FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RDW-PREGLED TISKA-20-6

DE-YU-E-S-IZVJEŠĆA-SKUPOVI-DIPLOMATI-Diplomacija-Organizacije/savezi RDW-PREGLED TISKA-20-6 NJEMAČKI RADIO - RDW20. VI. 1999.Pregled tiska"Jučer je u Koelnu završen trodnevni susret na vrhu sedam industrijski najrazvijenijih zemalja i Rusije. Rezultate susreta njemački kancelar Gerhard Schroeder smatra 'punim uspjehom'. Susret uspješnim smatraju i drugi sudionici, jednako kad se radi o zaključima zajedničkoga vijećanja kao i o rezultatima bilateralnih razgovora. Uz problem Kosova, jedna od središnjih tema skupa bio je oprost duga najsiromašnijim zemljama Trećeg svijeta. Evo kako na to u svom komentaru gleda 'Frankfurter Rundschau': 'Države skupine G-7 privrijede oko dvije trećine ukupnih vrijednosti u svijetu, a to bogatstvo dijele među sobom. Države Trećeg svijeta nisu nazočne kad za stolom vijećaju oni koji puno zarađuju. U najboljem slučaju, one se pojavljuju kao adresati socijalne politike. Ponašaju li se uredno, oprostit će im dugove. Ali ono što se čini velikodušnim, zapravo je samo narasli realizam. Posuđeni novac - iskreno je na otvoreni upit priznao kancelar Gerhard Schroeder - većina vjerovnika ionako nikada više ne bi vidjela', komentar je dnevnika 'Frankfurter Rundschau'. Oprostom dugovanja te planovima obnove i stabilizacije europskoga
NJEMAČKI RADIO - RDW 20. VI. 1999. Pregled tiska "Jučer je u Koelnu završen trodnevni susret na vrhu sedam industrijski najrazvijenijih zemalja i Rusije. Rezultate susreta njemački kancelar Gerhard Schroeder smatra 'punim uspjehom'. Susret uspješnim smatraju i drugi sudionici, jednako kad se radi o zaključima zajedničkoga vijećanja kao i o rezultatima bilateralnih razgovora. Uz problem Kosova, jedna od središnjih tema skupa bio je oprost duga najsiromašnijim zemljama Trećeg svijeta. Evo kako na to u svom komentaru gleda 'Frankfurter Rundschau': 'Države skupine G- 7 privrijede oko dvije trećine ukupnih vrijednosti u svijetu, a to bogatstvo dijele među sobom. Države Trećeg svijeta nisu nazočne kad za stolom vijećaju oni koji puno zarađuju. U najboljem slučaju, one se pojavljuju kao adresati socijalne politike. Ponašaju li se uredno, oprostit će im dugove. Ali ono što se čini velikodušnim, zapravo je samo narasli realizam. Posuđeni novac - iskreno je na otvoreni upit priznao kancelar Gerhard Schroeder - većina vjerovnika ionako nikada više ne bi vidjela', komentar je dnevnika 'Frankfurter Rundschau'. Oprostom dugovanja te planovima obnove i stabilizacije europskoga jugoistoka bavi se i list 'Westfaelischer Anzeiger' iz Hamma i ističe: 'Pomoć u obnovi, kao što je i opraštanje dugova, može se očekivati samo onda kad je time povezana politička perspektiva. To je poruka koja konkretno cilja i na Balkan. Zapad mora uključiti i Srbiju nakon Miloševićeve ere. Onako kako je Marshallov plan pomogao demokratsku obnovu u Njemačkoj. Zapad tu mora pokazati koliko mu je stalo do odgovornosti formulirane u Koelnu. Obično ne tako dobre državne financije ne smiju služiti kao izgovor - jer ni rat nije bio pitanje financijskih troškova', čitamo u listu 'Westf?lische Anzeiger'. Uspjeh koelnskoga susreta predstavlja i sklad postignut u odnosima s Rusijom, koja će ubuduće biti čvršće uključena u skupinu G-8. 'General-Anzeiger iz Bonna bilježi: 'Moskva će nadalje ravnopravno sjediti za stolom sa zemljama najvišega blagostanja, ali zacijelo ne zbog svoje gospodarske snage. A šefovi država i vlada povukli su privremenu crtu ispod poteškoća u vezi s mirom na Kosovu. To su zapravo signali koelnskoga summita. Dakle, isprazni sunčev sjaj na svjetskom gospodarskom susretu? Ne. Jasno raspoznatljivi problemi imaju uglavnom veze s integracijom Rusije, koja će u mnogim pitanjima, u vezi s političkim konsenzusom velikih država, ostati outsider. Koliko god je ohrabrujuće usuglašavanje o zapovjednoj strukturi na Kosovu, stajalište Moskve da se materijalno pomogne i nedemokratskoj Srbiji, pod jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, daleko je izvan politički zamislivoga', tvrdi 'General-Anzeiger'. Baveći se ovom temom 'Berliner Zeitung' na kraju bilježi: 'Opredjeljivanje međunarodne zajednice protiv prekrajanja jugoslavenskih državnih granica ne smije se uzimati kao posljednja riječ. Trenutno je takvo mišljenje razumno, budući da se inače Rusiju kao, silu reda, ne bi moglo obvezati na konstruktivno sudjelovanje. Uloga Moskve, doduše, vojno nije posebno važna, ali Rusija u Europi ne smije biti politički isključena. Činjenica je da realni odnosi moći određuju zbivanja: Rusija je i dalje egzistencijski upućena na zapadnu financijsku pomoć i dogovore o reprogramiranju dugova. Znajući to, Zapad je Jeljcina novcem kupio više puta i istodobno mu dopustio dobivanje na ugledu. To se zove realna politika, i zato je ispravna ocjena da je koelnski susret bio uspješan', piše 'Berliner Zeitung'". (RDW)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