju i adaptaciju dijela postojećih kapaciteta. Obnovljenim hotelskim naseljem Zlatni rat i hrvatski turizam dobiva novo samostalno hotelsko naselje s 550 kreveta, restoran s kuhinjom i prijemnim holom za 500 mjesta, vanjski otvoreni rekreacijski bazen i druge sadržaje, koji će raditi po programu 'family all inclusive' klub hotela. Za takav tip sadržaja, koji u cijeni obuhvaća sve troškove, postoji veliki interes na sve zahtjevnijem i probirljivijem turističkom tržištu, ističe poslovodstvo te dodaje kako je obnovom Elaphuse stvoreno moderno, prepoznatljivo i kvalitetno hotelsko naselje s tri zvjezdice. IZ PRORAČUNA POZAJMICA ZA PLAĆE U IMPERIJALU I PRIMOŠTENU Iz proračunskih sredstava do kraja tjedna odobrit će se pozajmica za isplatu zaostalih plaća djelatnicima rapske turističke tvrtke Imperijal d.d. i primoštenskog Primoštena d.d. Takva odluka donesena je, kako su izvijestili iz Ministarstva turizma, na ovotjednom sastanku hrvatskog premijera Zlatka Mateše i ministra turizma Ivana Heraka s predsjednikom Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Davorom Jurićem i predsjednicom Samostalnih sindikata ugostiteljstva i turizma Vesnom Dejanović. Dok je trajao sastanak, djelatnici Imperijala d.d. i Primoštena d.d. štrajkali su zbog višemjesečne neisplate plaća. Uskoro će se, kako tumače u Ministarstvu turizma, preispitati i rad Upravnog i Nadzornog odbora u Imperijalu te će se u tu tvrtku uputiti revizorska tvrtka, financijska policija i porezna uprava. Djelatnicima Primoštena d.d. protekli je petak doznačen dio sredstava za plaće, dok će se preostali dio, kao i cijeli iznos za djelatnike Imperijala, u te tvrtke uputiti do kraja ovoga tjedna. U Imperijalu ukupan iznos neisplaćenih plaća dosegnuo 10,1 milijun kuna. Djelatnici pojedinih društava iz sustava nisu dobili plaću od listopada 1998. U Primoštenu d.d. ukupan iznos neisplaćenih osobnih dohodaka iznosi 6,6 milijuna kuna, umanjen za iznos koji je krajem proteklog tjedna odobrila hrvatska Vlada, a njegovi su djelatnici posljednju plaću dobili prije pola godine, pojasnili su u Ministarstvu turizma. ZA DIONICE PRIMOŠTENA D.D. PONOVNO IZDAN POZIV ZA KUPNJU Više od 60 posto dionica turističke tvrtke Primošten ponovno se nude na prodaju. Poziv za kupnju dionica dioničkog društva Primošten u srijedu je po drugi puta ove godine oglasio u dnevnim novinama Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), u skladu s odlukom hrvatske Vlade o prodaji dionica iz njegova portfelja. Rok za podnošenje ponuda je 12. srpnja do 14 sati. Prodaje se 295.243 dionica nominalne vrijednosti jedne dionice od 100 DEM, što znači da je vrijednost tih dionica 29,524.300 DEM. Riječ je o 60,16 posto tvrtkina temeljnog kapitala. Uvjeti prodaje su da kupac preuzme podmirivanje obveza Primoštena d.d. prema državnom proračunu, dobavljačima i zaposlenima te ostale kratkoročne obveze u iznosu 21,185.042 kuna, čija naplata dospijeva u ovoj godini. U roku od 30 dana od potpisivanja ugovora o prodaji dionica, kupac treba podmiriti dugove prema zaposlenima u iznosu utvrđenom od dana stupanja na snagu ugovora o prodaji dionica. Također, treba preuzeti obvezu zadržavanja postojećeg broja zaposlenih pet godina od stjecanja prava iz kupoprodajnog ugovora, a bez suglasnosti prodavatelja ne smije otuđivati imovinu u razdoblju od najmanje pet godina od dana stjecanja prava iz kupoprodajnog ugovora. Prodavatelju treba dostaviti odgovarajuće jamstvo uz izvršenje preuzetih obveza. Dodatni uvjeti za izbor najpovoljnijeg kupca su investicijska snaga vezana uz nova ulaganja u Primošten d.d. te poduzetnički koncept kojim dokazuje da može podmiriti obveze koje dospijevaju u idućih osam godina. Iznos ponudbene bankarske garancije je 0,5 posto nominalne vrijednosti dionica. PREDSTAVLJENA IBM STORAGE TEHNOLOGIJA Računalna tvrtka IBM Hrvatska predstavila je ovih dana svojim partnerima i korisnicima najnovija dostignuća na području informatičkih sustava za pohranu podataka, na seminaru pod nazivom Open Storage ThinkPad. Prezentiran je širok raspon proizvoda IBM- ove Storage tehnologije čija važnost postaje sve značajnija u eri e-businessa tvrtkama koje žele osigurati kompetitivnost na polju elektroničkog poslovanja. Dostupnost podataka i brzina njihove razmjene od posebne je važnosti u velikim poslovnim sustavima, a upravo je to dosad predstavljalo najveći problem, potraživalo velike, komplicirane i skupe informatičke sustave, rečeno je na seminaru. Upravo stoga stručnjaci IBM-a ponudili su tržištu svoja rješenja na polju pohrane podataka te raznovrsne informatičke komponente koji Storage arhitekturu čine učinkovitijom. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA SVJETSKA BANKA I HRVATSKA ZADOVOLJNE SURADNJOM Hrvatska i Svjetska banka zadovoljne su suradnjom ostvarenom u proteklih šest godina tijekom kojih je Svjetska banka s 818 milijuna USD kreditirala hrvatske projekte, rekli su u ponedjeljak u Zagrebu hrvatski premijer i potpredsjednik Svjetske banke. Hrvatski premijer Zlatko Mateša razgovarao je u ponedjeljak u Zagrebu s potpredsjednikom Svjetske banke Johannesom Linnom o suradnji a posebice o reformi hrvatskog mirovinskog sustava i stabilizaciji bankarskog sustava. Svjetska banka je od 1993. mnogo pridonijela obnovi Hrvatske kao i prilagodbi i restrukturiranju pojedinih sektora, rekao je Mateša novinarima nakon razgovora. Prema njegovim riječima Svjetska banka trenutačno podupire petnaestak hrvatskih projekata, a još desetak je na čekanju. Linn, najviši dužnosnik Svjetske banke koji je dosad posjetio Hrvatsku, kazao je da je s Matešom razgovarao o reformi mirovinskog i stabilizaciji bankarskog sustava u Hrvatskoj. Rekao je da je vrlo zadovoljan odnosima Svjetske banke i Hrvatske. Nakon što je Hrvatska pristupila Svjetskoj banci 1993., ta je novčarska ustanova poduprla 21 projekt s ukupno 818 milijuna USD zajmova, a za tehničku pomoć darovala je Hrvatskoj milijune USD. MINISTAR TURIZMA HERAK RAZGOVARAO S PREDSTAVNICIMA EBRD-A Ministar turizma Ivan Herak ovoga se tjedna u Londonu sastao s direktorom Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) za