FRANCUSKA-LE MONDE OD 16.6.99.CASTENFELD

FRANCUSKA LE MONDE 16. VI. 1999. Kako je švedski bankar Peter Castenfelt sklopio mir s beogradskim vođom "Može li se za postizanje mira na Kosovu zahvaliti susretu jednog švedskog financijera, dobro poznatoga u Moskvi, i njemačkog politologa koji je imao pristup vladi? U ponedjeljak, 14. lipnja, 'The Financial Times' otkrio je da je poslovni čovjek Peter Castenfelt početkom mjeseca lipnja bio posrednik u prenošenju Slobodanu Miloševiću, ako ne NATO-ovih prijedloga, a ono barem nekih zamisli oko kojih bi se mogao postići sporazum između jugoslavenskog čelništva s jedne, te ruskoga i finskoga posrednika, Viktora Černomirdina i Marttija Athisaarija, s druge strane. Direktor njemačkog Društva za vanjsku politiku i bivši savjetnik Gerharda Schroedera u predizbornoj utrci Karl Kaiser potvrdio nam je istinitost tih podataka. Karl Kaiser i Peter Castenfelt sureću se u Berlinu u travnju, tijekom jedne konferencije. Nezadovoljni su što je kosovski sukob zašao u slijepu ulicu. Švedski bankar kaže njemačkom sveučilišnom profesoru da bi mogao razgovarati s čelnicima u Moskvi, napose s Viktorom Černomirdinom. Rusi su tada zaokupljeni neuspjelim pokušajem posredovanja, jer se plaše da bi i sami mogli trpjeti posljedice rata. Zamisao je, dakle, da se pokuša neslužbeno stupiti u vezu sa Slobodanom Miloševićem kako bi se istražile točke oko kojih bi moglo biti manevarskog prostora. Prijedlog je točno utvrđen tijekom nekoliko razgovora između Petera Castenfelta i Karla Kaisera, koji 26. svibnja u Bonnu dogovara susret između Šveđanina i njemačkog tajnika u ministarstvu vanjskih poslova Wolfganga Ischingera, a zatim i s kancelarovim diplomatskim savjetnikom Michaelom Steinerom. Nakon tih razgovora Peter Castenfelt dolazi u Beograd preko Sofije gdje su brigu o njemu preuzele ruske službe sigurnosti, s 'osobnim mišljenjem' o mogućnosti postizanja sporazuma. Susreće se sa Slobodanom Miloševićem u bunkeru, dok NATO bombardira srpsku prijestolnicu, dva dana prije presudnog posjeta Marttija Athisaarija i Viktora Černomirdina. Švedski posrednik ističe točke koje bi u očima Jugoslavena mogle značiti napredak: odobrenje UN-a, ruska nazočnost u međunarodnim snagama, prekid bombardiranja. Jedna od teškoća ticala se vremenskog redoslijeda između vojnog sporazuma o povlačenju srpskih snaga s Kosova i glasovanja o rezoluciji u Ujedinjenim narodima. Prošlog je tjedna 'Frankfuret Allgemeine Zeitung' pisao, ne spominjući o kome je riječ, da je jedna zemlja NATO-a po tom pitanju poduprla srpski zahtjev koji je iznijela Rusija. Mogla bi biti riječ o Njemačkoj", piše Daniel Vernet.