DE-YU-E-S-IZVJEŠĆA-SKUPOVI-DIPLOMATI-Diplomacija-Organizacije/savezi RDW-PREGLED TISKA-20-6 NJEMAČKI RADIO - RDW20. VI. 1999.Pregled tiska"Jučer je u Koelnu završen trodnevni susret na vrhu sedam industrijski najrazvijenijih zemalja i
Rusije. Rezultate susreta njemački kancelar Gerhard Schroeder smatra 'punim uspjehom'. Susret uspješnim smatraju i drugi sudionici, jednako kad se radi o zaključima zajedničkoga vijećanja kao i o rezultatima bilateralnih razgovora. Uz problem Kosova, jedna od središnjih tema skupa bio je oprost duga najsiromašnijim zemljama Trećeg svijeta. Evo kako na to u svom komentaru gleda 'Frankfurter Rundschau': 'Države skupine G-7 privrijede oko dvije trećine ukupnih vrijednosti u svijetu, a to bogatstvo dijele među sobom. Države Trećeg svijeta nisu nazočne kad za stolom vijećaju oni koji puno zarađuju. U najboljem slučaju, one se pojavljuju kao adresati socijalne politike. Ponašaju li se uredno, oprostit će im dugove. Ali ono što se čini velikodušnim, zapravo je samo narasli realizam. Posuđeni novac - iskreno je na otvoreni upit priznao kancelar Gerhard Schroeder - većina vjerovnika ionako nikada više ne bi vidjela', komentar je dnevnika 'Frankfurter Rundschau'. Oprostom dugovanja te planovima obnove i stabilizacije europskoga
NJEMAČKI RADIO - RDW
20. VI. 1999.
Pregled tiska
"Jučer je u Koelnu završen trodnevni susret na vrhu sedam
industrijski najrazvijenijih zemalja i Rusije. Rezultate susreta
njemački kancelar Gerhard Schroeder smatra 'punim uspjehom'.
Susret uspješnim smatraju i drugi sudionici, jednako kad se radi o
zaključima zajedničkoga vijećanja kao i o rezultatima bilateralnih
razgovora. Uz problem Kosova, jedna od središnjih tema skupa bio je
oprost duga najsiromašnijim zemljama Trećeg svijeta. Evo kako na to
u svom komentaru gleda 'Frankfurter Rundschau': 'Države skupine G-
7 privrijede oko dvije trećine ukupnih vrijednosti u svijetu, a to
bogatstvo dijele među sobom. Države Trećeg svijeta nisu nazočne kad
za stolom vijećaju oni koji puno zarađuju. U najboljem slučaju, one
se pojavljuju kao adresati socijalne politike. Ponašaju li se
uredno, oprostit će im dugove. Ali ono što se čini velikodušnim,
zapravo je samo narasli realizam. Posuđeni novac - iskreno je na
otvoreni upit priznao kancelar Gerhard Schroeder - većina
vjerovnika ionako nikada više ne bi vidjela', komentar je dnevnika
'Frankfurter Rundschau'.
Oprostom dugovanja te planovima obnove i stabilizacije europskoga
jugoistoka bavi se i list 'Westfaelischer Anzeiger' iz Hamma i
ističe: 'Pomoć u obnovi, kao što je i opraštanje dugova, može se
očekivati samo onda kad je time povezana politička perspektiva. To
je poruka koja konkretno cilja i na Balkan. Zapad mora uključiti i
Srbiju nakon Miloševićeve ere. Onako kako je Marshallov plan
pomogao demokratsku obnovu u Njemačkoj. Zapad tu mora pokazati
koliko mu je stalo do odgovornosti formulirane u Koelnu. Obično ne
tako dobre državne financije ne smiju služiti kao izgovor - jer ni
rat nije bio pitanje financijskih troškova', čitamo u listu
'Westf?lische Anzeiger'.
Uspjeh koelnskoga susreta predstavlja i sklad postignut u odnosima
s Rusijom, koja će ubuduće biti čvršće uključena u skupinu G-8.
'General-Anzeiger iz Bonna bilježi: 'Moskva će nadalje ravnopravno
sjediti za stolom sa zemljama najvišega blagostanja, ali zacijelo
ne zbog svoje gospodarske snage. A šefovi država i vlada povukli su
privremenu crtu ispod poteškoća u vezi s mirom na Kosovu. To su
zapravo signali koelnskoga summita. Dakle, isprazni sunčev sjaj na
svjetskom gospodarskom susretu? Ne. Jasno raspoznatljivi problemi
imaju uglavnom veze s integracijom Rusije, koja će u mnogim
pitanjima, u vezi s političkim konsenzusom velikih država, ostati
outsider. Koliko god je ohrabrujuće usuglašavanje o zapovjednoj
strukturi na Kosovu, stajalište Moskve da se materijalno pomogne i
nedemokratskoj Srbiji, pod jugoslavenskim predsjednikom
Slobodanom Miloševićem, daleko je izvan politički zamislivoga',
tvrdi 'General-Anzeiger'.
Baveći se ovom temom 'Berliner Zeitung' na kraju bilježi:
'Opredjeljivanje međunarodne zajednice protiv prekrajanja
jugoslavenskih državnih granica ne smije se uzimati kao posljednja
riječ. Trenutno je takvo mišljenje razumno, budući da se inače
Rusiju kao, silu reda, ne bi moglo obvezati na konstruktivno
sudjelovanje. Uloga Moskve, doduše, vojno nije posebno važna, ali
Rusija u Europi ne smije biti politički isključena. Činjenica je da
realni odnosi moći određuju zbivanja: Rusija je i dalje
egzistencijski upućena na zapadnu financijsku pomoć i dogovore o
reprogramiranju dugova. Znajući to, Zapad je Jeljcina novcem kupio
više puta i istodobno mu dopustio dobivanje na ugledu. To se zove
realna politika, i zato je ispravna ocjena da je koelnski susret bio
uspješan', piše 'Berliner Zeitung'".
(RDW)