jugoistočnu Europu, Lydsau Forbesom. Na susretu se razgovaralo o budućoj suradnji RH i EBRD-a u procesu restrukturiranja i privatizacije u turističkom gospodarstvu Hrvatske. EBRD prati razvitak hrvatskog turizma i podupire ideju o institucionalnom praćenju i upravljanju turističkim portfeljom, koji je u vlasništvu države, istaknuto je tijekom razgovora. S tim u vezi čelnici EBRD-a izrazili su spremnost značajnije pomoći Hrvatskoj i njezinom turističkom gospodarstvu, nakon što se stekne pravi uvid u stanje turističkog portfelja - prije svega da se obavi realna procjena njegove vrijednosti te aktualna katalogizacija turističkoga portfelja. U tom smislu obje strane dogovorile su buduću suradnju. Hrvatski ministar turizma u proteklih mjesec dana obišao je za Hrvatsku najznačajnija turistička tržišta (Njemačku, Italiju, Austriju, Sloveniju, Mađarsku, Češku, Slovačku, Nizozemsku i Veliku Bitaniju) kako bi na što neposredniji način ta tržišta dobila informacije o sigurnome provođenju odmora u Hrvatskoj. HRVATSKA IZBRISANA S POPISA PODRUČJA RATNOG RIZIKA Londonski Lloyd obavijestio je u utorak hrvatsko veleposlanstvo u Londonu da je uprava organizacije Hull War Risk razmotrila sadašnji popis područja s ratnim rizikom i donijela odluku kojom se južni dio Hrvatske briše s tog popisa. Ta organizacija i Međunarodna udruga osiguravatelja (IUA) izdat će Opću obavijest o ukinuću kojom će izmijeniti popis jamstava, kaže se u priopćenju Vlade RH. Tom je odlukom prihvaćena argumentacija hrvatske Vlade i domaćih brodara, pa je sada cjelokupno područje hrvatskoga dijela Jadranskog mora oslobođeno tereta povišenih osiguravateljskih stopa. POTPISANA PRVA DVA ANEKSA NA SPORAZUM O POSEBNIM ODNOSIMA Predsjednik Federacije BiH Ivo Andrić Lužanski uručio je u srijedu predstavnicima hrvatskog veleposlanstva u Sarajevu dva potpisana aneksa na sporazum o posebnim odnosima između Republike Hrvatske i Federacije BiH. Riječ je o aneksima kojima se definira suradnja na području znanosti, tehnologije i visoke naobrazbe te suradnja u oblasti turizma. Ovi su aneksi konačno prihvaćeni na nedavno održanoj sjednici Vijeća za suradnju Hrvatske i Federacije BiH nakon pozitivnog mišljenja što su ih o njihovom sadržaju dala resorna ministarstva a stavljanjem potpisa predsjednika Federacije BiH od srijede su postali i prvi službeno prihvaćeni dodaci sporazumu o posebnim odnosima. KOREJSKO GOSPODARSKO IZASLANSTVO POSJETILO HGK Iako na hrvatski izvoz u ukupnoj razmjeni s Republikom Korejom, koja iznosi 77,14 milijuna USD, otpada tek manje od milijun USD, korejskim partnerima hrvatskog gospodarstvo nudi suradnju na području usluga i investicija. Hrvatska želi biti partnerom korejskim izvoznicima za područje srednje i istočne Europe, rekao je savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore (HGK) Branko Gračanin tijekom posjeta korejskog gospodarskog izaslanstva HGK, predvođenog guvernerom korejske provincije ChilGok, Jae Young- Choiem. Osim kratkoročnih trgovinskih odnosa, Hrvatska je zainteresirana i za dugoročnu gospodarsku suradnju u kojoj bi korejske tvrtke Hrvatskoj prenijele nove ideje, proizvode i inovacije, a Hrvatska bi pak Koreji ponudila inovacijski duh i visokoobrazovani kadar koji može ostvarivati korejske poslovne planove u ovom dijelu Europe, ocijenio je Gračanin. Dodao je kako ne treba čekati da vlade dviju zemalja stvore uvjete za poslovnu suradnju već se kontakti tvrtaka trebaju uspostaviti u obostranom interesu. Kao prednost Hrvatske on je istaknuo mogućnost proizvodnje bio-organske hrane s obzirom na kvalitetna i nezagađena poljoprivredna zemljišta te podsjetio na suradnju korejskog Samsunga s Lukom Rijeka. Predstavljajući industrijske i druge gospodarske potencijale korejske provincije ChilGok, u kojoj godišnja proizvodnju premašuje pet milijardi USD, guverner Jae Young-Choie je ustvrdio da Koreja Hrvatskoj može pomoći u prenošenju vlastitih iskustava u gospodarskom razvoju. Young- Choie je ustvrdio da je prošlogodišnja kriza u korejskom gospodarstvu uzrokovala smanjenje ulaganja u druge zemlje, ali i dodao kako su se gospodarske prilike u ovoj godini stabilizirale. Ukupna godišnja vanjskotrgovinska razmjena Republike Koreje iznosi 70 milijardi USD, rekao je Young-Choie. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA I LJETNO SMANJENJE OPSKRBE PLINOM PROIZVOĐAČA GNOJIVA Kutinska podružnica Sindikata energetike, kemije i nemetala Petrokemije ocijenila je "neshvatljivom" informaciju da INA i sada, u ljetnome razdoblju, toj tvornici mineralnih gnojiva za 20 posto smanjuje opskrbu plinom. U svim razgovorima, pa i s najodgovornijima u Vladi, zaključeno je da se Petrokemiji, kojoj je plin sirovina (a najskuplji je u Europi), cijena snizi za 30 posto i kreditno urede dosadašnji dugovi, kažu tom sindikatu. Dodaju i kako bi to omogućilo i nelikvidnu poljodjelstvu toliko potrebnu jeftiniju cijenu gnojiva. Petrokemija cijenu gnojiva nije povisila od 1993. godine. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, KONFERENCIJE I SEMINARI MINISTAR PORGES SUDJELUJE NA KONFERENCIJI PODUNAVSKIH ZEMALJA Ministar gospodarstva Nenad Porges sudjelovat će 25. i 26. lipnja na tradicionalnoj konferenciji ministara gospodarstva podunavskih zemalja koja će se 25. i 26 lipnja održati u Duernsteinu, Austrija. Na konferenciji će također sudjelovati ministri gospodarstva Austrije, Bugarske, Moldavije, Rumunjske i Slovačke, te zamjenici ministara gospodarstva Češke Republike, Makedonije, Njemačke, Mađarske, Poljske, Slovenije i Ukrajine. Glavna tema konferencije su "Perspektive gospodarskih odnosa u Podunavlju", s posebnim naglaskom na razmjenu robe i usluga, poboljšanje prometne infrastrukture, daljnji razvitak turizma i proširenje Europske unije. U radu konferencije sudjelovat će i koordinator za SECI Erhard Busek. Svrha je ovogodišnje konferencije produbiti suradnju podunavskih zemalja na području gospodarstva, vanjske trgovine, prometa, turizma, tržišta rada i tehnologije, kaže se u priopćenju. FINANCIJSKO STANJE I POSLOVANJE U HRVATSKOJ Za provedbu privatizacije u Hrvatskoj ostvareni su svi uvjeti i ona bi trenutačno trebala biti pokretač hrvatskog gospodarstva, kazao je Pascal Najadi iz Dresdner Kleinworth Benson banke za nedavnog susreta predstavnika Hrvatsko-britanske poslovne mreže u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Najadi je govorio o financijskom stanju i poslovanju u Hrvatskoj u međunarodnom i unutrašnjem kontekstu. Naglasio je kako su prednosti Hrvatske u mladim tržištima kapitala, dobroj strateškoj lokaciji i velikom potencijalu u turizmu. Damir Odak iz Zagrebačke banke kazao je da je hrvatsko financijsko tržište nelikvidno, a na tržištima kapitala nedostaje kupaca. Tomu je razlog ponajprije nejasan položaj ponuđača zbog čega se strani ulagači boje tržišnog rizika. Također, moderni korporativno-financijski instrumenti sporo će prodirati na hrvatsko tržište, kazao je Odak. Po njegovu mišljenju, za poboljšanje izvora financiranja najveće bi hrvatske tvrtke trebale snažnije surađivati sa stranim, a velika i srednja poduzeća s domaćim bankama. Hrvatsko-britanska poslovna mreža osnovana je sredinom veljače ove godine. Cilj joj je povećati broj poslovnih veza hrvatskih i britanskih partnera, što bi stvorilo uvjete da Mreža preraste u hrvatsko-britansku komoru. ULASKOM U WTO JAČAJU I HRVATSKE SLOBODNE ZONE Otvorena rasprava između korisnika slobodnih zona i predstavnika državne uprave, održana u srijedu u okviru savjetovanja "Hrvatske slobodne zone u 2000.", pokazala je da u konkretnom poslovanju slobodnih zona ima mnogo više problema i nedoumica koje koče razvoj zona nego što se može propisati nedorečenim propisima. Iako je njihovo poslovanje regulirano drugačije, slobodne zone u mnogome dijele sudbinu cijelog hrvatskog gospodarstva, rečeno je na skupu kjeg je organizirao riječki Project Managment Consulting (PMC). Slobodne su zone, rečeno je, opterećene činjenicom da je u Hrvatskoj do nedugo bio rat i da ulagači takva područja smatraju rizičnima. Potvrdilo se to i sa slučajem kosovske krize koja je pogodila i hrvatsko gospodarstvo. Drugi važan uvjet koji određuje odluku o tome gdje ulagati je veličina tržišta. Hrvatska je razmjerno malo tržište, ugovorima o slobodnoj trgovini roba proizvedenih u hrvatskim slobodnim zonama bez carinskih barijera može sada samo u Sloveniju, dok je drugdje taj izvoz iz Hrvatske opterećen carinama. Primanjem Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju do kraja godine, slobodne zone će već za nekoliko mjeseci postati ulagačima mnogo zanimljivije jer članice WTO-a međusobno ukidaju carinske prepreke, kazao je pomoćnik ministra gospodarstva Zdravko Frleta. Zakonodavstvo kojim se regulira osnivanje zona i njihovo poslovanje sve je bolje i sve ujednačenije europskim standardima jer se svi propisi revidiraju i usklađuju sa smjernicama Europske komisije. Pitanje pojedinih neusklađenosti i nedorečenosti među zakonima još ima i njih bi trebalo što hitnije ispraviti, istaknuo je Frleta. Posebne probleme korisnicima zona stvara problem plaćanja PDV-a za komunalne usluge obavljene u zoni, međusobnu neusklađenost carinskih i poreznih pravila, nepoštivanja propisa u praksi... Kao veliki kamen spoticanja moglo bi biti i buduće reguliranje vlasništva, smatra Frleta, pojasnivši da korisnici od zona iznajmljuju zemlju, grade proizvodne hale, skladišta i pitaju se kako to pravno potvrditi kao vlasništvo te što ako se zone privatiziraju. Jedno od ponuđenih rješenja je da se izuzev luka i pomorskog dobra sve regulira prema čistom vlasničkom načelu, zaključio je Frleta. 6. BANKARSTVO I FINANCIJE LANJSKA NETO DOBIT PBZ-A 119 MILIJUNA KUNA Privredna banka Zagreb (PBZ) će od 119 milijuna kuna neto dobiti ostvarenih u prošloj godini, 86 milijuna kuna usmjeriti u zakonske i posebne rezerve, a ostatak će biti prebačen u zadržanu dobit. Odlučili su to, na prijedlog Uprave, dioničari PBZ-a na svojoj redovnoj Glavnoj skupštini. Isplata dividendi, kako je rečeno, može se očekivati iz ovogodišnjeg poslovanja. Tijekom prošle godine ostvaren je značajan napredak u poslovanju PBZ-a na svim područjima, a ostvarena neto dobit premašila je projekcije s početka prošle godine, kažu u Upravi PBZ-a. Banka posluje s 16.400 komitenata, a stanje plasmana zadnjeg dana prošle godine iznosilo je 12 milijardi kuna, od čega je trećina bila u izvanbilančnim evidencijama. Rezervacijama je bilo pokriveno 15 posto plasmana. PBZ je na području poslovanja s inozemstvom putem SWIFT mreže lani ostvarila više od 350.000 transakcija, u ukupnoj vrijednosti tri milijarde USD. Profitabilnost vlasničke glavnice u PBZ-u lani je povećana na 7,14 posto u usporedbi s 1,32 posto iz godine ranije, dok je cilj banke profitabilnost između 15 i 20 posto, naglašava poslovodstvo. Prošla je godina, prema njihovim riječima, bila i godina inovacija za PBZ, uvedene su debitne i kreditne kartice, a cilj banke je i daljnje povećanje udjela tržišta u poslovanju plastičnim novcem te banka u tom smjeru i ulaže. Lani je izvršena i reorganizacija bančinih podružnica čiji je broj smanjen sa 28 na 15, unutar kojih će i biti organizirano pet regionalnih centara. Uprava ističe kako su strateške smjernice PBZ-a i privatizacija banke, a učinjena je i procjena njene vrijednosti te strategijski plan privatizacije u suradnji s inozemnim konzultantom. Unatoč težim gospodarskim prilikama očekujemo dobre poslovne rezultate i u ovoj godini, a od državnih institucija očekujemo program monetarno-ekonomske prilagodbe te strukturalnih promjena u gospodarstvu, naglašava Uprava. NETO DOBIT PODRAVSKE BANKE 1,81 MILIJUN KUNA Podravska banka d.d. će od 1,81 milijun kuna neto dobiti ostvarenih u prošloj godini, 1,53 milijuna kuna usmjeriti u statutarne rezerve banke, dok će 280.000 kuna biti ispaćeno za dividende dioničarima. Vlasnici povlaštenih dionica dobit će 28 kuna po dionici, odlučila je redovna Glavna skupština banke održana u Koprivnici. U poslovnoj 1998. godini Podravska banka ostvarila je višak prihoda nad rashodima u iznosu od 6,6 milijuna kuna, od čega je 4,2 milijuna kuna upotrebljeno za daljnje povećanje rezerviranja za eventualne gubitke po plasmanima, a 1,5 milijuna kuna za povećanje statutarnih rezervi. Ukupni prihod iznosio je više od 52 milijuna kuna. Nastavljen je i rast svih oblika štednje stanovništva, te je zabilježena stopa rasta od 20 posto u odnosu na godinu ranije. Tako je devizna štednja stanovništva porasla rekordnih 40 posto, a isplata stare devizne štednje svim je štedišama obavljena na vrijeme ili je prenesena na štedne i depozitne račune koje su odredili njeni vlasnici. Bilančna svota Podravske banke na dan 31. 12. 1998. iznosila je 503,7 milijuna kuna, što je u odnosu na godinu ranije povećanje od 13 posto. Ostvareni rast bilančne svote nastavak je višegodišnjeg trenda stalnog jačanja ukupnog bančinog potencijala. Kako je istaknulo poslovodstvo banke, prošle je godine Podravska banka svoje poslovanje uskladila sa zahtjevima sustava kakvoće prema normi HRN EN ISO 9001, a ta je usklađenost potvrđena godišnjom kontrolnom revizijom, obavljenom krajem ovogodišnjeg siječnja. Inače, uspješno prošlogodišnje poslovanje potvrda je i nastavak 126 godina duge tradicije uspješnog koprivničkog novčarstva te njegovog značaja za razvoj obrta, trgovine i poduzetništva u Podravini, istaknuto je na Skupštini. DOBIT SLAVONSKE BANKE PROŠLE GODINE 1,67 MILIJUNA KUNA Slavonska banka dd Osijek u prošloj je godini ostvarila neto dobit od 1,67 milijuna kuna koja će se, odlučila je redovna skupština banke, rasporediti u bančine pričuve. Banka je za 75 posto povećala netto pričuve za potencijalne gubitke u odnosu na 1997. godinu. Iskazana dobit višestruko je manja nego godinu dana ranije kada je banka, nakon oporezivanja, ostvarila dobit od 27,8 milijuna kuna, što je ocijenjeno posljedicom gospodarskog stanja u RH - produbljenjem krize bankarskog sustava, porastom nelikvidnosti gospodarstva te pada proizvodnje i izvoza. Značajno pogoršanje likvidnosti gospodarstva te veliki pad industrijske proizvodnje u prvom kvartalu ove godine bili su razlozi stvaranje dodatnih rezervi banke za potencijalne gubitke, kaže Uprava. Unatoč postojećim uvjetima poslovanja, banka je u prošloj godini povećala ukupne depozite za 4,68 posto, od čega kunsku štednju za 3,78 posto, a deviznu za 18,94 posto. Prihodi banke u odnosu na 1997. veći su za 33,27 posto,a rashodi su također povećani za 48,26 posto. Osigurani su izvori namijenjeni financijskoj konsolidaciji dijela komitenata, a banka priprema različite programe kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva iz dugoročnih izvora. Slavonska banka će u ovoj godini i nadalje težiti ka smanjivanju kamatnih stopa i kamatne marže, osigurani su izvori za ponudu stambenih kredita, u tijeku su pripreme za novu organizaciju poslovanja, uz potporu strateških dioničara Hypobanke i Europske banke za obnovu i razvoj, koja bi trebala osigurati profitabilno poslovanje banke, izjavljuje poslovodstvo. RIADRIA BANKA U 1998. IMALA GUBITAK OD 32 MILIJUNA KUNA Riadria banka dd poslovnu je 1998. završila s gubitkom od 32 milijuna kuna, izvješćeno je na prošlotjednoj godišnjoj skupštini. Nagomilani problemi u gospodarstvu i nemogućnost izvršavanja obveza gospodarskih subjekata, rezultirali su općom nelikvidnošćute poremećajima u bankarskom sustavu i sve tešom situacijom na međubankarskom tržištu. Kako je istaknuto tijekom skupštine, ostvarena razlika prihoda i rashoda od 15,3 milijuna kuna nije bila dostatna za pokriće rizika te zbog toga banka iskazuje gubitak u poslovanju. U tako otežanim uvjetima, Riadria banka uspjela je tek djelomično ispuniti planirane ciljeve u prikupljanju i plasmanu sredstava te platnog prometa s inozemstvom, ali se posebice angažirala na poboljšanje usluga stanovništvu uvođenjem MB card kartica i širenjem mreže bankomata kako bi zadržala i poboljšala svoju poziciju u postojećem okruženju. Bilanca banke lani je porasla devet posto, a depoziti fizičkih osoba bez stare devizne štednje povećani su 13 posto i iznose 601,8 milijuna kuna, što predstavlja 56 posto ukupnih izvora. Od toga se 87 posto ili 525,5 milijuna kuna odnosi na deviznu štednju građana. Depoziti pravnih osoba povećani su devet posto i iznose 127,7 milijuna kuna, a također je povećano i korištenje inozemnih kredita za 27,7 milijuna kuna. Zamrznuta odnosno stara devizna štednja građana smanjena je za 31,7 milijuna kuna odnosno 32 posto, te iznosi 67,1 milijun kuna. Krediti poduzećima, obrtnicima i građanima povećani su 35 posto i iznosili su 445 milijuna kuna odnosno, po umanjenju za procijenjene rizike, 403 milijuna kuna. Plasmani fizičkim osobama u odnosu na 1997. povećani su 95,4 milijuna kuna ili 48 posto, a pravnim osobama 19,1 milijuna kuna ili 15 posto. Tako krediti fizičkim osobama krajem godine iznose 295,1 milijun, a pravnim osobama 149,9 milijuna kuna. U 1999. godini Riadria banka predviđa dobit od 13,7 milijuna kuna, što namjerava postići proširenjem usluga i privlačenjem novih komitenata i štediša konkurentnom kreditnom politikom, kaže poslovodstvo. PODIZANJE POTVRDA ZA KUPONSKU PRIVATIZACIJU DO KRAJA KOLOVOZA Dioničarima osam privatizacijsko-investicijskih fondova (PIF) do kraja prošlog tjedna ukupno je podijeljeno više od 148 tisuća potvrda o vlasništvu nad dionicama PIF-ova, ili 68,15 posto od 217.961 potvrde koliko ih je ukupno namijenjeno za sudionike u kuponskoj privatizaciji. Krajnji rok za podizanje potvrda produžen je do kraja kolovoza, istaknuto je na sastanku predstavnika PIF-ova u Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) u Zagrebu. Produženje roka, kako se očekuje, dodatno će povećati broj upisanih sudionika u kuponskoj privatizaciji. Do kraja lipnja sudionici kuponske privatizacije potvrde mogu podići u svim centrima koji su to i dosad obavljali. Od 1.srpnja, kada započinje produženi rok koji će trajati do kraja kolovoza, to će biti moguće samo u osam podružnica HFP-a i to u gradovima Dubrovniku, Osijeku, Rijeci, Sisku, Šibeniku, Vinkovcima, Zadru i Zagrebu. Trenutačna niska cijena dionica PIF-ova na tržištima kapitala djelomično je rezultat lošije kvalitete tvrtki koje su uključene u kuponsku privatizaciju, ali i niza drugih objektivnih okolnosti, smatraju u fondu Expandia invest. Posebice ističu problem nelikvidnosti te nedostatka stranih ulaganja. Sadašnja vrijednost dionica PIF-ova određena je na temelju procjene, dok će se njihova stvarna tržišna vrijednost potvrditi tek u budućnosti, istaknuto je na sastanku. 7. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 21. - 24. lipnja 1999. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Zagrebačka banka 0 740 5,71 5.887.897 592,72 2. Lola Ribar 155,37 - 1.677.374 - 3. Podravka 78 1,30 841.497 868,70 4. Karlovačka pivovara 400 - 800.000 - 5. Croatia osiguranje A 800 -15,79 256.800 -20,32 6. Varaždinska banka 72 -1,37 84.512 310,73 7. Plava laguna 380 4,11 71.690 263,26 8. Pliva 551 -0,72 55.090 -98,56 9. Istraturist 18 - 23.135 - 10. Zagrebačka banka E 350 0,00 12.250 -78,97 UKUPAN PROMET 9.742.707 78,97 Vrijednost indeksa CROBEX 726 0,41 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 14. - 17. lipnja 1999. Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Bjelovarska banka 4.400 10,00 2.133.400 558,47 2. PIF Dom 11 0,00 128.546 0,00 3. PIF Expandia 11 -26,67 62.394 -47,46 4. Našice cement 480 - 48.000 - 5. Aurum Zagreb 4.000 - 40.000 - 6. PIF Velebit 6 0,00 13.656 10,67 7. Ericsson Nikola Tesla 80 0,00 13.282 232,05 8. PIF Središnji nacionalni fond 5 -16,67 10.255 -35,60 9. Podravska banka IIB 150 - 2.850 - 10. PIF Slavonski fond 4 - 1.280 - UKUPAN PROMET 2.454.535 85,74 Vrijednost indeksa VIN 285 0,35 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 17. - 24. lipnja 1999. Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 17.06. 4.600.000 600.000 14,50% 252.304.000 18.06. 19.400.000 17.400.000 11,22% 100.105.000 21.06. 10.300.000 5.300.000 12,00% 104.810.000 23.06. 7.370.000 7.370.000 11,96% 100.800.000 24.06. 5.000.000 5.000.000 12,40% - Dnevni prosjek 9.334.000 7.134.000 12,41% 139.505.000 AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 21.06. Ministarstvo financija 42 dana 84.400.000 11,00% 22.06. HNB 35 dana 138.000.000 10,10% 22.06. HNB 91 dana 24.000.000 11,13% 22.06. HNB 182 dana 9.500.000 12,10% Ukupno upisano trezorskih zapisa Ministarstva financija na dan 21.06. - 501.600.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 22.06. - 847.700.000 kn 8. VIJESTI IZ SVIJETA OD KRAJA MJESECA ZAMJENA KONVERTIBILNE MARKE I U HRVATSKOJ Guverner Centralne banke BiH Peter Nicholl izjavio je u ponedjeljak da je konvertibilna marka (KM), jedinstvena valuta te zemlje, proteklu godinu učvrstila svoju poziciju istiskujući postupno iz platnog prometa DEM, HRK i jugoslavenski dinar. U govoru održanom u Sarajevu prigodom prve obljetnice puštanja KM-u opticaj, Nicholl je, međutim, izrazio nezadovoljstvo činjenicom da ta valuta još uvijek nije postala jedino platežno redstvo u BiH zatraživši istodobno od vlasti dva entiteta što brže poduzimanje mjera kako bi se to uskoro i dogodilo. Konvertibilna marka je, zahvaljujući njenom emitiranju po pravilima Centralne banke koja djeluje kao Currency Board, u proteklom jednogodišnjem razdoblju zabilježila iznimno jačanje svoje pozicije što je omogućilo i početak uspostave njene vanjske konvertibilnosti. Bosanskohercegovačka valuta trenutačno se može mijenjati u poslovnim bankama Njemačke, Švicarske i Austrije, a viceguverner Centralne banke BiH Enver Backović najavio je kako će do kraja ovog mjeseca zamjena konvertibilne marke biti moguća i u bankama u Hrvatskoj te Mađarskoj. Monetarna pasiva Centralne banke BiH u proteklih je godinu dana s početnih 150 porasla na 340 milijuna DEM, a poslovanje ove institucije podvrgnuto je redovitim provjerama inozemnih revizorskih kuća čiji se nalazi objavljuju u lokalnim medijima. Guverner Nicholl, novozelandski bankar koji bi Centralnu banku BiH trebao voditi još najmanje tri godine, izjavio je kako će KM preko njemačke marke ostati čvrsto vezana uz euro što bi trebalo privući inozemne investicije i ubrzati gospodarski oporavak zemlje. SLOVENSKI TISAK O UGOVORU ZA NUKLEARKU KRŠKO Potpisivanje međudržavnog ugovora o nuklearci Krško prilikom predstojećeg službenog posjeta hrvatskog premijera Zlatka Mateše 14. idućeg mjeseca nije najizglednije, ocjena je slovenskog tiska koji je u srijedu podsjetio na zadnji radni sastanak Mateše i Drnovšeka na Mokricama, kada je bilo rečeno da će uz imovinsko- pravni sporazum do tog posjeta biti reguliran i suvlasnički odnos u nuklearci. "Jedno su obećanja, a drugo potpisivanje sporazuma" - ocjenjuje tako ljubljanski "Dnevnik" koji svoju skepsu potkrepljuje tvrdnjom da su i dosadašnja jamstva kako će pitanje Krškog uskoro biti riješeno završavala na obećanjima koja se nisu ostvarila. Isti list donosi i izjavu direktora Slovenskog Elektrogospodarstva Ive Baniča da će Slovenija polovicu struje iz Krškoga i dalje izvoziti po cijenama koja je niža od rentabilne ali viša od one na koju pristaje hrvatski HEP. "Teško je vjerovati da će s Hrvatskom doći do dogovora o Krškom koji bi ekonomski bio prihvatljiv za Sloveniju" - ocjenjuje list i dodaje kako Hrvatska planira gradnju novih energetskih objekata i uvoz jeftinije struje preko Mađarske. A ljubljansko "Delo" u jednom od svojih komentara u srijedu ocjenjuje da neki misle kako je susret Mateše i Drnovšeka u Mokricama bio priređen samo zato da se pokaže dobrosusjedstvo pred Clintonov posjet Sloveniji koja je, kako dodaje autor, ipak sasvim drukčija priča od Hrvatske. Susret dvojice premijera nije potvrdio "uspješnost politike malih koraka" nego ilustrira "stupanje na mjestu" (odnosno - hod u prazno), ocjenjuje Franc Milošič. JUGOSLAVENSKI EKONOMISTI: NATO-OVI NAPADI SRJ NANIJELI 29,6 MILIJARDI USD ŠTETE Jedanaestotjednim NATO-ovim bombardiranjem Jugoslaviji je naneseno oko 29,6 milijardi USD štete, priopćila je u srijedu vodeća skupina nezavisnih jugoslavenskih ekonomista. U ovu procjenu Skupine 17 ekonomista, mnogo nižu od službene procjene na stotinu milijardi USD štete, uključena je i razrušena infrastruktura, gubitak ljudskog kapitala i ostali troškovi koji se mogu smatrati posljedicom NATO-ovih udara. Skupina 17 predviđa za 1999. godinu pad jugoslavenskog bruto domaćeg proizvoda za 40,7 posto i pad industrijske proizvodnje za 44,4 posto. Prema predviđanjima, izvoz će pasti za 55, a uvoz za 58 posto. U Skupini 17 nalaze se profesionalni ekonomisti, neki od njih surađuju i sa Svjetskom bankom i Međuarodnim monetarnim fondom, a već više od dvije godine traže korijenite ekonomske i političke reforme za Srbiju i Crnu Goru. Ta skupina ekonomista tvrdi da je 250.000 ljudi ostalo bez posla izravno ili neizravno zbog NATO-ovih udara, te da su hitno potrebne 1.172 milijarde USD za humanitranu pomoć izbjeglicama, obnovu kapaciteta za proizvodnju energije i grijanje, te za obnovu privatnih kuća i mostova. Jugoslavenskoj industriji potreban je kredit od 500 milijuna DEM, koji bi mogao biti i u repromaterijalu, da bi mogla sudjelovati u obnovi zemlje, rečeno je u utorak na sastanku u Privrednoj komori Jugoslavije. Predstavnici poduzeća drže da domaće banke nisu u stanju "podržati obnovu zemlje" pa pozivaju u pomoć javna poduzeća. Privredna komora je privrednicima ponudila 200 novih programa za proizvodnju robe koja se sada ne proizvodi u Jugoslaviji, a potrebna je tržištu. Ocijenjeno je da bi domaće gospodarstvo moglo proizvesti robu u vrijednosti od milijardu USD, i to proizvoda koji su se do sada uvozili. Inače, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna plaća u Srbiji isplaćena u travnju iznosila je 1.091 dinara. Po crnom deviznom tečaju prosječna plaća je otprilike 100 DEM. U odnosu na ožujak prosječna plaća je u travnju smanjena za 15,2 posto. GUVERNER NBJ TVRDI DA SU NOVČANI TOKOVI POD KONTROLOM Guverner Narodne banke Jugoslavije (NBJ) Dušan Vlatković izjavio je u četvrtak na zasjedanju jugoslavenske skupštine da je banka uspjela tijekom rata očuvati kretanje novčane mase u predviđenim okvirima, da su devizne rezerve na istoj razini kao na početku godine i da su zaštićena sredstva jugoslavenskih banaka u inozemstvu. Vlatković nije rekao koliko iznose devizne rezerve, niti je iznosio detalje o odnosima s bankama u inozemstvu. On je izjavio da je u prvom polugodištu održan relativno visok stupanj stabilnosti cijena i tečaja dinara i da se novčana masa kretala u okviru planiranih 12 milijardi dinara. Vlatković je obrazložio prijedlog dopune Zakona o NBJ kojim se propisuje da NBJ može iznimno ograničiti opseg i dinamiku plasmana banaka i njihovo obavezno usmjeravanje, kao i najvišu i najnižu kamatnu stopu. Te ovlasti NBJ je dobila uredbom donijetom u vrijeme ratnog stanja, koja je sada pretvorena u Zakon o NBJ. FRANCUSKA AGENCIJA ZA HRANU: COCA-COLA NIJE OPASNA Francuska agencija za hranu AFSSA u četvrtak je priopćila da pretrage potvrđuju da su limenke Coca-Cole iz punionice u Dunkirku dobre za piće. "Na temelju svih elemenata stručna je skupina zaključila da je zdravstveni rizik malen i nema razloga preporučiti potrošačima da ne konzumiraju te proizvode", stoji u priopćenju agencije AFSSA čije su pretrage isključile svaku mogućnost onečišćenja tijekom proizvodnje i pakiranja. Glasnogovornica ministarstva potrošača nije znala reći znači li to da će francuska vlada ukinuti djelomičnu zabranu limenki Coca-Cole, ali se očitovanje toga ministarstva očekuje još tijekom dana. Nakon dvjestotinjak slučajeva trovanja tim pićima u Belgiji i Francuskoj, Francuska je zabranila prodaju limenki Coca-Cole, Coca-Cole Light, Fante i Spritea. PROBLEMI U EUROPI COCA COLU ĆE STAJATI 60 MILIJUNA USD Grupacija Coca Cola Enterprises u Europi će izgubiti otprilike 60 milijuna USD, kaže se u priopćenju objavljenom u četvrtak u sjedištu tvrtke u Atlanti. Prošli je tjedan više od stotinu potrošača Coca Colinih pića u Belgiji završilo u bolnici zbog trovanja. Vlasnik Coca Cole Douglas Ivester prošli se tjedan ispričao "kupcima Coca Colinih pića i klijentima, zbog neugodnosti proizašlih iz nastale situacije". "Uvjeravam vas da smo uspjeli riješiti problem kvalitete naših proizvoda", rekao je predsjednik grupacije Coca Cola Enterprises Henry Schimberg. U tvrtki vjeruju da problem neće neće imati većeg utjecaja na financijske rezultate u 2000. i kasnije. ZA MATIZ DOBRE OCIJENE EUROPSKIH ČITATELJA AUTOPUBLIKACIJA Automobil Daewoo Matiz izabran je za najbolji automobil u segmentu malih automobila ispred konkurentskih Volkswagen Lupa i Forda Ka prema izboru čitatelja njemačkog automobilskog lista "Auto und Motor Sport", jednog od najvećih tiskovina iz područja autoindustrije. Birano je između 21modela vozila u sedam kategorija, a Matiz je bio jedini predstavnik korejske autoindustrije. Automobil Matiz osobito se dobro kupuje u Italiji, gdje je najprodavaniji u tom segmentu, dok je po prodaji na drugom mjestu u Portugalu, te trećem u Češkoj, Poljskoj i Slovačkoj. Od izlaska Matiza na automobilsko tržište tijekom sredine prošle godine do ovogodišnjeg ožujka, u Europi je prodano ukupno 74.000 tih malih korejskih automobila, od čega 25.000 u Italiji, te 8.400 u Poljskoj. Poznati talijanski automobilski časopis Quattroruote, koji ima više od 80.000 čitatelja, nedavno je, prema odabiru svojih čitatelja, proglasio Matiz za najbolji automobil u segmentu malih gradskih automobila. LUFTHANSA UPOZORAVA NA SLABIJU DOBIT OD OČEKIVANE ZA 1999. Poslovodstvo najveće europske zrakoplovne tvrtke, njemačke Lufthanse, ovih je dana na redovitom godišnjem sastanku dioničara upozorilo da će morati smanjiti ranije procjene dobiti za ovu godinu ukoliko se poslovanje rapidno ne poboljša. Po prvi put je tako poslovodstvo Lufthanse javno izjavilo kako neće u ovoj godini ostvariti bruto dobit u visini dvije milijarde DEM, kako su ranije očekivali. Prema izjavama čelnika tvrtke, za smanjenje dobiti najviše je "kriva" oštra konkurencija na letovima preko Atlantika. Vrijednost njihovih dionica na Frankfurtskoj je burzi pala za više od pet posto, što se smatra odgovorom na takvo upozorenje poslovodstva. Analitičari vjeruju da će poslovodstvo morati smanjiti njihove ranije procjene bruto dobiti za 1999. na otprilike 1,7 milijardi DEM. Ulagači strahuju da bi Lufthansa mogla izgubiti svoje mjesto u indeksu Dow Jones Eurostocks koji obuhvaća 30 vodećih europskih tvrtki. Inače, lani je Lufthansa ostvarila 2,44 milijarde DEM bruto dobiti, 45 posto više nego godinu prije, a ukupni su prihodi porasli otprilike pet posto, na 22,65 milijardi DEM. AIRBUS NAJAVLJUJE SVOJ SUPER-JUMBO Konačna potvrda Airbusa o proizvodnji europskog super-jumba (A3XX), kao rivala dosada najvećem Boingovom civilnom zrakoplovu B-747, jedna je od glavnih novosti sa 43. Salona aeronautike koji je u nedjelju završio u Le Bourgetu, pokraj Pariza. Organizatori su objavili da su na toj najvećoj svjetskoj izložbi civilnih i vojnih zrakoplova, svemirske tehnologije i opreme, ove godine ugovoreni ili najavljeni poslovi u ukupnoj vrijednosti od 50 milijardi USD. Četrdeset i treći Salon aeronautike, kada je riječ o civilnom zrakoplovstvu, nije najavio neke revolucionarno nove tehnologije, putničke letjelice kakve su se očekivale na početku 21.stoljeća ili novog tisućljeća. NASA i Boing nedavno su zbog visokih troškova usporili program istraživanja američkog civilnog zrakoplova nadzvučnih brzina. Francuski premijer Lionel Jospin ipak je objavio određene ambicije europske aeronautike. Prigodom svog posjeta Le Bourgetu, u petak uoči zatvaranja Salona aeronautike, Jospin je izjavio da će vladina radna skupina razmotriti mogućnost razvoja novog europskog nadzvučnog zrakoplova, nasljednika već 30 godina starog Concordea. Airbusov jumbo-A3XX će samo objediniti sva dosadašnja tehnološka iskustva "na rentabilniji način", naglasili su predstavnici europskog konzorcija na Salonu aeronautike. Glavna tehnološka inovacija A3XX je u upotrebi nove legure, mješavine aluminija i staklenog vlakna, koja je čvršća, a k tome još i lakša od samog aluminija. On će moći primiti više putnika uz manji utrošak goriva i manje ekološke štete. A3XX, u čiji razvoj je Airbus dosada uložio 12 milijardi USD, trebao bi imati 15 do 20 posto niže troškove eksploatacije od izravnog konkurenta B-747- 400. Dužine 80 i visine od 6 metara, na dva kata, ponudit će se u verzijama s 480 do 650 putnika, a kasnije i do 800. AMERIČKE POSLOVNE BANKE BILJEŽE REKORDNU DOBIT Američke poslovne banke su ostvarile rekordne profite u prvom kvartalu 1999. godine, priopćila je u petak Savezna depozitna osiguravateljska korporacija (FDIC). Poslovne su banske u prvom tromjesečju ove godine zaradile 18 milijardi USD, čime je oboren rekord iz istog razdoblja prošle godine kada je ostavrena dobit od 16.1 milijarde USD. "Američke su banke i ove godine nastavile biti mašine za stvaranje novca i to na više načina", rekla je predsjednica FDIC-a Donna Tanoue. Prihod od međunarodnih transakcija porastao je za 33, a trgovinski prihod za 35 posto u odnosu na rekordu pro?lu godinu, priopćeno je iz FDIC-a. DA LI JE FUJITSU/SIEMENS PRIJETNJA AMERIČKOJ DOMINACIJI U EUROPI Nedavnu odluku njemačkog elektroničkog koncerna Siemensa i japanskog Fujitsua o zajedničkom ulaganju i udruživanju njihovih proizvodnja računala na području Europe, analitičari su ocijenili kao ozbiljnu prijetnju američkoj dominaciji na europskom tržištu računala. Većina analitičara smatra da takav sporazum, kojemu je cilj stvoriti treću najveću tvrtku u svijetu po prodaji računala, predstavlja nužnost barem kada se radi o Europi, a njihov primjer slijedit će i druge tvrtke u borbi protiv američke dominacije. Riječ je, naime, o povezivanju Siemens Computer Systems Division, koji godišnje ostvaruje četiri milijarde eura prihoda i ima 8.000 zaposlenih, s japanskim partnerom, Fujitsu Computers za Europu, koji ima godišnje prihode od otprilike dvije milijarde eura i 1.600 zaposlenih. Po prodaji osobnih računala (PC) u Europi, Fujitsu/Siemens, kako ocjenjuju iz istraživačke tvrtke International Data Corp. (IDC), nalazit će se na drugom mjestu, iza američkog Compaqa. Time će istisnuti sadašnji broj dva u Europi - američki Dell Computers. Tim će potezom bolje pozicije moći osvojiti i na golemom tržištu SAD-a gdje je Fujitsu tek slabiji rival na tržištu notebooka, a Siemens je manje poznata marka, kažu u IDC-u. Nadalje, takav sporazum Japancima nudi čvrsto uporište na europskom tržištu računala, a Siemensu daje kompletnu liniju osobnih računala. Fujitsu i Siemens od zajedničkog ulaganja očekuju da će 2000. ostvariti ukupne prihode iznad 7,6 milijardi eura, a isporuke PC-a u vrijednosti većoj od 4,8 milijardi eura. Takav pakt, prema mišljenju istraživačke tvrtke Forrester Research Inc., donosi bogatu ponudu proizvoda, ali skromnije usluge. Dok će, prema njihovom mišljenju, uspješno konkurirati Compaqu i Hewlett- Packardu u Europi, da bi si pak osigurao veće šanse u tržišnom natjecanju s IBM-om koji ima jaku uslužnu djelatnost Fujitsu/Siemens morat će još raditi na razvijanju usluga. 9. POSEBAN PRILOG KAKO SE U HRVATSKOJ RJEŠAVA PROBLEM Y2K? Treće tisućljeće počinje 1. siječnja 2001., a ne 1. siječnja 2000., kako se u javnosti često najavljuje, upozorava Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za rješavanje Problema 2000. Česte su tvrdnje da je 1999. zadnja godina ovoga stoljeća, što je pogrešno. Godina 2000. je zadnja godina XX. stoljeća, odnosno drugoga tisućljeća, a 2001. prva godina XXI. stoljeća, odnosno trećega tisućljeća, objasnilo je Povjerenstvo upozorivši kako je, uz to, 2000. prijestupna godina. Glasnogovornik Povjerenstva i pomoćnik ministra znanosti i tehnologije Predrag Pale napominje da se Povjerenstvo očituje o početku novoga tisućljeća zbog čestih tvrdnja u tisku i obavijesti u drugim glasilima da treće tisućljeće počinje 1. siječnja 2000. Povjerenstvo za rješavanje Problema 2000. središnje je državno tijelo za koordinaciju i provedbu aktivnosti u vezi s rješavanjem toga pitanja, što se odnosi na nemogućnost većine računala i računalnih programa da prepoznaju prijelaz iz 1999. u 2000. na "pravi" način. Problem ne zahvaća samo velika glavna računala, već i osobna i pokretna računala te automatiziranu opremu i opremu za kontrolu procesa kojima upravljaju mikroračunala. K tomu, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo priredio je nacrt hrvatske norme (nHRN EN 28601) po međunarodnoj normi za brojčano prikazivanje nadnevaka i vremena (ISO 8601:1988), kojom se uklanjaju rizici od pogrješnoga tumačenja podataka i izbjegavaju se zabune i njihove posljedice. U skladu s tom normom za prikazivanje nadnevaka podaci se vode od većih prema manjima, a oznaka za godinu je četveroznamenkasta. Tako se, primjerice, za 25. lipnja 1999. piše 19990625 kao osnovni i 1999-06-25 kao prošireni format, a za prikazivanje vremena, npr. 13 sati 46 minuta i 50 sekunda treba napisati 134650 ili 13:46:.50. Hrvatsko gospodarstvo i uprava, te ostale javne djelatnosti drže da će uglavnom spremno dočekati 2000. godinu a neki manje značajni računalni programi morat će se prilagođavati i nakon 1. siječnja, izvjestio je u utorak sudionike Konferencije UN-a o problemu Y2K, predstavnik Hrvatske Marijan Frković. Iako općenito gledano povoljna, ova ocjena sadrži nekoliko rezervi. Prva i najvažnija, radi se o tvrdnjama samih tvrtki ili državnih tijela za koje nema neovisne potvrde ni mogućnosti provjere. U vladinu povjerenstvu za problem 2000. najkraće zaključuju da oni koji inače dobro rade i okrenuti su svijetu uspješno rješavaju i ovaj problem. Velika javna poduzeća mahom su poduzela sve potrebno da izbjegnu moguće probleme u radu. Osobito to vrijedi za Hrvatske telekomunikacije. Nasuprot tome u HŽ-u nisu još ni počeli prilagođavati računalne sustave kako bi izbjegli učinke Y2K-a. Mirni mogu biti putnici Croatia Airlinesa jer će ta kompanija iz svoje flote naprosto izbaciti stare zrakoplove Boeing i koristit će samo suvremeni Airbus čija su računala i programi prilagođeni potrebama. Zadovoljavajuće je stanje s bankama, kaže Frković. Hrvatska narodna banka vrlo oštro nadzire što su poduzele poslovne banke. Krajem ovog mjeseca njihova će poslovodstva morati potpisati izjavu da su poduzela potrebne mjere. Onim bankama koje to nisu napravile prijeti oduzimanje licence. Tijela državne uprave osigurala su nesmetani rad i nakon 1. siječnja. Pitanje je, međutim, koliko su mogli i stigli napraviti na lokalnoj razini - od matičnih ureda do katastra. Od niza razloga koji su, kako kaže Frković, "odvlačili pozornost" s problema Y2K u Hrvatskoj, najveći je sigurno nedostatak novca. O kolikim se iznosima radi svjedoči podatak HT-a da ih prilagođavanje košta otprilike 35 milijuna USD. S druge strane pokazatelj besparice je i taj da se u državnom proračunu nije našlo novca za rad vladina povjerenstva. Oni uspjevaju obavljati posao zahvaljujući novcu Svjetske banke i nekim donacijama. Frković, kao član vladina povjerenstva uočavca još neke zanimljivosti. Primjerice, niti jedno poduzeće nije zatražilo stručnu pomoć za rješavanje problema 2000. izvan svoje sredine. Hrvatska gospodarska komora i Hrvatsko društvo informatičara bili su pripremili popise programera spremnih da pomognu, ali takva pomoć nije tražena. U zanimljivosti valja upisati i originalnu zamisao u jednoj zagrebačkoj tvrtki u kojoj su neumitnom 1. siječnja 2000. godine naumili doskočiti tako da satove i kalendare računala vrate 28 godina unazad. Naime, 1972. godine su dani i datumi bili posve isti kao što će biti slijedeće godine. Potkraj ovog mjeseca Sabor će primiti izvješće Povjerenstva i raspravljati o njemu. To će vjerojatno biti posljednja prilika da se s razine najviše zakonodavne vlasti izrekne upozorenje da od 2000. godine i problema koji ona donosi informatičkim sustavima i programima nitko ne može pobjeći. Inače, tijekom Konferencije UN-a o problemu Y2K meksički predstavnik Carlos Jarque podsjetio je kako je problem Y2K jedan od pet najvećih globalnih problema današnjice. Čelnici sedam industrijski najrazvijenijih država nedavno su pitanje prilagođenosti računala i procesora stavili uz bok problemima siromaštva, globalnih financijskih kriza, droga i klimatskih promjena. Konferencija na kojoj su sudjelovali nacionalni koordinatori ili predstavnici iz više od 160 zemalja imala je za svrhu pospješiti rješavanje ovoga problema na svim razinama. Osobitu pozornost valja posvetiti obvještavanju javnosti i neovisnoj provjeri svih sustva koji mogu biti pogođeni problemom Y2K. Američki predstavnik John Koskinen kazao je da ne postoji jedinstveni recept obavještavanja javnosti. Na nacionalnoj razini u SAD velik broj ljudi zna za problem iako ne razumiju u čemu se on sastoji. S obzirom na to temeljna poruka ljudima je - budite pripravni da možete imati teškoća u svakodnevnom životu. Stvorite si uvjete normalnoga funkcioniranja za tri dana. Filipinski predstavnik Amable Aguiluz je pozorio da bi takva poruka u javnosti njegove zemlje izazvala paniku. Ljudi bi počeli podizati sav svoj novac iz banaka, kupovalo bi se bez potrebe i izazivale nestašice. Predstavnici mnogih zemalja Latinske Amerike, Afrike i Azije su govorili da kod njih niti pet posto stanovništa nikad nije čulo da postoji problem Y2K. Njihovi su napori stoga usmjereni na razmjerno malobrojni sloj onih koji odlučuju u vlasti i tvrtkama. Na konferenciji se govorilo o međuovisnosti kao mogućem izvoru problema. Predstavnik Venecuele Hugo Castellanos naveo je primjer naftne industrije. Ona u njegovoj zemlji u mnogome ovisi o satelitskim komunikacijama. "Kad smo američku tvrtku, čiji satelit koristimo, pitali jesu li provjerili sustav, odgovorili su nam da će sve biti u redu", ispričao je Castellanos. Upozorio je da za to nema neovisne potvrde niti je pravno jasno tko bi i kako odgovarao za moguće nastale štete. Čulo se dosta kritike na račun međunarodnih financijskih institucija koje su tek nedavno, poput MMF-a ili Svjetske banke reagirale na novčane potrebe nekih zemalja u rješavanju problema Y2K. U srednjoeuropskoj regiji, gdje je i Hrvatska, dosad su održane dvije konferencije - jedna opća i druga o mogućim problemima telekomunikacija. Preostalih šest mjeseci iskoristit će se za uklanjanje preostalih mogućih uzroka problema, najavio je regionalni koordinator Mario Tagarinski. Kako je to zapazio jedan od sudionika konferencije, ovo je jedinstveni slučaj da se međunarodna zajednica uhvatila u koštac s problemom čije rješenje ne može odgađati - 1. siječnja 2000. godine nastupit će točno po kalendaru.